Video
Kako je saopšteno iz Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), danas, u prilog obilježavanju 230 godina od donošenja prvog zakonodavnog crnogorskog akta “Stege”, koja je usvojena/potvrđena 06. avgusta 1796. godine (po julijanskom kalendaru) na opšte crnogorskom zboru na Cetinju, delegacija STEGA-e i građani u Cetinjskom manastiru poklonili su se moštima sv. Petra Cetinjskog, donosiocu ovog akta kojim je započet intenzivan period državnog i pravnog utemeljenja i uređenja Crne Gore, nakon slavnih bitaka na Marinićima i Krusima.
Nakon toga, kako dodaju, po starom crnogorskom običaju, prisutni su se okupili na guvnu ispred Manastira u duhu poziva Sv. Petra Cetinjskog – “Na okup Crnogorci” !
Radulović je podsjetio na istorijski značaj Stege iz 1786. godine i poručio je da je istorijska Stega utemeljila državu Crnu Goru i nacionalno jedinstvo.
“Zato smo danas ovdje, delegacije STEGA-e i građani, da dođemo u naš manastir, da se poklonimo našem vladici i našem svecu, donosiocu Stege Svetom Petru Cetinjskom i ispunimo njegov zavjet “Na okup Crnogorci”. Zato smo danas simbolično na ovom guvnu, ispred ovog svetog mjesta, da pokažemo da je duh Sv. Petra Cetinjskog, duh Stege i Crne Gore nesalomljiv”, kazao je Radulović.
Radulović je poručio da se varaju oni koji misle da će sveto guvno ispred Manastira ostati pusto “bez ljudi, Crnogoraca i ponosnih Crnogorki”.
“Ovo je manastir i zanavijek će biti crnogorski, kao i sve ostale crkve i crnogorski grobovi. Popovi dolaze i odlaze”, kazao je Radulović.
Govorio je i prvak CNP Slobodan Marunović, koji je član STEGA-e.
“U ovom zdanju ispred kog stojimo nastala su neprolazna djela, umjetnička, duhovna, kreativna, politička, državna, vojna. Sve se dešavalo na ovom guvnu i zato je ova država hiljadu godina tu, na svom mjestu. Nije ničija bez naša, gradili su je naši preci”, kazao je Marunović.
Preporučeno
STEGA, kako zaključuju, na ovaj način nastavlja sa akcijama i aktivnostima usmjerenim na očuvanje i afirmaciju vrijednih datuma i događaja iz bogate crnogorske državne i nacionalne istorije.
