Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu je ocijenila da nedovoljna inspekcija i nizak nivo svijesti vlasnika i menadžera objekata dovode do situacije da stvarna bezbjednost često ostaje na nedopušteno niskom nivou.
“Ne postoji dovoljan broj inspektora kako bi se utvrdilo da li brojni objekti zaista imaju jasno označene evakuacione izlaze, da li je broj tih izlaza dovoljan u odnosu na kapacitet posjetilaca, da li se redovno kontrolišu protivpožarni aparati i instalacije, te da li su zidovi i plafoni napravljeni od materijala otpornih na vatru”, poručuje Janković.Zakonske obaveze
Ona je, odgovarajući na pitanje šta treba preduzeti da bi bezbjednost lokala bila na većem nivou, objasnila šta je propisano zakonom.
“Jedna od ključnih zakonskih obaveza jeste da se ispitivanje elektro i gromobranskih instalacija obavlja najmanje jednom u 36 mjeseci u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu. Međutim, prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, ovo ispitivanje je obavezno sprovoditi svakih šest mjeseci, što stvara pravnu neusaglašenost i dodatnu konfuziju među poslodavcima. Na terenu brojni objekti ne sprovode ove kontrole u zakonskim rokovima, a mnogi ne znaju da su na to obavezni”, ocijenila je Janković.
Ona upozorava da Crna Gora nema dovoljno inspektora.
“Prema Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu, svi poslodavci, uključujući vlasnike lokala i klubova, dužni su da procijene rizike na svakom radnom mjestu, obezbijede osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan rad, kao i sredstva i mjere zaštite, uključujući protivpožarnu opremu i prvu pomoć. Inspekcijski nadzor, iako zakonom propisan, nije dovoljno zastupljen u ovom sektoru. Sa svega deset inspektora zaštite i zdravlja na radu za cijelu Crnu Goru, jasno je da ne postoji realna mogućnost da se sistematski kontrolišu svi objekti”, kazala je Janković.
Ona je upozorila na brojne rizike tokom ljetnje sezone sa otvaranjem brojnih barova i terasa na otvorenom.
“Rizici, naročito oni povezani sa visokim temperaturama, UV zračenjem, električnim instalacijama na otvorenom i većim brojem korisnika – značajno rastu. Iako postoji više vrsta inspekcije (turistička, sanitarna, komunalna), inspekcija zaštite i zdravlja na radu ostaje kadrovski slaba, sa ograničenim mogućnostima da pokrije realne potrebe terena. Kao prioritet u unapređenju zaštite na radu, neophodno je povećati broj inspektora, vršiti češće kontrole za rad u otežanim uslovima, uključujući postupanje u slučaju požara, toplotnog udara i drugih vanrednih situacija”, pojasnila je Janković.
Takođe, kako je istakla sagovornica Pobjede, zakonska obaveza ispitivanja elektro i gromobranskih instalacija nije opcija – i mora se poštovati, što posebno dobija na značaju kod objekata na otvorenom prostoru, gdje je izloženost električnom i atmosferskom udaru veća.
Poštovanje procedura
Janković je, govoreći o usaglašenosti naših zakona sa regulativama regiona, kazala da, zakonski gledano, svaki ugostiteljski objekat, uključujući i noćne klubove, barove i diskoteke – mora da ispunjava čitav niz uslova, kako bi legalno funkcionisao.
“To uključuje posjedovanje upotrebne dozvole i odobrenje za obavljanje ugostiteljskih djelatnosti, koje izdaje nadležni organ lokalne samouprave. U postupku dobijanja tog odobrenja, prilažu se urbanističko-tehnički uslovi i zapisnik inspekcijskih službi, kojim se potvrđuje da je objekat spreman za korišćenje u skladu sa propisima. Ono što brine jeste činjenica da i pored formalnog ispunjavanja administrativnih zahtjeva ne možemo sa sigurnošću reći da su ti objekti zaista bezbjedni. Suštinski problem nije u nedostatku regulative jer propisi postoje i u velikoj mjeri su usklađeni sa evropskim standardima, već u njihovoj nedosljednoj primjeni i slabom nadzoru”, naglasila je Janković.
Ona je rekla da često ostaje nepoznato da li brojni objekti zaista imaju jasno označene evakuacione izlaze, da li je broj tih izlaza dovoljan u odnosu na kapacitet posjetilaca, da li se redovno kontrolišu protivpožarni aparati i instalacije, te da su zidovi i plafoni napravljeni od materijala otpornih na vatru.
“Stvar dodatno komplikuje činjenica da imamo ograničene inspekcijske kapacitete. Sa svega nekoliko inspektora zaštite i zdravlja na radu, na nivou čitave države, jasno je da sistem ne može da pokrije sve objekte, posebno u velikim gradovima i tokom turističke sezone, kada je broj aktivnih lokala i klubova višestruko veći. U toj praznini, između zakonske regulative i stvarne kontrole, ostaje pitanje koliko su naši noćni objekti, zaista spremni da odgovore na vanredne situacije, poput požara, nestanka struje ili masovne evakuacije”, naglasila je Janković.
Pored institucionalnih sabosti, kako je kazala Janković, suočavamo se i sa problemom niske svijesti među vlasnicima, tako i među građanima.
“Nedovoljna informisanost o rizicima, nedostatak sistematske edukacije zaposlenih i nedovoljno ozbiljno shvatanje obaveza iz oblasti zaštite i zdravlja na radu – sve to doprinosi tome da bezbjednost ostane prečesto prepuštena slučaju. Dakle, iako je formalno normativni okvir postavljen, ključni izazov ostaje njegova primjena. Tek kada budemo imali snažne institucije, više inspektora, informisanje vlasnika i građana koji razumiju važnost preventivne bezbjednosti, moći ćemo zaista govoriti o sigurnim objektima, pa i onim noćnog tipa”, upozorila je Janković.
Iz Turističke inspekcije Crne Gore su kazali da imaju svega 25 inspektora koji kontrolišu lokale.
“Turistička inspekcija redovno kontroliše klubove i diskoteke, to su najčešće kontrole koje se vrše u noćnim časovima. U julu 2024. godine u Rožajama je sankcionisan noćni klub zbog neposjedovanja odobrenja za rad, donijeto mu je rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti. Najčešće nepravilnosti su konzumiranje duvanskih proizvoda unutar objekta, neizdavanje računa”, rekli su iz Turističke inspekcije.
Prema njihovom iskustvu, kako su kazali za Pobjedu, najčešće inspektori provjeravaju i da li objekti posjeduju protivpožarne aparate i da li posjeduju evakuacione izlaze koji su za tu vrstu ugostiteljskih objekata obavezni.
Kako su saopštili, u toku 2025. godine nijesu zatekli rad noćnih klubova bez odobrenja.
Saglasnost MUP-a
Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Crne Gore su objasnili da oni izdaju saglasnost u pogledu mjere zaštite od požara na revidovanu tehničku dokumentaciju koju podnosi ovlašćeni revident za izgradnju i rekonstrukciju objekta.
“U prethodnom periodu nijesmo imali podnošenje zahtjeva za izgradnju ili rekonstrukciju objekata koji su u kategoriji noćni klub i slično od strane ovlašćenog revidenta te u tom slučaju i nijesmo mogli izdati navedenu saglasnost. Ministarstvo unutrašnjih poslova kontroliše legalne objekte kao što su: javni objekti, školske ustanove, hoteli, muzeji, stanice za snabdijevanje goriva, pozorišta, domove zdravlja, bolnice, tržne centre, privredna društva i drugo po godišnjem planu kao i po inicijativama stranaka. Što se tiče činjeničnog stanja objekata, ukoliko se uoče nepravilnosti, što se i dešava, daje se rok za otklanjanje istih”, pojasnili su iz Direktorata MUP-a.
Odgovarajući na pitanje da li su na Primorju lokali bezbjedni, iz Direktorata su kazali da lokalna samouprava izdaje rješenje za rad objekata, što i zahtijeva proceduru dostavljanja dokumentacije za bezbjednost pomenutih objekata.
“Jedan od tih dokumenata je i saglasnost na mjere zaštite od požara. Ukoliko objekat ne posjeduje saglasnost na mjere zaštite od požara od Ministarstva unutrašnjih poslova – Direktorata za zaštitu i spašavanje, ne može se smatrati da ima minimum bezbjednosnih uslova”, poručuju iz ovog resora.
Precizna brojka noćnih klubova i diskoteka u Crnoj Gori ne postoji.
Preporučeno
Zna se da tokom turističke sezone, na osnovu ograničenih odobrenja za rad, posebno na Primorju, registrovani lokali prime oko 3.000 posjetilaca.
Video