Video
To, u razgovoru za Portal Analitika, pojašnjava Gordana Radojević, direktorica Društva statističara i demografa Crne Gore.
Kako navodi, prema analizi iz 2025. godine, zasnovanoj na Eurostatovim projekcijama, do 2050. broj stanovnika radnog uzrasta mogao bi se smanjiti u 22 od 27 članica, dok bi se udio stanovništva starog 85 i više godina približno udvostručio.
Međutim, kako kaže, ne postoji jedinstvena demografska slika EU.
„Istočne i južne članice suočavaju se sa izraženijim starenjem i smanjenjem radnog kontingenta, dok sjeverne i zapadne članice imaju povoljnije izglede, prvenstveno zahvaljujući većem doseljavanju mlađeg stanovništva i vrlo atraktivnim imigracionim politikama koje vode decenijama. Ipak, danas 25 od 27 članica EU bilježi pozitivanmigracioni saldo, dok se kao mnogo veći problem ispostavlja prirodni priraštaj koji je negativan u 21 članici EU.Dakle, Crna Gora ulazi u zajednicu u kojoj ljudi postaju sve oskudniji razvojni resurs, a tražnja za mladim i stručnim kadrom sve izraženija“, jasna je Radojević.
Odlazak prema EU nije nova pojava
Prema njenim riječima, Crna Gora, za razliku od većine država EU, bilježi pozitivan prirodni priraštaj, a sa druge strane negativan migracioni saldo.
„Znači, iseljavanje iz Crne Gore traje mnogo prije njenog članstva u Evropskoj uniji. Prema procjeni Društva statističara i demografa, između popisa 2011. i 2023. zemlju je napustilo oko 94.000 lica. Taj odliv odvijao se uz istovremeno doseljavanje, zbog čega relativni rast ukupne populacije na neki način prikriva stvarne razmjere odlazaka. Izmeđudva popisa stanovništvo Crne Gore povećalo se svega za 3.604 lica, odnosno za oko 0,6%. Prema podacima popisa stanovništva iz 2023. godine, u petogodišnjem periodu 2015–2019. godine emigriralo je 8.499 lica, dok se u naredne četiri godine, 2020–2023, taj broj udvostručio na 15.506“, navodi Radojević.
Da odlazak prema EU nije nova pojava pokazaju, dodaje, i najnoviji podaci Eurostata.
„Naime, broj prvih boravišnih dozvola izdatih državljanima Crne Gore u članicama EU porastao je sa 977 u 2010. na 3.133 u 2025. godini, za gotovo tri puta. Naravno dozvole nijesu isto što i trajno iseljavanje, ali predstavljaju važan pokazatelj rastuće mobilnosti naših građana prema EU.Zato buduće članstvo treba posmatrati kao promjenu uslova u kojima se već postojeći proces odvija, otvarajući mogućnosti i za doseljavanje građana EU u Crnu Goru. Stoga, demografski ishod zavisiće od toga koliko će nove mogućnosti podstaći odlaske, ali i koliko ćemo EU integraciju iskoristiti da stvorimo bolje uslove za ostanak, povratak i dolazak novih stanovnika“, ističe naša sagovornica.
Hrvatsko iskustvo pokazuje šta može uslijediti
Upitana koliko nam iskustva pojedinih zemalja, poput Hrvatske, mogu značiti na ovom putu, Radojević odgovara da iskustvo Hrvatske pokazuje da lakši pristup evropskom tržištu rada može pojačati iseljavanje nakon članstva, ali da rast evidentiranih odlazaka treba pažljivo tumačiti.
„U Hrvatskoj su od 2013. promijenjena i pravila evidentiranja odlazaka, pa su u evidencije ušli i oni koji su ranije napustili zemlju, a tek tada formalno prijavili odlazak. Zato svaki evidentirani odlazak u tom periodu ne znači da je osoba upravo tada otišla“, upozorava ona.
Jedna od najnovijih analiza o demografiskim kretanjima u EU, kako dodaje, navodi da je između 2004. i 2009. prema starim članicama EU migriralo približno 1,8% stanovništva osam istočnoevropskih zemalja koje su pristupile 2004. godine.
„Za Bugarsku i Rumuniju taj udio iznosio je oko 4,1% već između 2007. i 2009. godine. Što znači, da nakon članstva može doći do značajnog odliva u kratkom periodu. Međutim, početni trendovi ne određuju trajno demografsku budućnost“, kaže sagovornica Analitike.
Kako pojašnjava, u Hrvatskoj se negativan migracioni saldo pogoršavao do 2017, nakon čega se, uz povremene oscilacije, poboljšavao.
„Od 2022. Hrvatska bilježi pozitivan migracioni saldo, što znači više ljudi se doseljava nego što se odseljava. Za Crnu Goru pouka je da se pripremi i za nove odlaske, za formalno odjavljivanje onih koji već duže vremena žive u EU, ali i da razvija uslove za povratak i doseljavanje“, poručuje ona.
Vlada da izradi dugoročni plan kako bi preventivno djelovala
Smatra da Vlada treba da izradi dugoročni plan kako bi preventivno djelovala na negativne efekte te da taj plan treba pripremati mnogo prije članstva.
„U analizama koje smo objavljivali kontinuirano smo ukazivali na potrebu dugoročne populacione politike i naglašavali da evropska integracija mora biti jedan od ključnih scenarija demografskog planiranja. Iseljavanje, starenje stanovništva i demografsko pražnjenje sjevera već traju, pa odgovor države ne može čekati ulazak u EU“, upozorava Radojević.
Govoreći o strancima koji žive u Crnoj Gori, dominantno Rusima, Ukrajincima i Turcima, za koje će od novembra važiti vizni režim, naša sagovornica ističe da to kako će primjena viznog režima uticati na buduće dolaske i odluke stranaca da u Crnoj Gori žive i rade, ostaje otvoreno pitanje.
„Pouzdanu procjenu teško je dati bez prethodnih analiza organa nadležnih za ovu politiku. Efekti će zavisiti od uslova i postupka izdavanja viza, mogućnosti regulisanja boravka i rada, ali i ukupnih uslova života. Pri tome treba razlikovati uslove ulaska u zemlju od statusa ljudi koji već imaju regulisan boravak“, podsjeća ona.
Prema podacima MUP-a, kako dodaje, ukupan broj stranaca u evidenciji smanjen je sa 98.694 u oktobru 2023. na 94.645 krajem 2024, a zatim na 69.945 u septembru 2026.
„U odnosu na oktobar 2023, broj je manji za 28.749, odnosno 29,1%, dok je u odnosu na kraj 2024. smanjen za 24.700, odnosno 26,1%“, kaže Radojević.
Razlika između ovih presjeka, ukazuje, ne predstavlja nužno broj odseljenih.
„Može uključivati odlaske, istek ili neprodužavanje dozvola, ažuriranje evidencije i promjene statusa, uključujući eventualno sticanje crnogorskog državljanstva. Za razdvajanje ovih promjena potrebni su detaljniji podaci MUP-a i drugih nadležnih organa. Budući da se svi presjeci odnose na period prije najavljene primjene viznog režima, prikazano smanjenje ne možemo pripisati njegovoj primjeni“, kaže ona.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Radojević pojašnjava da je demografske procese teškoposmatrati ako unaprijed zanemarimo spoljašnje uticaje. Odluke ljudi o tome gdje će živjeti, obrazovati se, raditi i stvarati porodicu nastaju, kaže, upravo kroz poređenje mogućnosti u zemlji i van nje.
„Unutrašnji uslovi i međunarodno okruženje zato su međusobno povezani“, objašnjava naša sagovornica.
Rezultati zahtijevaju vrijeme, kontinuitet i usklađeno djelovanje različitih javnih politika
Upitana šta je potrebno hitno uraditi kako bi crnogorsko društvo što otpornije i spremnije dočekalo ulazak u EU, sagovornica Analitike pojašnjava da bi bila oprezna sa očekivanjem da se dugogodišnji demografski trendovi mogu preokrenuti pojedinačnim hitnim mjerama.
„Hitno je potrebno preuzeti odgovornost za njih, ali rezultati zahtijevaju vrijeme, kontinuitet i usklađeno djelovanje različitih javnih politika na državnom i loklanom nivou. Na to godinama ukazujemo u našim analizama“, ponavlja ona.
Pripremu za članstvo vidi kao priliku da ozbiljnije sagledamo pitanja koja već dugo imamo.
Preporučeno
„Da li mladi mogu da napreduju zahvaljujući znanju i radu? Da li im garantujemo fundamantalna prava? Mogu li da riješe stambeno pitanje i usklade posao sa roditeljstvom? Imaju li žene i muškarci jednake profesionalne mogućnosti i dijele li ravnopravno brigu o djeci i starijima? Koliko smo otvoreni prema onima koji bi ovdje došli da žive? Odgovori na ta pitanja pokazaće koliko je Crna Gora spremna da slobodu kretanja koju donosi članstvo u EU pretvori u priliku za sopstveni razvoj“, poručuje Radojević.
