Ponoš u razgovoru za portal Dnevno.me upozorava da komunikacija između institucija mora da bude mnogo bolja, te da je loše što će izmjene i dopune Zakona morati ponovo da se nađu pred odborom, a tek nakon toga i na plenumu.

Isplate iz Alimentacionog fonda, koji je osnovan 1. novembra prošle godine, obustavljene su krajem marta ove godine i neće ih biti, kako su tada kazali iz Ministarstva finansija, sve do najavljenih izmjena Zakona o privremenom izdržavanju djece.

Ponoš ističe da sada imamo „totalnu zbrku i nedovoljnu komunikaciju institucija“, navodeći da je to u ranijim izjavama potvrdio i načelnik Alimentacionog fonda Milovan Vujović.

„Načelnik Alimentacionog fonda je javno rekao da je stopirana isplata, ali ne i primanje zahtijeva za isplatu izdržavanja, kao i da roditelji treba da idu u centre za socijalni rad, predaju zahtijeve i kada se usvoje izmjene Zakona da će početi isplata i da će se dio koji se retroaktivno isplaćuje početi od dana predaje zahtjeva za roditelje. Stanje na terenu je drugačije – ako odete u bilo koji Centar za socijalni rad oni kažu da ne primaju dok se ne usvoji Zakon. Zbog toga imamo i veliku zbrku, jer nikome ništa nije jasno, a najviše u svemu tome ispaštaju djeca koja su korisnici tog izdržavanja, odnosno roditelji koji čekaju na ta materijalna davanja“, kazala je Ponoš.

Na taj način, kako ističe, roditeljima se onemogućava pravo da predaju dokumentaciju i samim tim im se uskraćuje novac za izdržavanje koje treba da im obezbijedi država.

„Nije jasno uopšte kako je država mogla da stopira primjenu zakona prije nego što donese novi. U suštini, tek kada se donese novi zakon može da se zaustavi primjena starog. Imali smo potpuno pravno neutemeljenu stvar da se Zakon odgodi, a da mi nijesmo usvojili novi. Pravo roditelja i djece u ovom slučaju je u potpunosti narušeno i što je naročito loše ne vidimo kada će se sve to konačno otpetljati“, istakla je Ponoš.

Navodi da je od početka bila loša komunikacija, od dijela šta je potrebno od dokumentacije, do momenta da je u svim presudama potrebno da stoji broj žiro računa, zatim potvrda od izvršitelja da nije moguća naplata…

„Građani nam se stalno obraćaju sa raznim pitanjima, počev od dokumenata koja treba podnijeti, kako i zašto su ih vraćali. Od samog početka nije se komuniciralo kako treba i građani su ostali uskraćeni za razne informacije, a sada se to pokazalo i za novac, jer samim time što ne primaju zahtijeve, određeni broj mjeseci koji će primati izdražavanja se smanjuje“, kazala je Ponoš.

Ističe i da, prema podacima sa kojima raspolaže, do sada je svega oko 25 rješenja donijeto, a da je više stotina u proceduri.

„Podatke o samohranim roditeljima nemamo, a jedini konkretni podaci su iz 2011, kada je na Popisu stanovništva zabilježeno da oko 25.000 majki koje žive sa jednim djetetom do 26 godina i 5.000 očeva. Ti podaci više nijesu aktuelni i relevantni i sa nestrpljenjem očekujemo novi popis kako bi vidjeli koliki je to broj djece do 18 i do 26,  koji su to izazovi sa kojima se suočavaju roditelji, kao i koje su strategije kojim dalje treba da se bavimo“, navela je Ponoš.

Ističe da joj je žao što uopšte i postoji potreba za Alimentacionim fondom, kao i da postoje roditelji koji ne učestvuju u finansijskom izdržavanju svoje djece.

„Znamo da djeci trebaju oba roditelja, da im pruže ljubav i podršku, kako emotivnu, tako i finansijsku. Samim tim što su se roditelji razveli, oni ne prestaju da budu roditelji. To je negdje i najvažnija uloga svakog roditelja, da pruže emotivnu i finansijsku podršku“, kazala je naša sagovornica.

Zakon, kako ističe, mora opet da se stavi u skupštinsku proceduru, ali da je dodatni problem što će morati prvo da prođe odbor, a da će tek nakon toga moći da se nađe u plenumu.

„Imamo momenat retroaktivnih dugovanja, nešto što svaki roditelj mora da riješi kod javnog izvršitelja. Institucija javnog izvršitelja za naplatu alimentacije postoji oduvijek, ali se roditelji rijetko odlučuju na to, zato što je komunikacija između razvedenih roditelja narušena, pa i obraćanje izvršitelju može da dodatno zakomplikuje već narušenu komunikaciju i odnose, pa postoji strah da dođe do negledanja djece ili sličnih momenata. Sada je svako prije Alimentacionog fonda u obavezi j da se prvo obrati javnom izvršitelju. Nažalost, postojali su slučajevi da su se roditelji obraćali javnom izvršitelju, ali da su pojedini roditelji radije išli u zatvor nego plaćali alimentaciju, odnosno pomagali u izdržavanju svog djeteta“, istakla je Ponoš.

Podsjećamo, načelnik Alimentacionog fonda Milovan Vujović kazao je nedavno da su tokom januara i februara ove godine dobili 69 rješenja centara za socijalni rad. Izvršena je isplata, kako je rekao, po 21 rješenju, dok je 48 rješenja stiglo u međuvremenu, nakon što je privremeno obustavljena isplata. Po novom zakonskom rješenju, predviđeno je da ta rješenja budu poništena i da budu donijeta nova rješenja u kojima će se pravo na privremeno izdržavanje priznati od dana podnošenja zahtijeva. On je naveo da je još oko 300 neriješenih zahtijeva i da se čeka na donošenje odluka kod centara za socijalni rad.