Plate tužilaca su upoređene sa platama sobarica, a službeničke plate u tužilaštvima su oko 600 eura, što je izjednačeno sa prodavcima u kiosku.

Ukazali su da je neuporedivo veća odgovornost i složenost poslova koje oni obavljaju.

Advokat Veselin Radulović, koji je i autor analiza o stanju u pravosudnom sistemu Crne Gore, Pobjedi je kazao da pravosuđe, generalno, mora da ima mnogo bolje materijalne i tehničke uslove, kao i bolje ljudske kapacitete u smislu stručnih saradnika. Kao jedan od ključnih problema u pravosuđu ističe ignorantski odnos i zakonodavne, a prije svega izvršne vlasti prema pravosuđu.

Ističe da su uslovi u pravosuđu loši, ali i da bi štrajk bio loš put za ostvarivanje prava u tužilaštvu.

Radulović kaže da se u državnim tužilaštvima suočavaju sa brojnim problemima, te da se na svakodnevnim primjerima može vidjeti neefikasnost, ali i brojne zloupotrebe u postupcima od strane službenih aktera krivičnog postupka, prije svega u najvažnijim predmetima.

Ističe da štrajk ne bi doprinio rješavanju lošeg položaja zaposlenih u tužilaštvima, već da bi se, naprotiv, taj problem mogao produbiti.

“Ono što predstavlja ključni problem u toj priči jeste jedan prilično pasivan i ignorantski odnos od strane izvršne vlasti, i ove i onih prethodnih, prema tužilaštvu i prema pravosuđu, generalno”, kazao je on Pobjedi.

On je pojasnio da prvenstveno misli na uslove u kojima i tužioci i sudije rade, a ne samo u odnosu na zarade koje primaju. Prostorni i tehnički kapaciteti kojima raspolažu tužilaštva su veoma zabrinjavajući.

“Nijedna izvršna vlast o tome nije vodila računa. Ni ta, a ni zakonodavna vlast ne vode računa da zakonski okvir unaprijede tako da se spriječe zloupotrebe o kojima često govorim. Ne rade ništa da izmijene zakonik o krivičnom postupku tako što će suzbiti zloupotrebe”, istakao je Radulović.

On je podvukao da je nevjerovatno to da ne postoji ni minimum političke volje kod izvršne vlasti da uradi nešto što bi bilo u interesu unapređenja pravosuđa i uspostavljanja nezavisnog i profesionalnog praovsuđa.

“Očigledno je da političarima to nije cilj i zato imamo najavu štrajka”, kazao je Radulović.

Na pitanje Pobjede da li postoji neki presjek stanja u smislu koliko nam nedostaje tužilaca, sudija, te da li postoji prosjek koliko predmeta može da zaduži pojedinac, Radulović kaže da je ipak manji nedostatak ljudstva u tužilaštvu, nego kod sudova.

Ističe da je ključni problem, ipak, u drugim segmentima koji obezbjeđuju kvalitetan rad i tužilaštva i sudova, a to su uslovi u kojima rade i tužioci i sudije

On ističe da izvršna vlast kao da ne želi da uspostavi ambijent u kome ćemo imati pravosuđe koje će dovesti do vladavine prava.

“A ta vladavina prava i poštovanje pravnog poretka većini političara nije u interesu. Dakle, nije ključni problem nedostatak broja tužilaca u tužilačkoj orgnizaciji, već neobezbjeđivanje adekvatnih uslova, ne samo u broju tužilaca, nego i stručnih saradnika”, poručio je on.

Kazao je da je očigledno da ne postoji volja da se bilo koji od tih problema počne rješavati.

Na pitanje što misli o tome da u posljednje vrijeme sve češće javni funkcioneri i političari kritikuju ili komentarišu sudske presude i tužilačke odluke, Radulović ističe da bi se javni funkcioneri morali uzdržati od kritika i komentarisanja odluka tužilaštva ili suda. Podsjeća da je i ranije bilo tih slučajeva, ali da se svaka takva situacija može tumačiti kao neprimjeren uticaj ili pokušaj uticaja na pravosuđe.

“Lično smatram da odluke svih državnih organa pa i svakog pojedinca treba da budu predmet stručne rasprave i predmet kritika, ali javni funkcioneri moraju da shvate, prije svega oni iz izvršne vlasti, da to ne smiju da rade”, naglasio je on.

Dodao je i da je evidentan uticaj funkcionera izvršne vlasti na pravosuđe, te da oni te svoje namjere nijesu nikada ni sakrivali.

“Utiču i kroz izjave i kroz određena zakonska rješenja koja su predlagali u praksi, ali i kroz određena kadrovska rješenja koja su predlagali, ali i još uvijek predlažu. Tako pokazuju namjere da ostvare svoj lični ili partijski interes”, kazao je Radulović.

On je dodao da, dok je god tako, mi ne možemo da govorimo o pravosuđu koje će biti profesionalno.

Na pitanje Pobjede da li pravosuđe ima snage da se odupre takvim uticajima, Radulović kaže da dosad nije pokazalo dovoljan napor da se odupre političkim uticajima.

“Mislim da treba generalno cijeli sistem pravosuđa da nastupa prema izvršnoj vlasti i da postavi uslove. I sudovi, i tužilaštva, i advokatura… Postaviti izvršnoj vlasti određene uslove koji se moraju ispuniti jer su neprihvatljiva obrazloženja koja slušamo već godinama da ne postoje sredstva”, kazao je Radulović.

Podsjetio je da sredstva, odnosno novac postoji te da to vidimo svakodnevno u primjerima kada javni funkcioneri zloupotrebljavaju položaje i troše državni novac.

“Da se samo dio tog novca koji se neracionalno troši, da ne upotrijebim neku težu kvalifikaciju, utroši na rad pravosuđa, imali bismo puno bolje uslove, ali i bolje pravosuđe nego što imamo danas”, kazao je Radulović.

On je ponovio da cijelo pravosuđe mora da nastupa zajednički jer bi se jedinstvenim nastupom puno više postiglo, nekom jedinstvenom strategijom prema izvršnoj vlasti kojom bi se postavili zahtjevi za ključne uslove za rad.

“Mislim da bi tada imali mnogo veće šanse da ih i političari ozbiljno shvate, ali i javni funkcioneri, te da uvide da na kraju moraju da ispune te zahtjeve. Ovako, sa pojedinačnim zahtjevima i ovakvim odnosom izvršne vlasti koji je neprimjeren i koji se od strane pravosuđa generalno toleriše – javni funkcioneri neće uraditi ništa”, zaključio je Radulović.

Pravo na štrajk zagarantovano, ANB daje procjenu

Veselin Radulović je kazao da su najave štrajka iz tužilaštva u skladu sa Ustavom i zakonom, ali pod određenim uslovima.

Podsjetio je da je štrajk zagarantovano pravo, ali da se može ograničiti državnim organima, te da treba napraviti procjenu da li bi taj štrajk ugrozio nacionalnu bezbjednost, bezbjednost lica i imovine, opšti interes građana ili funkcionisanje organa vlasti, u konkretnom slučaju državnog tužilaštva.

“Shodno zakonu tu procjenu daje Agencija za nacionalnu bezbjednost, a ukoliko utvrdi da postoji taj rizik, štrajk se ne smije organizovati”, pojasnio je Radulović.