Poslednje tri decenije Crnogoraca u regionu 126.000 manje

Ona je tek jedna od 20 hiljada stanovnika Srbije iz Crne Gore koji su od Popisa 2011. do poslednjeg 2022. “promijenili” nacionalnost.

U Srbiji se broj Crnogoraca gotovo prepolovio u odnosu na prije deceniju, a u odnosu na podatke od prije 30 godina šest puta je manji.

I u ostalim državama regiona posljednjih decenija broj Crnogoraca se znatno smanjio. U Hrvatskoj pet puta a u Makedoniji i Bosni i Hercegovinu tri. Za Kosovo ne postoje precizni podaci.

Negiranje crnogorskog identiteta ali i nebriga države Crne Gore prema iseljenicima doveli su do drastičnog pada broja Crnogoraca u državama regiona, ocjenjuje za RSE demograf Miroslav Doderović.

Saradnik na Istorijskom institutu crnogorskog Univerziteta Danilo Kalezić uzrok drastičnog pada vidi u, kako kaže, velikosrpskoj politici Beograda i bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske u cilju asimilacije crnogorske manjine u tim zemljama.

Crna Gora ima oko 620 hiljada stanovnika.

Sporenje crnogorskog identiteta u samoj Crnoj Gori

I u Srbiji i Crnoj Gori djeluju političke stranke, novinari, kulturna udruženja, kao i Srpska pravoslavna crkva koje u potpunosti ili djelimično negiraju postojanje Crnogoraca kao nacije.

U samoj Crnoj Gori decenijama postoje etničke podjele na Srbe i Crnogorce koje se reflektuju u političkom životu, naročito u situacijama političkih previranja.

I demograf Miroslav Doderović kaže da identitetska pitanja duboko dijele Crnu Goru, što je posebno izraženo nakon referenduma 2006. kada je obnovljena državna nezavisnost. Na referendumu su pobijedile procrnogorske snage uz podršku manjinskih naroda.

“Od tada pada broj Crnogoraca u okruženju. Identitetske podjele dobijaju na intenzitetu i nakon smjene vlasti 2020. godine”, kaže Doderović.

Kako dodaje, crnogorski identitet se spori i u samoj Crnoj Gori.

“U Crnoj Gori imamo političke stranke, udruženja, pojedince koji spore crnogorski identitet. A kada ga sporite u Crnoj Gori onda će ga i dio ostalih u regionu osporavati, što statistika i pokazuje”.

Na izborima 2020. godine smijenjena je trodecenijska vlast procrnogorske Demokratske partije socijalista a Vladu je izglasala parlamentarna većina od 41 poslanika, na čelu sa prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA. Lideri Demokratskog fronta bliski su predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

S tim u vezi Danilo Kalezić kao razlog pada broja Crnogoraca u Srbiji vidi, kako kaže, “velikosrpsku politiku koja se vodi iz Beograda i iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta”.

“Ova politika za cilj ima dekonstrukciju crnogorske nacije na više nivoa a samim tim i asimilaciju crnogorske manjine u tim zemljama putem zastrašivanja i putem kulturne politike”.

‘Nekada se nije prijatno izjasniti kao Crnogorac’

Sagovornica RSE, sa početka priče, kaže da joj nekada u društvu nije prijatno da kaže da je Crnogorka. “Nerijetko bude neprijatnih komentara. Nekad šaljivih a nekad ne”.

Zna mnogo primjera sličnih svom. “Na primjer, šef ustanove u kojoj radim je Crnogorac, iz Bijelog Polja, i on se izjašnjava kao Srbin. Ne znam da li ga je strah ili zaista osjeća tako kako se izjasnio”.

To za Kalezića nije iznenađujuće jer, kako kaže, u Srbiji postoje pasivni pritisci.

“Stvorena je klima u kojoj je nepoželjno biti Crnogorac. Za crnogorsku naciju vežu se brojna pogrdna imena. Na primjer cijela nacija se izjednačava sa politikom jednog čovjeka a ta politika se opisuje kao kriminalna i mafijaška (“Milogorci”).

U toj klimi nisu potrebni aktivni pritisci, “što ne znači da ih nema”, kaže Kalezić.

Nikola, drugi sagovornik RSE, jedan je od onih koji se izjasnio kao Crnogorac.

“U Srbiji živim i radim posljednjih 30 godina, ali rođen sam u Crnoj Gori i ne mogu ništa biti osim Crnogorac”.

Mnogi njegovi prijatelji iz Crne Gore koji žive u Srbiji su se izjasnili kao Srbi.

“Kod nekoga je u pitanju strah a kod nekoga prirodan osjećaj da kaže da je Srbin iz Crne Gore. Što se mene tiče nisam imao problema da kažem svoju nacionalnu pripadnost, okruženje zna ko sam i do sada nisam imao neprijatnosti”, rekao je Nikola.

Trenutni broj Crnogoraca u toj zemlji je 20 hiljada.

“Nemoguće da je samo toliko Crnogoraca u Srbiji. Možda samo na Vračaru?”, šaljiv je komentar jednog od sagovornika RSE iz Srbije.

Prema riječima demografa Doderovića, ljudi se nekada po pitanju identiteta ne snalaze i idu linijom manjeg otpora:

“Komfornije im je, ne žele da se razlikuju od drugih sa kojim žive”.

I vlast u Crnoj Gori odgovorna

Demograf Doderović smatra da je za pad Crnogoraca u okruženju “krivac” i neodgovoran odnos crnogorske vlasti prema dijaspori.

“Mala je pažnja posvećena ovom segmentu spoljne politike. Nisu odvajali dovoljno finansijskih sredstava za udruženja, i nisu dovoljno radili na jačanju identiteta kod crnogorske dijaspore”.

I Kalezić kaže da je nebriga države jedan od uzroka.

“Državi Crnoj Gori očigledno manjka nacionalna strategija po tom pitanju. Do 2020. je bilo neorganizovano, bez vizije mada je bilo nekih pomaka u promociji crnogorske nacionalne zajednice u zemljama regiona. Od 2020. sve je to nestalo i stavljeno je u službu politike koja nastoji da dekonstruiše crnogorsku naciju”.

S druge strane, direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Arben Jakupi kaže da je urađeno sve što je u domenu njihove moći.

“Očigledno da naš aktivizam nije bio dovoljan ali Uprava je jako malih, ograničenih finansijskih moći. Pomagali smo udruženja u Srbiji koliko smo mogli. Ne bih krivio ni prethodnike jer su oni imali i manja sredstva nego što mi imamo”, kaže Jakupi za RSE.

Nacionalnom udruženju Crnogoraca iz Srbije RSE je uputio pitanja vezana za pad Crnogoraca u toj državi ali odgovor, do objavljivanja teksta nismo dobili.

Podaci sa popisa u Srbiji odraziće se na predstojeći u Crnoj Gori

I Crnu Goru u novembru očekuje popis stanovništva.

Na posljednjem 2011. godine, 45 odsto građana izjasnilo da su Crnogorci, a Srba je bilo gotovo 29 odsto.

Sagovornici Radio Slobodne Evrope, Kalezić i Doderović, saglasni su da će rezultati Popisa iz Srbije imati refleksiju na predstojeći, odnosno da će pasti broj Crnogoraca.

“U Crnoj Gori je pokrenuta vrlo slična politika sa onom iz Srbije a u kojoj se negira postojanje crnogorske nacije. Takođe, u javni diskurs je uveden dualni identitet u kojem se izjednačava srpski i crnogorski identitet pa ljudi izaberu srpski”.

Doderović ocjenjuje da će se trend pada Crnogoraca nastaviti.

“Niko se nije bavio time zašto pada broj Crnogoraca. Niko se nije potrudio da se makar održi taj broj. Trebalo je iskoristiti period nakon 2006. i bolju politiku voditi prema našim sunarodnicima van granica države”.

Uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u avgustu 2020. godine, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da je “za srpski narod važan popis u Crnoj Gori”.

Trendovi u regionu

Demograf Miroslav Doderović naglašava da je najveći broj Crnogoraca u Srbiji bio 1981. godine kada je iznosio 147.000.

“Kada se uporedi s posljednjim podatkom vidimo drastični pad od 127 hiljada Crnogoraca u Srbiji. Šta nam to govori? Jugoslovenki model suživota, bratstva i jedinstva dao je slobodu izražavanja i jačanje nacionalne svijesti. Kako je kriza u SFRJ odmicala tako je ovaj broj padao”.

U doba prije rata, 1991. godine, u Hrvatskoj se 9.724 građana izjašnjavalo kao Crnogorci a danas svega 3.127.

Na jedinom popisu u Bosni i Hercegovini koji je održan poslije rata, 2013., bilo je 1.883 Crnogoraca. Uoči raspada zajedničke države , 1991. bilo ih je 10.071.

Između dva popisa, broj Crnogoraca se prepolovio u Sjevernoj Makedoniji. Naime, 2021. godine bilo ih je 1.023, a 3.225. tri decenije ranije, odnosno 1991. godine.