“Svi zainteresovani su imali priliku da elektronskim putem dostave pitanja iz oblasti prava intelektualne svojine, na koja su odgovarali predstavnici Ministarstva ekonomije i pregovaračke strukture za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU”, navode u saopštenju.

Pitanja i odgovore prenosimo u cjelosti:

PITANJE 1 – Kao dugogodišnji aktivista u civilnom sektoru pitanje intelektualne svojine me je posebno zanimalo, ali sa druge strane do sada nijesam uspio da dobijem odgovarajući i konkretan odgovor šta to zapravo ovaj pojam predstavlja. Ovim putem Vad molim da mi pojasnite ovaj pojam.

ODGOVOR: Pojam “pravo intelektualne svojine” obuhvata više pravnih grana, koje se tradicionalno grupišu u dvije, i to: autorsko pravo i srodna prava i pravo industrijske svojine. Grupi autorskih i srodnih prava pripadaju: autorsko pravo autora književnih, naučnih i umjetničkih djela, srodna prava, i to: prava interpretatora, proizvođača fonograma, filmskih producenata, radiodifuznih organizacija i izdavača i posebna (sui generis) prava proizvođača baza podataka. U pravo industrijske svojine spadaju: patentno pravo, pravo žiga, pravo zaštite industrijskog dizajna, pravo zaštite oznake geografskog porijekla, pravo zaštite topografije integrisanog kola, pravo zaštite biljne sorte, pravo suzbijanja nelojalne konkurencije i poslovna tajna.

Ono što ove dvije grupe prava čini jedinstvenim, ona tačka vezivanja koja ih objedinjuje u cjelinu od posebnog značaja jeste, s jedne strane nematerijalni karakter predmeta zaštite (duhovni, intelektulni), a s druge strane ekonomska funkcija koja obezbjeđuje da subjekt pravne zaštite, tj. nosilac prava prisvaja materijalnu korist od eksploatacije predmeta zaštite.

PITANJE 2 – Kada će se realizovati aktivnost na obuci i certfikaciji patentnih savjetnika?

ODGOVOR: Ministarstvo ekonomije donijelo je Pravilnik o stručnom ispitu za zastupnika za patente, zastupnika za žigove i zastupnika za dizajne, kojim je utvrđen program i način polaganja stručnog ispita za zastupnika, sastav komisije i visina naknade troškova za polaganje stručnog ispita, kao i sadržaj registara zastupnika za patente, žigove, odnosno za dizajne. U skladu sa navedenim, Ministarstvo ekonomije će obrazovati Komisiju za polaganje ispita za zastupnike, odrediti izvore, odnosno literaturu za polaganje stručnog ispita i objaviti ih na svojoj internet stranici, o čemu će blagovremeno obavijestiti zainteresovane kandidate.

PITANJE 3 – Mene zanima na koji način je moguće zaštititi blog i ostali sadržaj besplatnog tipa koji plasiramo online, koji je moje lično autorsko djelo i koji je nastao u procesu rada prije više od dvije godine, i smatra se dijelom brenda? Da li je potrebno nazivu bloga dati određeni žig / logo i isti zaštititi na taj način, ili se on može zaštititi na neki drugi način npr kroz copyright?

ODGOVOR: Živimo u digitalnom dobu u kojem su znatno ograničene mogućnosti efikasnog djelovanja protiv lica koja krše autorska prava. Zato, kada se plasira on line blog i ostali sadržaj, važno je procijeniti i javni interes za objavu tog sadržaja, odnosno interes korisnika sadržaja da sazna za određeni sadržaj i, u tom svjetlu, treba tumačiti svaki konkretan slučaj.

Jedan od načina zaštite jeste da se izrade i postave na vidnom mjestu na vebsajtu uslovi i pravila preuzimanja sadržaja, kojima će se uputiti zainteresovana lica na koji način, u koju svrhu i u kom obimu mogu preuzeti sadržaj. Ukoliko je lice koje je preuzelo sadržaj poštovalo uslove, smatraće se da je prethodno pribavljena saglasnost za korišćenje postavljenog sadržaja.

Imajuću u vidu brzinu kojom se razvija tržište, potpuno je jasno da je pred modernim zakonodavstvom i praksom sve teži zadatak balansiranja interesa autora i korisnika njihovih djela, dok paralelno imaju obavezu očuvanja suštinskih vrijednosti u društvu, ali i zdravog i motivišućeg tržišta.

Dalje, naziv bloga i logo se može štititi kao žig. U tom smislu, može se štititi kao verbalni ili figurativni žig ili se mogu podnijeti dva odvojena zahtjeva, jedan za verbalni, a drugi za figurativni znak-žig. Postupak je jednostavan, neophodno je popuniti zahtjev za registarciju žiga Ž1, uz zahtjev dostaviti spisak roba i usluga, dokaz o plaćenoj administartivnoj taksi i punomoćje, ukoliko se zahtjev podnosi preko punomoćnika. Bliže informacije, uputstvo za popunjavanje zahtjeva za registarciju žiga i obrasci mogu se naći na našem sajtu, a možete nas i direktno kontaktirati.

PITANJE 4 – Pošto već 10 godina radim u nevladinom sektoru koji se najvećim dijelom finansira putem projekata, da li se napisan i realizovan projekat i njegova sama ideja može tretirati kao intelektualna svojina? Da li ja, u slučaju promjene posla, mogu tu ideju “ponijeti” sa sobom i na novom poslu je prilagoditi, a da na taj način ne vršim plagijat i ne snosim određene sankcije?

ODGOVOR: Autorsko djelo je individualna duhovna tvorevina iz oblasti književnosti, nauke i umjetnosti, koja je izražena na određeni način i kao takvo ono uživa autorsko pravnu zaštitu. Ova zaštita ne obuhvata ideje. Dakle, potrebno je postojanje duhovne tvorevine.

U skladu sa odredbama Zakona o autorskom i srodim pravima, ako ste u toku radnog odnosa i izvršavanja svojih radnih obaveza ili slijedeći instrukcije svog poslodavca stvorili autorsko djelo (u ovom slučaju projekat), smatra se da su sva imovinska i druga prava neograničeno i isključivo ustupljena poslodavcu na period od pet godina, ukoliko ugovorom ne definišete drugačije. Moralna prava (kojima se štite duhovne i lične veze autora sa djelom) u svakom trenutku pripadaju autoru. Nakon isteka roka od pet godina, imovinska i druga prava na tom djelu stiče autor. Međutim, autor je dužan da, na zahtjev poslodavca, ponovo isključivo ustupiti imovinska autorska i druga prava na tom djelu, uz plaćanje primjerenog honorara od strane poslodavca. Ista situacija je i u slučaju da u roku od ovih pet godina autor promijeni posao.

Napominjemo da postoji mogućnost da se međusobni odnosi, zaključenjem ugovora između autora i poslodavca, urede na drugačiji način.

PITANJE 5 – Koja je razlika između autorskog djela i intelektualne svojine?

ODGOVOR: Pod pojmom autorskog djela tradicionalno se podrazumijevalo djelo u oblasti književnosti, umjetnosti ili nauke. Ipak, nepotpunost ove definicije iziskivala je objektivniji kriterijum za određivanje predmeta zaštite, pa se u pravnoj literatuti pojam autorskog djela definiše kao ljudska tvorevina koja ima duhovni sadržaj, koja ima određenu formu i koja je originalna. Tako se u autorska djela ubrajaju: knjige, časopisi, muzička djela, slike, fotografije, skulpture, kompjuterski programi (u zemljama anglosaksonske pravne tradicije kompjuterski programi se štite patentom), baze podataka, video igre i sl. Autorsko djelo predmet je autorsko pravne zaštite, tj. jednog od dva segmenta zaštite prava intelektualne svojine. Pored autorkog i srodnih prava drugu granu prava intelektualne svojine čine prava industrijske svojine u koje spadaju: patentno pravo, pravo žiga, pravo zaštite industrijskog dizajna, pravo zaštite oznake geografskog porijekla, pravo zaštite topografije integrisanog kola, pravo zaštite biljne sorte, pravo suzbijanja nelojalne konkurencije i poslovna tajna. Ukupnost ove dvije pravne grane čini pravo intelektualne svojine.

PITANJE 6 – Da li Crna Gora ima mehanizme da zaštiti autorska djela na internetu?

ODGOVOR: Crna Gora vrši zaštitu autorskog i srodnih prava na osnovu Zakona o autorskim i srodnim pravim. Shodno Zakonu, sva autorska djela i djela srodnih prava su zaštićena jednako, bez obzira na medijum na kojem se nalaze. S druge strane, jasno je da je internet kao medijum nesagledivo kompleksniji i prostraniji od ostalih medijma, pa je, u skladu sa tim, teže obezbijediti i zaštitu. Ovo nije slučaj samo sa Crnom Gorom već sa cijelim svijetom, pa gdje god postoji pristup internetu, tu je i mogućnost za povredu autorskog i srodnih prava veća.

PITANJE 7 – Koja je procedura za ostvarivanje zaštite intelektualne svojine i kome se mogu obratiti autori koji sumnjaju da je njihovo djelo zloupotrijebljeno?

ODGOVOR: Procedura za ostvarivanje zaštite intelektualne svojine, konkretno autorskog i srodnih prava, utemeljena je i detaljno uređena Zakonom o autorskom i srodnim pravima, s tim što se u značajnoj mjeri primjenjuju i odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak, zakona kojim je regulisan izvršni postupak i opštim pravilima o naknadi štete. Shodno Zakonu o autorskom i srodnim pravima, autorsko djelo samim činom stvaranja od strane autora postaje zaštićeno Zakonom. U pogledu procesne zaštite, za potrebe suda i dokaznog postupka, djelo se može deponovati i unijeti u evidenciju autorskih djela i djela srodnih prava kod nadležnog organa, odnosno Ministarstva ekonomije. Ukoliko autor smatra da je njegovo autorsko djelo povrijeđeno, može se obratiti nadležnom sudu – Privrednom sudu Crne Gore, podnošenjem tužbe.

PITANJE 8 – Koji je ključni uslov za zatvaranje poglavlja koje se bavi intelektualnom svojinom i da li ga je Crna Gora ispunila?

ODGOVOR: Evropska komisija je Crnoj Gori postavila četiri mjerila za zatvaranje ovog poglavlja, od kojih se tri odnose na usaglašavanje zakonodavstva, a četvrto na obezbjeđivanje dovoljnih administrativnih kapaciteta za postupak priznavanja i sprovođenja prava intelektualne svojine i obezbjeđivanje evidencije bilansa ostvarenih rezultata o istražnim postupcima, krivičnim gonjenjima i sudskim postupcima u slučaju kršenja prava. Smatramo da je Crna Gora ispunila uslove za privremeno zatvaranje pregovora u ovom poglavlju, ali će konačna odluka o tome zaviti od procjene Evropske komisije, naročito u pogledu ispunjenosti četvrtog mjerila.

Svjetski dan intelektualne svojine se obilježava u okviru projekta EU4ME, koji finansira Evropska unija i dio je Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU 2019-2022.