Prijestonica proslavila svoj dan, evo šta je sve urađeno

Svečanom sjednicom u Vladinom domu na Cetinju danas je obilježen 13. novembar – Dan Prijestonice.

“Danas mogu reći da smo u proteklom vremenu radili i odgovorno i posvećeno kako bi izazovima današnjice dali adekvatan odgovor. Jednako je sigurno da će taj rad uvijek naići na polemike, da li smo mogli više, da li smo mogli bolje, ali ja tvrdim da smo u proteklom vremenu učinili sve što je u našoj moći kako bi se prema našem gradu odnosili onako kako je on to zaslužio. Radili smo i radićemo, jer epoha tog rada, započeta godinama unazad, još dugo će da traje”, kazao je gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović.

Kako dodaje on, sve je počelo od srca grada.

“Prvo smo rekonstruisali Dvorski trg, pa Park Ivana Crnojevića. Na to se nadovezala rekonstrukcija Njegoševe ulice. Sjetite se kako su nekad, oronulo i zapušteno, izgledali objekti poput ruskog ili britanskog poslanstva. Ili stara bolnica ‘Danilo prvi’. I to smo sredili – ti objekti danas imaju reprezentativan izgled. Sjetite se gradske tržnice – kakva je bila do prije koju godinu, a kakva je danas? Ako pođemo na mjesto gdje gradimo Univerzitetski kompleks, vidjećemo kakve smo objekte već napravili za studente. Koliko ste puta, u posljednje dvije decenije, slušali o cetinjskoj autobuskoj stanici? I nju smo sredili”, kazao je Bogdanović i naglasio kako su samo ove investicije, realizovane u prethodnom periodu, vrijedne čak 15 miliona eura.

On je podsjetio kako se do skoro ulazilo u grad, kako je izgledalo raskršće magistralnih puteva, kako su izgledale ulice poput Bajove, Grahovske i mnoge druge.

“Ti radovi već su iza nas. A ono što radimo u Belvederskoj ulici vrijedno gotovo milion eura, a što nas već sjutra čeka u nastavku Mojkovačke i Bajicama, samo je nastavak. Cetinjani dobro znaju kakva je bila javna rasvjeta u njihovom gradu, a danas prednjačimo po broju solarnih jedinica, i to u čitavoj Crnoj Gori”, istakao je Gradonačelnik.

On je podsjetio da se decenijama govorilo o problemu ponora.

“Ako pođemo do Donjeg polja sami ćemo se uvjeriti da naša gradska uprava i to završava. Sjetite se kakvi su sve problemi postojali zbog nelegalne deponije ‘Vrtijeljka’. Njih više nema, jer sada je u toku i njena sanacija vrijedna gotovo dva miliona eura. A mogu govoriti i o tome da smo sa četiri miliona eura obezbjedjene bespovratne podrške izgradili novu kanalizacionu mrežu u čitavom gradu, da smo vrijedno radili i završili dobar dio rekonstrukcije vodovodnog sistema. Podsjetiću vas da smo izgradili dvije stambene zgrade, i to po najjeftinijem modelu za same korisnike, jedinstvenom u Crnoj Gori. Stanove su dobili naši prosvjetari po cijeni od svega 295 eura po metru kvadratnom, u toku je gradnja još dvije nove zgrade – za penzionere i sudstvo i tužilaštvo, a nakon potpisanih ugovora u toku su procedure za još pet takvih objekata”, rekao je Bogdanović.

On dodaje da će riješiti stambeno pitanje i za naše zdravstvene radnike, zaposlene u institucijama kulture i policije, za neumorne članove cetinjskih javnih službi, ali i za mlade bračne parove, i za socijalno najugroženije.

“U tim projektima, poseban senzibilitet imaćemo prema OSI populaciji. Podsjetiću vas i na zajednička ulaganja Vlade Crne Gore i Prijestonice u obrazovanje – urđene fasade i enterijer škole ‘Njegoš’ i Srednje stručne škole, dvorište škole ‘Lovćenski partizanski odred’ i svježe otvorena dvorana cetinjske Gimnazije samo su neki od rezultata tih ulaganja. Uz sve to, za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, izgradili smo jedan od najmodernijih Dnevnih centara u državi”, kazao je Bogdanović.

On je istakao početak realizacije najveće investicije u istoriji sporta u gradu – izgradnju novog fudbalskog stadiona, vrijednu gotovo devet miliona eura, kao i da je u toku završnica rekonstrukcije gradske sportske dvorane.

Bogdanović je kazao kako je posebno ponosi učinjenim na planu medjunarodne saradnje gdje je ova lokalna uprava, uz podršku i saradnju sa Vladom Crne Gore, u proteklih nekoliko godina obezbjedila preko 20 miliona eura donacija i bespovratne pomoći.

“Za kratko vrijeme, od Cetinja smo stvorili grad čije kulturno – umjetničke smotre privlače brojnu publiku iz okoline. Koncertne, teatarske, likovne i druge sezone danas na Cetinju traju tokom čitave godine, bez prekida. Podsjetiću i na činjenicu da smo izdašno pomagali cetinjske kolektive, da smo od klubova koji su bili na rubu egzistencije napravili stabilne kolektive. Tako smo u minulom periodu prvi put u istoriji gledali fudbalere ‘Lovćena’ u evropskim takmičenjima, a naš košarkaški klub – dodaću nikad stabilniji – opet je dio ABA takmičenja. Nakon konsolidacije kluba, rukometaši su opet nedodirljivi na domaćoj sceni, a slijedi i početak evropske sezone. O ulaganjima u cetinjske klubove i manifestacije, o podršci pojedincima i rekreativcima – takođe možemo govoriti, a oni nam uzvraćaju izuzetnim rezultatima”, naglasio je Gradonačelnik.

O ulaganjima u seosko područje kazao je da može mnogo toga reći i istakao je najznačajnije rezultate.

“Izgradili smo, rekonstruisali i sanirali oko 100 putnih pravaca. Gotovo 10 miliona uloženo je u tekuće radove na putu Cetinje – Njeguši, gdje je već probijen i novi tunel. Na Njegušima je u odmakloj fazi gradnja trga i pijace, u Rijeci Crnojevića već je izgrađen novi mjesni vodovod. Obnavljali smo mjesne objekte poput zadružnih domova i biblioteka, podsticali smo poljoprivredu i pružali besplatnu podršku svima koji su bili zainteresovani za sredstva iz kreditnih linija naših partnera sa državnog nivoa. Konačno – o putu Cetinje – Podgorica i Cetinje – Budva, o svemu što je na tim dionicama urađeno i što se i dalje radi, neću ni govoriti. Sami vidite sve”, kazao je on.

U fokusu gradske uprave posebno su bila pitanja koja su se ticala privrede. Ta oblast predstavljala je najveći izazov u radu i bilo je potrebno mnogo vremena, rada i strpljenja kako bi postigli određene rezultate – koje danas imamo.

“Podsjetiću da smo prošle godine počeli radove na prostoru bivše fabrike ‘Košuta’. Naša gradska uprava sklopila je partnerstvo sa četiri ugledna cetinjska privrednika, i zajedničkim snagama krenuli smo u projekat nove biznis zone na tom području. Već danas tamo imamo radove u završnici. Prijestonica je izgradila biznis inkubator, u kojem ćemo ponuditi besplatan prostor mladim ljudima koji žele da započnu posao. Sa druge strane, naši privatnici izgradili su pogone i salone – a računajući sve investicije zajedno, na prostoru ‘Košute’ otvorićemo najmanje 100 novih radnih mjesta”, dodao je Bogdanović i najavio da će kada završe radove na tom potezu, dobru praksu i energiju usmjeriti na gornji „Obod“, gdje počinje realizacija slične zamisli.

Takođe, istakao je da još značajnije rezultate imaju u jednoj od vitalnih oblasti privrede – turizmu.

“Izabrali smo privatnog partnera i ušli u valorizaciju Lipske pećine. Mnogi su tada bili skeptični prema toj ideji – a danas Cetinje ima jedini speleološki objekat otvoren za posjete, koji godišnje posjeti desetine hiljada turista. Počeli smo radove i na Cetinjskoj pećini, gdje gradimo objekat za potrebe izložbenog prostora, a upravo od danas su u turističkoj ponudi grada i dva električna vozila. Na Njegušima, u mjestu Krstac, imamo još jednu višemilionsku investiciju – gradnju velikog turističkog kompleksa, gdje sljedećih dana počinje opremanje enterijera. Drago nam je što smo podsticajima omogućili otvaranje novog hotela na Ivanovim koritima, ali i investiciju u mjestu Građani – gdje smo dobili jedinstven kompleks, koji čini velika vinarija sa pratećim sadržajima. Uporedo sa tim, u okviru kompleksa vinarije Lipovac gradi se i hotelski kapacitet visoke kategorije, što će investiciju učiniti vrijednom skoro 20 miliona eura”, zaključio je Bogdanović.

Jedno od najvećih dostignuća, kako je istakao, bilo je usvajanje novog Zakona o Prijestonici.

“Samo mi znamo koliko je godina truda i strpljenja bilo potrebno kako bi taj akt dobio podršku u državnom parlamentu, pa ovim putem, u ime građana Cetinja i u svoje ime, upućujem najiskrenije izraze zahvalnosti Vladi Crne Gore i poslanicima koji su glasali za Zakon. Značaj pomenutog akta za Cetinje je nemjerljiv, što će svima biti jasno već početkom predstojeće godine. Tada će naš grad, između ostalog, iz budžeta dobiti blizu 10 miliona eura za razvojne projekte, pri čemu ćemo na Cetinje vratiti i dio značajnih državnih institucija, poput predstojećeg preseljenja ministarstva vanjskih poslova”, istakao je gradonačelnik Bogdanović.

On je istakao da je tim, ali i brojnim drugim aktivnostima kojim je podržan rad gradske uprave, Država, odnosno Vlada Crne Gore, tokom svih minulih godina pokazala u kojoj je mjeri privržena i posvećena Cetinju.

“Na taj način, i spremnošću i djelom, Crna Gora potvrdila je kako ostaje istrajna u namjeri da Cetinju vrati dug i zasluge za sve što je ono kroz istoriju predstavljalo – i čuvara i graditelja i obnovitelja naše Crne Gore. Želim izraziti čvrstu vjeru kako ćemo sa intenzivnim radom nastaviti i u vremenu koje je pred nama – udruženi i zajedno. Jer bez takvog pristupa, bez svijesti o ulozi Cetinja za nekadašnju, današnju i sjutrašnju Crnu Goru – svako pregnuće biće bez željenog rezultata. Međutim, sve što je do sada urađeno, garantuje da ćemo udruženim snagama u budućnosti djelovati još dinamičnije i još izdašnije – za prijestoni grad svih nas”, zaključio je Bogdanović.

Martinović: Bili odgovorni i konstruktivni

Predsjednik Skupštine Prijestonice Cetinje Jovan Martinović naglasio je kako je je ovaj praznik za Cetinje poseban.

“Baš ovdje u prijestonom gradu, gdje je otpočeo parlamentarizam u našoj državi, izglasano je pristupanje NATO savezu, i zahvaljujući toj činjenici Crna Gora je postala dio porodice najsigurnijih država na svijetu. U godini kada je crnogorski parlament izglasao novi Zakon o Prijestonici, za koji smo se posvećeno zalagali i našem gradu vratili onaj značaj koji je neosporno oduvijek zaluživao”, kazao je Martinović.

On je sumirao rezultate četvorogodišnjeg rada lokalnog parlamenta i naglasio kako u ovoj godini posebno važnim smatram usvajanje Zaključka o prihvatanju Informacije o prijedlogu godišnjeg Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2018. godinu, shodno novom Zakonu o Prijestonici.

“Želio bih da naglasim da smo od samog početka radili drugačije i transparetnije nego što je to bio slučaj ranije. I pored otvorenih političkih neslaganja na plenumu, vrlo često odluke su donošene jednoglasno, čak 297 akata usvojeno je jednoglasno, a gotovo uvjek kada je u pitanju kolegijum Predsjednika Skupštine koji je prethodio svakoj sjednici Skupštine. Takođe razlikovali smo se od svih drugih gradova i naših kolega jer smo sa željom transparentnosti i odgovornosti u radu u upravljačkim strukturama gdje je osnivač Prijestonica postavili predstavnike svih odborničkih klubova, iako je sva mjesta bio u mogućnosti popuniti samo najjači odbornički klub”, istakao je Martinović.

On je iskazao očekivanje, kada je budući saziv Skupštine Prijestonice u pitanju, da će funkcionisanje i saradnja svih političkih subjekata i odborničkih klubova, u okviru parlamenta, nastaviti da bude primjer parlametnarizma i političke korektnosti.

“U periodu koji slijedi moramo iskoristiti benefite Zakona o Prijestonici, odgovornim pristupom i iniciranjem konstruktivnih predloga, kako bismo u narednom četvorogodišnjem mandatu lokalnog parlamenta bili svjedoci realizacije ključnih razvojnih projekata i konačnog rješvanja pojedinih višedecenijskih problema ovog grada. Nadam se da će svi odbornici budućeg saziva bez razlike dati značajan doprinos u kreiranju politike na lokalnom nivou uz spremnost i odlučnost da kao odgovoran lokalni parlament donosimo prave i blagovremene odluke koje su u interesu Prijestonice i naših sugrađana”, zaključio je Martinović.

Dobitnici studentskih nagrada

Gradonačelnik Bogdanović dodijelio je tradicionalne nagrade gradske uprave najboljim studentima sa četiri cetinjska fakulteta. Najbolja studentkinja Muzičke akademije je Jelena Jovović, ispred Fakulteta dramskih umjetnosti nagrada je pripala Nikoli Tomiću, najbolji student Fakulteta likovnih umjetnosti je Dušan Đukić, a Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Barbara Simović.

Uz emitovanje desetominutnog filma, te sadržajan muzički program, u kojem su učestvovali Jelena Tomašević i KUD „Njegoš“.

Dio programa obilježavanja Dana Prijestonice odložen je zbog vremenskih neprilika koje su danas zahvatile Crnu Goru. Planirano je bilo da se danas položi kamen temeljac i započnu radovi na izgradnji novog fudbalskog stadiona, svečano otvori Biznis inkubator u bivšoj upravnoj zgradi „Košute“, kao i posjeti rekonstruisano bivše Rusko poslanstvo.

Uprkos nevremenu, delegacije Prijestonice Cetinje, Skupštine Prijestonice i Saveza udruženja boraca Narodno – oslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore i Udruženja boraca NOB i antifašista Cetinja, položile su vijence na Spomen kosturnicu i humke poginulih oslobodilaca kod Vlaške crkve. Vijence su položili gradonačelnik Aleksandar Bogdanović, predsjednik Skupštine Jovan Martinović i predsjednik SUBNOR-a Stevan Radunović.

Otkrivena spomen bista narodnom heroju Jovanu M. Vučkoviću

Takođe, u jutarnjim časovima, na Trgu revolucije, svečano je otkrivena spomen bista narodnom heroju Jovanu M. Vučkoviću.

Spomen bista je donacija Rudarsko topionicarskog basena opstine Bor, gdje je Vučković proveo svoj dio zivotnog i radnog vijeka.

Jovan Vučković (1913 – 1944) rođen je u Prekornici kod Cetinja, a tokom mladosti radio je u rudniku u Trepči, a potom i u Boru. U tom je gradu pristupio Komunističkoj partiji Jugoslavije.

Poslije okupacije, vratio se u Crnu Goru gdje je aktivno učestvovao u pripremama Trinaestojulskog ustanka.

Kao doborovoljac stupio je u Lovćenski bataljon koji je u okviru Crnogorsko-sandžačkog partizanskog odreda, učestvovao u napadu na Pljevlja 1941. godine. Brojne su borbe i ofanzive u kojima je Jovan M. Vučković ostavio dubok trag – marš preko Romanije i Igmana, Sinjajevina, Konjic, Bugojno, Livno, Jajce, Prnjavor, Teslić, Livno. Istakao se u borbama oko Ivansedla, preko Neretve, Drine, Pive i Sutjeske.

Poginuo je trećeg aprila 1944. godine, u jurišu, nedaleko od Mrkonjić Grada, kao zamjenik političkog komesara Prvog lovćenskog bataljona Prve proleterske udarne brigade.

Trojica njegove braće strijeljana su 1942. godine u Rijeci Crnojevića, kao aktivisti Narodnooslobodilačkog pokreta.

Preporučeno