Predsjednik i dvoje sudija Ustavnog suda nemaju položen pravosudni ispit

Predsjednik i dvoje sudija Ustavnog suda nemaju položen pravosudni ispit

Standard

02/12/2017

07:47

Od sedam sudija Ustavnog suda skoro polovina, tačnije njih troje, nema položen pravosudni ispit. Među sudijama bez ovog ispita nalazi se čak i predsjednik tog suda Dragoljub Drašković, kao i njegove kolege Budimir Šćepanović i Mevlida Muratović. Iako zakonske odredbe i Ustav ne propisuju da je obavezno da sudija Ustavnog suda ima položen pravosudni ispit, […]

Od sedam sudija Ustavnog suda skoro polovina, tačnije njih troje, nema položen pravosudni ispit. Među sudijama bez ovog ispita nalazi se čak i predsjednik tog suda Dragoljub Drašković, kao i njegove kolege Budimir Šćepanović i Mevlida Muratović. Iako zakonske odredbe i Ustav ne propisuju da je obavezno da sudija Ustavnog suda ima položen pravosudni ispit, logično je da se takav uslov podrazumijeva prilikom izbora članova najveće sudske instance u državi, piše Dan.

Osim Draškovića, Šćepanovića i Muratović, po ustavnim žalbama odlučuju i Desanka Lopičić, Miodrag Iličković, Hamdija Šarkinović, i Miodrag Gogić.

Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković

Povezani članci

Advokat Borivoje Borović kazao je da je apsolutno nezakonito da sudijsku funkciju obavlja neko ko nije položio pravosudni ispit.

Sudija Budimir Šaranović

“Ne znam ko je sudija bez pravosudnog ispita u Ustavnom sudu, niti je to bitno. Apsolutno je nezakonito da sudija bude neko ko nema položen pravosudni ispit. Svaki sudija po zakonu mora imati položen pravosudni ispit”, kazao je Borović za Dan.

Sudija Mevlida Muratović

Kako je dodao, sve i da to zakoni ne propisuju, nije logično da sudija nema iskustva u krivičnim predmetima, a da donosi odluke o njima.

“To je još veća nelogičnost zbog toga što Ustavni sud stavlja tačku, odnosno daje poslednje mišljenje o nekom predmetu. Moć sudija Ustavnog suda ogleda se i u tome što je to poslednja sudska instanca u državi koja može da poništava čak i odluke Skupštine, predsjednika države, predsjednika Vlade, odluke Vrhovnog suda… Neko ko se nije bavio krivicom i nije postupao u krivičnim predmetima nema dovoljno znanja da bi mogao da donosi odluke u slučajevima kao što su na primjer teška ubistva. Sudija mora da ima izuzetno iskustvo čak i u razmatranju nalaza različitih vještačenja. Nelogično je da neko bez iskustva u krivičnim predmetima odlučuje da li je došlo do povrede prava, povrede ZKP-a”, istakao je Borović.

On je naglasio da sudije mogu naučiti da “čitaju i primjenjuju zakone i odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima, ali da to priučeno znanje ne može biti dovoljno za Ustavni sud ukoliko sudija nema iskustva u tim predmetima.

Sudije Ustavnog suda bez položenog pravosudnog ispita uglavnom su, prije nego što su obukli sudijsku togu, bili pravnici u privatnim ili državnim firmama.

Predjsednik tog suda Dragoljub Drašković diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1978. godine, gdje je nakon devet godina stekao i akademski stepen doktora pravnih nauka. Prije nego što je izabran za člana Ustavnog suda, bio je zaposlen u Željezari Nikšić, gdje je radio na poslovima pravnog referenta, samostalnog pravnog referenta, stručnog saradnika za proučavanje pravnog sistema i praćenje pravnih propisa i savjetnika u Poslovodnom odboru Metalurško-metalskog kombinata Nikšić. Nakon toga je radio u Elektroprivredi Crne Gore Nikšić.

Sudija Mevlida Muratović je radila u Apelacionom i Privrednom sudu, dok je njen kolega Šćepanović, između ostalog, radio u Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo na normativnopravnim i analitičkim poslovima. Nakon toga je radio u Republičkom hidrometeorološkom zavodu kao načelnik službe za pravne i opšte poslove.           

Uz Ustavnog suda nijesu odgovorili na pitanja redakcije “Dana” koliko sudija nema položen pravosudni ispit i ko su oni. Umjesto toga, naveli su da im je nejasan smisao pitanja.

“Ustav Crne Gore i amandman 16 na Ustav određuju da se sudija Ustavnog suda bira iz reda istaknutih pravnika sa najmanje 40 godina života i 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci. Zakon o Ustavnom sudu Crne Gore određuje da se istaknutim pravnikom smatraju profesori pravnih nauka, sudije, državni tužioci, advokati, notari, pravnici koji rade u državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, odnosno lokalne uprave, kao i pravnici koji rade u privrednim društvima i pravnim licima, koji uživaju profesionalni i lični ugled. Iz svega rečenog proizilazi da ispit koji pominjete u Vašem pitanju nije obavezan za izbor sudije Ustavnog suda i otuda smisao Vašeg pitanja ostaje nejasan”, saopšteno Danu iz Ustavnog suda.

Ostavite komentar

Komentari (0)

X