Video
”Imala sam COVID krajem januara mjeseca 2021. Bio je to blaži oblik. Prenijela sam ga svojoj porodici, suprugu i ćerki. Međutim tokom svog rada svjedočila sam dramatičnim događajima koji zauvjek ostave trag na čovjeka. U istoj sobi leže mlađi i stariji ljudi, uplašeni u ambijentu koji samo pojačava taj osjećaj straha i usamljenosti i svi se jednako bore za vazduh. Vakcinisana sam prvom vakcinom koja je stigla u Crnu Goru. Sputnjik vakcinom. Vakcina je za neke došla isuviše kasno. Neki nikad nisu imali taj izbor, a da jesu sigurno se ne bi dvoumili između vakcine i onoga što su preživjeli ili pak nažalost nisu”, priča svoje iskustvo za Standard dr Popović Samardžić.
Upitali smo je šta je ključno u ovoj borbi i da li možemo očekivati povratak uobičajenom načinu života.
”Koliko god svi željeli da se ova pandemija okonča nažalost to se još neko vrijeme neće desiti. Mi tome svojim ponašanjem dijelom doprinosimo. Ali doprinose i politika, korporativni interesi, patentna prava i dostupnost vakcina. Koliko god svi željeli da se vratimo u normalu svojim postupcima tome ne doprinosimo. Dajemo dovoljno vremena ovom virusu da mutira. Nove varijante virusa imaju veću sposobnost transmisije. Nova delta varijanta virusa nastala u Indiji čak je 40% transmisivnija od britanskog soja i već čini 91% svih otkrivenih slučajeva u uzorku u Velikoj Britaniji. Takođe dovodi do teških formi bolesti dva puta češće od britanskog soja i uzrok je ponovnog porasta broja slučajeva širom svijeta. Vakcinacija i protivepidemijske mjere jedine daju rezultat u zaustavljanju i kontroli ove pandemije. Vakcine za sada pokazuju zadovoljavajuću efikasnost i protiv novih varijanti virusa. Međutim proces vakcinacije u cijelom svijetu mora biti brži i efikasniji. To je jedini način da se dobije prednost u odnosu na mutageni potencijal samog virusa”, kazala je epidemiološkinja Popović Samardžić.
Ona je objasnila da je i nakon dostupnosti vakcine važno poštovati epidemiološke mjere. Popović Samardžić ističe da su nošenje maske u zatvorenom prostoru, provjetravanje prostora, dezinfekcija ruku vrlo efikasne mjere u borbi protiv širenja virusa.
”Negiranje ovog virusa, negiranje ozbiljnosti epidemiološke situacije koju je novi korona virus izazvao širom svijeta već nam je pokazalo gdje nas takva ignoratnost može dovesti. Do zvanično 3,8 miliona smrtnih slučajeva i gotovo 200 miliona zaraženih. Vrlo jednostavan i učinkovit način kontrole ove pandemije je nošenje maske u zatvorenom prostoru, provjetravanje tog prostora i dezinfekcija ruku.
Kompletno vakcinisane osobe nisu razvijale teške forme bolesti u slučaju zaražavanja pokazuju nam istraživanja i nacionalni izvještaji zemalja širom svijeta. Moram ovdje napomenuti da je upravo to i suština vakcinacije protiv COVID-19 infekcije”, navodi ona.
Dr Popović Samardžić podsjeća – „Vakcine su najveći doprinos medicine čovječanstvu“. Zahvaljujući vakcinaciji, objašanjava epidemiološkinja, eradicirane su velike boginje, bolest koja je imala smrtnost između 20 i 40%. Zahvaljujući vakcinama danas malo ko može vidjeti tetanus novorođenčadi, difteriju, dječju paralizu, dodaje ona.
Sve te bolesti, kako kaže, padaju u zaborav i vakcine umjesto da uživaju veliko povjerenje postaju žrtve sopstvenog uspjeha.
”U njih se počinje sumnjati, počinje se sumnjati u njihovu neophodnost. Sve vakcine dostupne na tržištu imaju neke svoje prednosti i ograničenja. Pfizer vakcina se recimo može davati djeci od 12 godina i više. AstraZeneka se u Njemačkoj i Kanadi savjetovala osobama iznad 60 godina, dok je Sinopharm jedina vakcina dostupna na našem tržištu koja sadrži cijeli inaktivisani virus. Ono što je zajedničko svim ovim vakcinama je da štite od teških formi bolesti i hospitalizacije. Za puni efekat vakcinacije potrebno je da istekne makar 4 nedjelje od druge doze”, ispričala je za Standard dr Popović Samardžić.
Na pitanje u čemu vidi uzrok dvoumljenja ljudi kada je u pitanju vakcina protiv koronavirusa, ako uzmemo u obzir da su se svi od ranih godina vakcinisali različitim vrstama vakcina, Popović Samardžić kaže da nikad informacije nisu bile dostupnije nego sad. Međutim, dodaje, nisu sve informacije koje su dostupne i koje stižu do nas provjerene i pouzdane.
”Ujedno treba uzeti u obzir da živimo u vrijeme velikih korporacija čiji interesi diktiraju prioritete. Ne humanost, ne solidarnost. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih ljudi danas u svemu vide finansijski interes pojedinaca ili pak korporacija zanemarujući napore nauke, napore naučne zajednice koja neprestano radi na interesu čovječanstva. Nauka upravo zbog prethodno opisanog konteksta mora imati snagu da sačuva svoju objektivnost i nepristrasnost. Ja vjerujem da nauka kojom se bavim to ima”, napominje ona.
Popović Samardžić sve građane Crne Gore savjetuje da se vakcinišu. Vakcinacija ne samo protiv COVID19 već i vakcinacija djece MMR vakcinom, vakcinom protiv Hepatitisa B i Haemophilusa influence su nacionalni interesi, prioriteti Crne Gore. Vakcinacija protiv COVID19 je vrhovni čin patriotizma koji danas bilo koji građanin Crne Gore može iskazati, poručila je.
”Ova pandemija je ostavila dubok trag na čovječanstvo. Njene posljedice osjećamo i osjećaćemo još dugo. Jako veliki broj ljudi je ostao bez posla, ogroman broj ljudi širom planete nije imao pristup bolnicama, liječenju, zdravstvenoj njezi. Toliko se ljudi nosi sa osjećajem izgubljenosti, depresije, premora. Dezinformacije su doprinosile rizičnom ponašanju što je davalo virusu prednost. Nedovoljno finansiranje sektora javnog zdravlja učinilo je javno zdravlje slabom karikom što su mnoge zemlje platile visokom smrtnošću. Zbog svega toga građanima Crne Gore poručujem da se pridržavaju preporuka stručnih lica, da vjeruju nauci i naučnim činjenicama, da brinu o svom zdravlju i zdravlju svojih najbližih. Prvi korak na tom putu je vakcinacija. Pozivam građane Crne Gore da budu glas razuma u ovim teškim vremenima i pozivam ih da se vakcinišu”, zaključila je u razgovoru za Standard dr Milena Popović Samardžić.
Preporučeno
Stavovi izraženi u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost korisnika finansiranja i ne odražavaju stavove Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija
