Da bi pojasnili na koji način je izveden sporni izbor sudija te instance u 2022. godini, koji je ASK prepoznala kao tipičan primjer ponašanja sa visokim korupcijskim rizikom, iz Agencije je navedeno da je riječ o svojevrsnom prilagođavanju pravila ocjenjivanja za ,,odabrane sudije“, odnosno u konkretnom slučaju, sutkinju Seku Piletić koja je izabrana na tom konkursu.

-Da shvate svi: prvo se provjeri koje obuke sudija ima, a zatim se pravila prilagode baš tim obukama. Zakonito, zar ne? – pojasnili su iz Agencije što je, po njima, suština prigovora sadržanog u njihovom mišljenju na koje Sudski savjet ne haje, niti po njemu postupa.

Iako ASK nema ingerencije da mijenja propise ili naređuje, osim što ukazuje na postojanje rizika od koruptivnog ponašanja i upućuje preporuke da se takvo ponašanje ne ponavlja – oštar ton na račun rada tijela zaduženog za izbor sudija uslijedio je nakon što se Sudski savjet oglušio o upozorenje da je mimo zakona postupao prilikom izbora, ali i prestanka sudijskih funkcija.

Iz Agencije za sprečavanje korupcije su naveli da se Sudski savjet obrušio na njih jer su ukazali na korupcijske rizike nastale kršenjem propisa prilikom izbora sutkinje Vrhovnog suda Crne Gore Seke Piletić, ,,čime joj je omogućena korist, a nanesena šteta drugim kandidatima koji su učestvovali u spornom javnom konkursu“.

– Šteta po javni interes će se tek procjenjivati u narednom periodu – kategorični su iz ASK.

Pitanja bez odgovora

Umjesto da odgovori što je preduzeo da otkloni ponašanje za koje je ASK utvrdila da predstavlja ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, Sudski savjet je prije nekoliko dana poručio Agenciji da nema osnova da se miješa u pitanje izbora sudija, odnosno prestanka sudijske funkcije.

To tijelo je otpisalo Agenciji za sprečavanje korupcije da jedino sudije učesnici konkursa, ako im što nije pravo, mogu u upravnom postupku da da traže pravdu.

Pozvali su se i na činjenicu da su dvojica sudija, učesnika konkursa, već ranije tražila ispitivanje procedure pred Upravnim sudom.

Iz Agencije su naveli da je Sudski savjet Crne Gore dužan da odgovori na brojna pitanja svim sudijama i svim građanima Crne Gore, kojima bi trebalo da služi.

Jedno od njih je, kako navode, da li izjašnjenje Sudskog savjeta, koje potpisuje predsjednica Vesna Simović-Zvicer, na Mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije o postupku izbora Seke Piletić za sutkinju Vrhovnog suda Crne Gore, predstavlja javnu ispravu.

Vesna Simović Zvicer

Iz ASK-a se pitaju da li je obaveza Sudskog savjeta da iznosi istinu.

– Da li je unošenje neistinitih navoda u javnu ispravu čin koji u državi zasnovanoj na vladavini prava ima obilježje krivičnog djela? Da li je fingiranje ocjene za izbor sudije Vrhovnog suda Crne Gore uobičajena praksa ili usluga za privilegovane i za koje – pitaju iz ASK.

Takođe, upitali su se da li su Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova, koja su stupala na snagu 2021. godine, bila poznata sudijama i 2018, 2019. i 2020. godine i, ako jesu, zašto su se pojedine sudije angažovale kao predavači ili autori naučnih radova, kada su jednostavno mogli da pohađaju radionicu ili okrugli sto i dobiju odličnu ocjenu.

Sudski savjet, kako smatraju, duguje odgovor i na to da li kriterijumi za ocjenjivanje sudija moraju da budu toliko strogi u dijelu završenih obuka na kojima se ne dobija sertifikat o stečenom znanju, kao i to hoće li se ,,prilikom izbora novih sudija, pravila prilagođavati pojedinim kandidatima ili bi, pak, kandidati za sudije trebalo da ispune uslove iz Pravila koja su im unaprijed određena i poznata“.

Dvije kolone

– Možda bi, radi plastičnog pojašnjenja, Agencija mogla da napravi tabelu sa dvije kolone. U prvu bismo unijeli pojedine navode predsjednice Sudskog savjeta, među kojima i onaj da su sve sudije ocijenjene na jednak način, a u drugu – ono što je istina – navode iz ASK.

Naglašavaju da je sutkinja-kandidatkinja N. B. (Natalija Boričić) po potkriterijumu „učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima“ ocijenjena sa „ne zadovoljava“, uz obrazloženje da je pohađala seminare/obuke/radionice/treninge u okviru Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, koji su prethodno cijenjeni kroz potkriterijum „stručno usavršavanje“.

Sa druge strane, sutkinja-kandidatkinja Piletić je, prema navodima ASK, po istom potkriterijumu ocijenjena sa „odličan“, sa objašnjenjem da se kursevi/treninzi i obuke koje je organizovao Centar za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu moraju tretirati kao učestvovanje na radionicama.

– Kandidatkinji Piletić su učešća na kursevima u organizaciji Ministarstva pravde Sjedinjenih Država i Stejt departmenta u aprilu i oktobru 2019. u Cavtatu i Budvi cijenjeni i u potkriterijumu „stručno usavršavanje“ i u potkriterijumu „učestvovanje u razlitičitim stručnim aktivnostima“, što nije bio slučaj sa kandidatkinjom N. B. – navode iz ASK-a.

Seka Piletić

Smatraju da je takvim postupanjem Sudski savjet, pored ostalog, pokušao i da zamagli suštinu i skrene pažnju sa proizvoljnog i interesnog tumačenja potkriterijuma „stručno usavršavanje“.

– Po tom potkriterijumu, da bi sudija dobio ocjenu „dobar“ mora da ima najmanje tri radna dana obuke u toku kalendarske godine. U konkretnom slučaju, sutkinja Piletić je ocijenjena sa „dobar“, iako je u 2020. godini imala obuku u trajanju koje je ispod minimuma propisanog za tu ocjenu – ističu iz ASK.

Dodaju da Sudski savjet u svom izjašnjenju naglašava da su Pravila sa povratnim dejstvom – odnosno to što je Pravila koja su stupila na snagu 2021. godine primijenio na 2018, 2019. i 2020. godinu – jednako primijenjena na sve kandidate prije nego što je postupak ocjenjivanja okončan – ističu iz ASK.

Kako navode, ovakvo objašnjenje ,,vrijeđa inteligenciju i građanima kojima pravo i pravna terminologija nijesu bliski, a pravnike bi moralo da duboko zamisli“.

– Nekada su se sudije Vrhovnog suda Crne Gore bavile obrazlaganjem primjene materijalnih i procesnih pravila i njihovog povratnog dejstva. Danas se sudije Vrhovnog suda biraju uz povratno dejstvo materijalnih uslova, što je nezapamćeno u sudskoj praksi – kaže se u saopštenju Agencije za sprečavanje korupcije.

Povod za reagovanje ASK

Agencija za sprečavanje korupcije ocijenila je ranije da je Sudski savjet 7. marta 2022. godine izabrao Seku Piletić za sutkinju Vrhovnog suda Crne Gore iako, prema njihovoj ocjeni, nije ispunjavala uslove propisane Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama, kao i da je to učinjeno na osnovu pogrešne primjene Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova. Zbog toga je ASK utvrdila da postoji ,,ugrožavanje javnog interesa koje vodi u korupciju“.

U mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije od 17. marta, u koje je Pobjeda imala uvid, ističe se, između ostalog, „da postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore suprotno važećim propisima, predstavlja ugrožavanje javnog intersa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta“.

ASK je ispitni postupak o ovom slučaju pokrenula kada je krajem novembra 2022. godine, na njenu adresu stigla obimna prijava ,,zviždača“ u kojoj su se precizno navodile manjkavosti odluke Sudskog savjeta, prvenstveno u slučaju izbora Seke Piletić.

Nakon ispitnog postupka ASK je ocijenila da je Komisija za ocjenjivanje – koju je formirao Sudski savjet i koja je svakog kandidata ocjenjivala na osnovu više kriterijuma koji su svjesno pogrešno tumačeni, pa čak i retroaktivno primjenjivani – ugrozila javni interes što upućuje na postojanje korupcije unutar Sudskog savjeta.

Zbog toga je u zaključku Mišljenja ASK preporučuje Sudskom savjetu da Komisija za ocjenjivanje ubuduće ne omogućava retroaktivnu primjenu (povratno dejstvo) Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova, jer bi se ugrozio integritet Savjeta i došlo do narušavanja etičkih standarda i principa.

Iako je Agencija u mišljenju koje je uputila Sudskom savjetu, ostavila period od 30 dana da odgovori, odnosno primijeni njene preporuke, što je praksa u radu tog tijela, Savjet, kako proističe iz odgovora upućenog ASK, ne prihvata zaključak Agencije.

U ovakvim situacijama, kako je Pobjeda objavila ranije, Agencija ima osnov da pokrene prekršajni postupak protiv Sudskog savjeta. Rezultat može biti novčana kazna za odgovorno lice i ponovno upućivanje preporuke da postupe po njihovom mišljenju.

Pritom, ASK, kao tijelo koje se stara za primjenu Konvencije UN, nema ingerencije da mijenja propise ili naređuje, osim što ukazuje na postojanje rizika od koruptivnog ponašanja, i da uputi preopruku da se takvo ponašanje ne ponavlja.

Penzionisanje sudija

Sudski savjet se prethodno na sličan način odnio prema drugom mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije koje se odnosi na penzionisanje sudija 2021. godine.

U postupku koji je pokrenut u decembru prošle godine, ASK je utvrdila da je Sudski savjet u sklopu odluke o prestanku funkcije za čak 22 sutkinja i sudija 3. agusta 2021. godine, kod njih osam sudijsku funkciju prekinuo – suprotno članu 105 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, bez prethodnog zvaničnog (i jedino mogućeg) obavještenja rukovodilaca sudova!

Utvrđeno je ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u postupku protiv Sudskog savjeta Crne Gore i to za osam sudija.

Sudski savjet je u odgovoru upućenom ASK naveo da ne stoji zaključak iz njihovog mišljenja o ugrožavanju javnog interesa, između ostalog i zato jer „sudije kojima je prestala funkcija imaju mogućnost da svoja

prava zaštite pred nadležnim sudovima, a u slučaju uspjeha u sporu i pravo na naknadu štete“.

Savjet je, kako se dodaje, u obrazloženju naveo da je posao Agencije da se bavi poslovima sukoba interesa i imovinom funkcionera, a ne da utvrđuje da li je prestanak mandata sudijama u skladu sa Ustavom i zakonom.