Video
Ističe da je za Crnu Goru i njene građane, 13. jul ima izuzetan značaj.
“Toga dana, 1878. godine, na Berlinskom kongresu je Crna Gora dobila međunarodno pravno priznanje, a na isti dan 1941. godine, upisala se na listu zemalja od kojih su drugi učili kako se treba boriti za slobodu, dižući ustanak protiv najvećeg svjetskog zla-fašizma. Plamen borbe protiv fašizma i okupatora u Crnoj Gori buknuo je 13. jula 1941. god, kada je rukovodstvo Komunističke partije Crne Gore na čelu sa Ivanom Milutinovićem u Ćeliji Piperskoj donijelo odluku da se digne ustanak protiv fašizma. To je bio i znak da sa ostalim narodima Evrope i svijeta krećemo putem slobode, a protiv fašizma i nacizma. Dijeli nas 81. godina od kada su u rano jutro 13. Jula 1941. godine pukle prve ustaničke puške na Virpazaru, Košćelama, Mišićima, Brajićima, Čevu čime je otpočeo širom Crne Gore oružani ustanak. Za nekoliko dana se pod oružjem našlo 32.000 boraca koji su oslobodili skoro čitavu Crnu Goru, sem nekoliko gradova koji su bili pod opsadom. Već tokom prvog dana ustanka oslobođena su mjesta Virpazar, Čevo, Rijeka Crnojevića i dio primorja od Miločera do Sutomora. U velikom dijelu Crne Gore gerilske borbe su tokom 14, 15 i 16. jula prerasle u opštenarodni ustanak”, ističe Radojević.
Dodaje da se danas duboko klanjaju svim borcima protiv fašizma, kojih nažalost ima sve manje živih.
“Ne smijemo dozvoliti da se ove žrtve zaboravljaju i da se sa odlaskom poslednjih živih učesnika umanjinjihov značaj. Onako kako se danas poslije toliko vjekova sjećamo naših junaka i slobodara, isto tako mi I naši potomci moramo obezbijediti da se u narednih 100, 200 i više godina održi istorijsko pamćenje na naše heroje antifašističke borbe i veliku cijenu koju su platili za slobodu svojih potomaka. Cijena života je najveća vrijednost od svih vrijednosti, ali trinajestojulski borci nijesu žalili svoje živote kada je u pitanju domovina i njena sloboda. Tako govoreći o trinajstojulskom ustanku poznati istoričar general Milija Stanišić kaže da je trinajstojulski ustanak znameniti događaj slobodarske crnogorske epopeje, međaš i prekretnica u istoriji Crne Gore, jedan od njenih najznačajnijih podviga. To je događaj koji je uvrstio vrhunske vrijednosti Crnogoraca u svjetsku kulturnu baštinu. Ogromne su tekovine Trinajestog jula – tog najvećeg datuma u istoriji Crne Gore, koji svojom važnošću premašuje mnoge slavne događaje iz prošlosti našeg naroda”, poručuje Radojević.
Privilegiju, kako dodaje, da se uvijek i na svakom mjestu možemo pohvaliti da je naša država i naš narod pripadao antifašističkoj koaliciji i dao nemerljiv doprinos u slamanju fašizma zaslužuje vječnu zahvalnost svih generacija koje su stasavale i stasavaće poslije drugog svetskog rata.
“Hrabrost i junaštvo našeg naroda ostaće zapisano zlatnim slovima na stranicama istorije jugoslovenskih naroda. Možda je danas najvažniji zadatak za sve antifašiste kod nas i sa prostora bivše Jugoslavije velika borba protiv revizionizma, mijenjanja i falcifikovanje istorije i vraćanja neonacizma na istorijsku scenu. Svjedoci smo da se poslednjih godina, uporno pokušava od žrtava napraviti zločinci, a zločinci se pokušavaju prikazati kao žrtve. Ovo nas treba zabrinuti i biti za nas signal da se svijetle tekovine NOB, kao dio istorije Crne Gore, ne smiju dovoditi u pitanje, da se mora što više i organizovanije raditi da daljoj edukaciji i promovisanju antifašističkog pokreta u Jugoslaviji i mjesta i uloge koje je Crna Gora imala u tom pokretu, prije svega kod mladih naraštaja. Sa jasnim znanjem o našoj slavnoj prošlosti Crna Gora treba da bude okrenuta budućnosti i da se borimo za bolji život svakog građanina, za bolju prosvetu, kulturu, zdravstvo, privredu”, kaže on.
Dodaje da naši časni preci su, kao i uvek, i u tom vremenu bili na strani slobode, pravde i istine. Biti na toj strani ni tada, ni u bilo kom drugom vremenu, nije bilo lako.
“Otuda su žrtve koje smo podnijeli takođe ogromne. Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo slobodu koju danas imamo i zato im se, i danas, najdublje zahvaljujemo. U ovoj godini kada obelježavamo ovaj veliki jubilej – 81. godina od ustanka Crnogorskog naroda 13. Jula 1941. godine, kada je crnogorski narod rekao „NE“! nacizmu i fašizmu, odgovorno možemo istaći da je SOBNOR-a Crne Gore svih ovih godina temeljno i nepokolebljivo baštinio antifašizam i slobodarstvo, kao tradiciju Crne Gore.
Danas kada obeležavamo ove julske praznike i kada smo sa ponosom slavili sedamdeset i četiri godine od formiranja naše organizacije, SOBNOR-a Crne Gore – tj. delegacija SOBNOR-a je pozvana, da 20. Oktobra učestvuje u radu – Šete konferencije boračkih organizacija gradova sa prostora bivse SFRJ u Beogradu. Takođe, smo pozvani 27. jula ove godine da prisustvujemo svečanosti povodom obelježavanja dana ustanka BIH u Banja Luci. Nedavno, tačnije 12. juna skoro sve naše opštinske organizacije bile su zastupljene delegacijama i prisustvovale su svečanosti na Tjentište, povodom 79. godina od velike bitke na Sutjesci, gdje smo imali čast da naš predstavnik pozdravi i obrati se tom veličanstvenom skupu slobode u dolini heroja”, navodi Radojević.
Poručuje da će učestvovati 05. oktobra velikoj svečanosti povodom 70. godina od formiranja slavne bokeljske narodnooslobodilačke udarne brigade, koja se u oktobru organizuje u Herceg Novom.
Preporučeno
“Neka je slava herojima i vitezovima trinajstojulskih ustanika. Klanjamo im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti. I na kraju u ime SOBNOR-a Crne Gore čestitam naš najveći i najsvetliji praznik ustanički trinajesti jul 1941. godine i Dan državnosti Crne Gore”, kazao je Radojević”.
