Naslovna
Politika

m:tel

tehnologija

Hronika
Biznis
Društvo
Lifestyle
Svijet
Sport
Video
Naslovna
Politika

m:tel

tehnologija

Hronika
Biznis
Društvo
Lifestyle
Svijet
Kultura
Gradovi
Sport
Video
IMPRESSUMO namaMarketingKontaktUslovi korišćenja

2026 Standard Media d.o.o. Podgorica. Sva prava zadržana

Naslovna

Istaknuto

Najnovije

Video

Pretraga

Naslovna

•

svijet

Gardijan analizira: Evropa ulazi u “superizborni ciklus”, njihovi rezultati mogli bi da uzdrmaju same temelje EU

Krajem 1998., Toni Bler bio je premijer Velike Britanije, Lionel Žospen premijer Francuske, a Gerhard Šreder tek je bio izabran za kancelara Njemačke. Evropska unija imala je 15 država članica, a proevropske stranke lijevog centra bile su na vlasti – samostalno ili u koalicijama – u svim državama članicama osim u dvije.

Gardijan analizira: Evropa ulazi u “superizborni ciklus”, njihovi rezultati mogli bi da uzdrmaju same temelje EUGardijan analizira: Evropa ulazi u “superizborni ciklus”, njihovi rezultati mogli bi da uzdrmaju same temelje EU
Foto:EPA
Standard

22/11/2026

10:13

Podijeli

Facebook

Viber

X

Linkedin

WhatsApp

Mail

Kopiraj

Snažan privredni rast podizao je životni standard građana.

Proces proširenja Evropske unije na istok već je bio u toku. U Vašingtonu je Bil Klinton zastupao isti politički koncept „trećeg puta“, odnosno centrističkog pristupa koji je predstavljao sredinu između kapitalizma slobodnog tržišta i tradicionalnog socijalizma.

Činilo se da Evropska unija ima istoriju na svojoj strani i da je pred njom period daljeg uspona i napretka.

Nešto manje od tri decenije kasnije, čini se da se politička scena na evropskom kontinentu ponovo naginje u jednom pravcu – ali ovog puta zamah je, po svemu sudeći, na strani nacionalističke krajnje desnice, što bi moglo dovesti do značajnog urušavanja poslijeratnog evropskog konsenzusa na kojem je izgrađena Evropska unija.

Između kraja ovog mjeseca i kraja naredne godine, Evropsku uniju očekuje izuzetno intenzivan izborni ciklus, ukazuje Gardijan u analizi.

Glasači u četiri od pet najvećih država članica EU, posmatrano prema broju stanovnika i veličini privrede, izaći će na birališta.

Parlamentarni izbori očekuju se i u Estoniji, Finskoj, Grčkoj i Slovačkoj, dok će u Njemačkoj biti održani i regionalni izbori.

Španija će otvoriti ovaj izborni ciklus prijevremenim parlamentarnim izborima 29. novembra.

Socijalističkoj koaliciji premijera Pedra Sančeza predviđa se vjerovatan poraz od desničarskih stranaka – konzervativne Narodne partije (PP) i krajnje desničarske stranke Voks (Vox), koje već zajedno vrše vlast u pojedinim španskim pokrajinama.

Slijede predsjednički i parlamentarni izbori u Francuskoj, koji će biti održani na proljeće.

Glavna favoritkinja u predsjedničkoj trci je Marin Le Pen iz krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN), koja ima znatnu prednost u odnosu na lidera krajnje ljevice Žan-Lika Melanšona i duboko podijeljenu opoziciju mejnstrim političkih stranaka.

Kada Poljska bude glasala krajem naredne godine, nacionalističke stranke, koje zajedno osvajaju gotovo polovinu glasova na nacionalnom nivou, mogle bi da svrgnu sa vlasti liberalnu koaliciju premijera Donalda Tuska, uprkos nedavnim podjelama unutar njihovih redova.

U Italiji, Đorđa Meloni, čija stranka Braća Italije ima korijene u krajnjoj desnici, nada se da će na izborima, koji bi trebalo da budu održani prije kraja 2027., osvojiti drugi mandat.

Istovremeno se suočava sa pritiskom sa desnog političkog krila, od strane novoosnovane stranke Nacionalna budućnost.

Paradoksalno je to što ovaj nacionalistički talas dolazi u trenutku kada građani u velikoj mjeri podržavaju Evropsku uniju.

Potreseni haosom koji je pratio Bregzit i tražeći sigurnost u svijetu koji postaje sve zabrinjavajući, rekordnih 74 odsto Evropljana smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU, dok se veoma mali broj evroskeptičnih stranaka danas zalaže za potpuno istupanje iz Unije, napominje se.

Evroskeptici i nacionalisti, međutim, i dalje posmatraju Evropsku uniju kao projekat nametnut odozgo, koji podriva nacionalni suverenitet. Njihov cilj je da je preoblikuju u znatno labaviju zajednicu suverenih nacionalnih država.

Kako je izjavila italijanska politikološkinja Natali Toči, predstojeći izborni superciklus mogao bi „dramatično da promijeni lice Evrope“, dovodeći ne samo do „postepenog slabljenja evropskog projekta već i do njegovog pražnjenja iznutra, ako ne i do potpunog raspada“.

Svi izbori se razlikuju i specifičnosti svake zemlje imaju veliki značaj.

Ipak, analitičari se slažu da su osnovni faktori koji utiču na ove političke promjene međusobno povezani: usporen privredni rast, starenje stanovništva, opterećene javne finansije i vrtoglavi rast troškova života postepeno su oslabili podršku tradicionalnim strankama lijevog i desnog centra, koje su decenijama okupljale širok krug birača.

Talas protesta mladih koji se širi Evropom samo je najuočljiviji pokazatelj dubokog nezadovoljstva birača.

Istovremeno, nacionalističke stranke postale su sve vještije u stvaranju i iskorišćavanju neprekidno promjenljivog spiska navodnih prijetnji i kriza – od migracija i vakcina, preko zelene tranzicije i podrške Ukrajini, do globalizacije, međunarodnih elita i nadnacionalnih institucija.

Takve narative dodatno podstiču ruske dezinformacije, kao i otvorena podrška “patriotskim” strankama koju pruža administracija Donalda Trampa u Bijeloj kući.

Kao rezultat toga, politička scena postala je sve više fragmentisana i polarizovana: gotovo svaki četvrti birač danas podržava stranke krajnje desnice, čiji je udio u ukupnom biračkom tijelu gotovo pet puta veći nego sredinom devedesetih godina.

Uspon krajnje desnice nije bio pravolinijski: tokom posljednjih godinu dana, dok je krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila istorijsku pobjedu na regionalnim izborima u istočnoj Njemačkoj, u Holandiji je Stranka slobode Gerta Vildersa izgubila gotovo trećinu poslaničkih mjesta, stranka Fides Viktora Orbana ubjedljivo je poražena u Mađarskoj, dok je krajnje desničarskim Švedskim demokratama prvi put za 16 godina opala podrška birača.

Ipak, osnovni trend rasta krajnje desnice djeluje očigledno. Politolozi smatraju da ga prije svega podstiču normalizacija i prihvatanje ideja krajnje desnice u medijima i glavnom političkom toku, naročito kada je riječ o imigraciji.

Stranke desnog centra postepeno ruše takozvane „sanitarne kordone“, odnosno političke barijere koje su ranije sprečavale saradnju sa radikalnom desnicom.

Na evropskom nivou, Evropska narodna partija (EPP), kao vodeća grupacija desnog centra, sve češće se oslanja na još desnije političke grupe kako bi poništila pojedine djelove Evropskog zelenog dogovora i pooštrila pravila o migracijama.

Za Evropsku uniju, najveći uticaj ovog izbornog superciklusa mogao bi da se osjeti u Evropskom savjetu, koji okuplja nacionalne lidere i u kojem se trenutno nalazi svega troje premijera iz redova lijevog centra, od ukupno 27 lidera država članica.

Ukoliko se evroskeptični lideri u Francuskoj, Španiji i Poljskoj do kraja 2027. pridruže liderima Češke, Italije, Rumunije, Slovačke i Slovenije, ne bi imali dovoljno glasova da samostalno mijenjaju zakonodavstvo EU, ali bi predstavljali izuzetno snažnu blokirajuću manjinu.

Pregovori o budžetu EU, buduće proširenje Unije, pomoć Ukrajini i produbljivanje integracija u ključnim oblastima, kao što su odbrana, energetika, finansije i tehnologija, mogli bi se naći u zastoju, upozoravaju analitičari.

Kako primjećuje Natali Toči, veći broj političkih saveznika mogao bi da promijeni ponašanje aktuelnih lidera u Evropskom savjetu. Relativno uzdržan pristup Đorđe Meloni djelimično je uslovljen njenom izolovanošću među političkim liderima mejnstrima, poput Donalda Tuska, Pedra Sančeza i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, kao i činjenicom da Rim zavisi od 200 milijardi eura sredstava iz fondova EU za oporavak.

Međutim, ukoliko bi se umjesto toga našla za istim pregovaračkim stolom sa političarima poput Marin Le Pen, lidera poljske krajnje desničarske stranke Pravo i pravda (PiS) Jaroslava Kačinjskog i španske vlade koju podržava stranka Voks, dok bi joj kod kuće za vratom disao tvrdo desničarski Roberto Vanači iz stranke Nacionalna budućnost, a sredstva iz evropskih fondova se postepeno smanjivala, Meloni bi imala mnogo manje razloga da se ponaša u skladu sa proevropskom politikom.

Analitičari se, međutim, slažu da je odlučujuće političko poprište Francuska.

Izborni program Marin Le Pen vodi je u direktan sukob sa Briselom: ona namjerava da smanji francuski doprinos budžetu EU za 11 milijardi eura, da raspiše ustavni referendum kojim bi se proglasila nadmoć francuskog nad evropskim pravom, kao i da prekrši pojedina pravila jedinstvenog evropskog tržišta.

„Francuska ima veoma značajan uticaj na Evropsku uniju“, izjavio je Modžtaba Rahman iz konsultantske kuće Eurasia Group. Za razliku od Orbana, ističe on, predsjednica Le Pen imala bi „znatno veći manevarski prostor za sprovođenje političkog programa krajnje desnice, čiji je cilj podrivanje nadnacionalne strukture EU zasnovane na vladavini prava“.

Do sada je Brisel uspijevao da obuzda političke remetilačke faktore poput Orbana, uglavnom zato što je za pregovaračkim stolom rijetko bilo više od dvoje ili troje takvih lidera.

Međutim, jedinstven evroskeptični blok mogao bi da dovede do toga da EU izgubi sposobnost da sprovodi standarde vladavine prava, dalje integriše ekonomske i bezbjednosne politike ili, jednostavno, postigne bilo kakav značajniji dogovor.

Prva žrtva takvog razvoja događaja najvjerovatnije bi bila Ukrajina, jer bi Marin Le Pen predvodila blokirajuću grupu koja bi se protivila daljoj pomoći toj zemlji.

Tri decenije nakon 1998. godine, predstojeći izbori u Evropi mogli bi se, prema ocjeni Stefana Lenea iz istraživačkog centra Carnegie Europe, pretvoriti u „ključne testove otpornosti Evropske unije“.

Prijetnja po Uniju možda nije neposredna niti egzistencijalna, rekao je on, ali bi srednjoročni rizici mogli biti značajni.

„Malo je vjerovatno da bi snažnija uloga radikalne desnice dovela do razgradnje Evropske unije u njenom današnjem obliku“, rekao je Len, ali bi mogla da „spriječi Uniju da postane ono što mora da bude kako bi se suočila sa izazovima budućnosti“.

Preporučeno

Mjesto ubistva Miloša Đuričkovića (Foto: RTCG)

KO JE BIO MILOŠ ĐURIČKOVIĆ: Preživio atentat u Beogradu, brat i rođaci stradali u obračunima klanova

Foto:Dragan Mijatović, Pobjeda

NOVI DETALJI UBISTVA NA CETINJU: Ubica Đuričkovića navodno imao pomagača, automobil zapaljen u Bukovici

FOTO: RTCG

CETINJE: Ubijen Miloš Đuričković, pripadnik škaljarskog klana

FOTO:STANDARD

TUČA U BOKEŠKOJ ULICI: Jedna osoba povrijeđena

Mjesto ubistva Miloša Đuričkovića (Foto: RTCG)

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: U ubistvu Đuričkovića učestvovale najmanje dvije osobe, pronađeno zapaljeno vozilo i dvije puške

Foto: Regionalni ronilački centar Bijela

TRAGIČAN KRAJ POTRAGE: Mještani Konika pronašli tijelo šestogodišnjeg dječaka

Postepeno, ali neminovno, dugotrajna nesposobnost da se djeluje zajednički onda kada je to potrebno dovela bi do gubitka značaja Evropske unije na međunarodnoj sceni.

bil klintonEvropa

Ostavite komentar

Komentari (0)

Najnovije

Najčitanije

Foto:EPA
Svijet
•22/11/2026•10:13

Gardijan analizira: Evropa ulazi u “superizborni ciklus”, njihovi rezultati mogli bi da uzdrmaju same temelje EU

Život
•22/11/2026•10:03

(VIDEO) Vjenčali se Majli Sajrus i Maks Morando: Od sastanka naslijepo do ludog kamena

Foto:EPA
Sport
•22/11/2026•09:51

Šok vijest iz Njemačke: Musijala objavljuje kraj karijere

Život
•22/11/2026•09:37

Mars ulazi u Djevicu 26. novembra: Tri mjeseca velikih izazova, a jedan datum posebno će biti važan

Foto:KK Budućnost Voli
Sport
•22/11/2026•09:23

Budućnost Voli danas pred domaćom publikom protiv Širokog

Svijet
•22/11/2026•09:10

Najmanje 11 mrtvih u Indiji, otrovali se lokalno proizvedenim alkoholom

Pogledaj sve

POVEZANI ČLANCI

Foto: EPA/ MOHAMMED BADRA
Svijet
DA LI BI PROTESTI na ulicama mogli da ugroze opstanak EU?

26/10/2026

•

20:19

Foto: Reuters
Svijet
IZBORI koji bi mogli da promijene lice Evrope

18/10/2026

•

07:39

Foto: RS/ MPI / CAPITAL PICTURES / PROFIMEDIA
Svijet
Evropski LIDERI se sve više DISTANCIRAJU od TRAMPA

24/06/2026

•

10:49

Ilustracija
Politika
Izborni ciklus u Evropi i politika proširenja: Treba li CRNA GORA da STRAHUJE od rasta desnice za svoj EU put?

11/02/2026

•

10:57