Ona je kazala da je bitno istaći da postoji razlika između prava i pravde.
“Pravo je u propisima i krivično pravo je u propisima. Nema krivičnog djela kada ono nije propisano. A seksualno uznemiravanje je krivično djelo koje je uneseno u propis tek 2023. godine i uneseno u naš Krivični zakonik i od toga momenta se može tretirati kao krivično djelo. Sve što se desilo prije toga momenta ne može biti krivično gonjeno po tom osnovu”, kazala je advokatica Radulović.Ðurđa Radulović iz Centra za istraživačko novinarstvo (CiN) istakla je da se o ovoj temi ranije uopšte nije govorilo, a problem je izuzetno prisutan u Crnoj Gori.
“I sam pogled i komentar je dovoljan, tako da nismo iznenađeni, ovo što je isplivalo vjerovatno je samo vrh ledenog brijega”, kazala je ona.
Ističe da pravosudni organi očigledno nijesu dovoljni jaki da izađu na kraj sa ovakvim iskustvima.
I izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović poručila je da je potrebno uskladiti pravo sa realnim životom.
Poručuje da je seksualno nasilje bilo koje vrste, prisutno itekako u Crnoj Gori. Podsjeća da je NVO Prima inicirala da seksualno nasilje uđe u Krivični zakonik Crne Gore što se desilo u decembru 2023. godine.
Građanski aktivista Kosta Mijušković kaže da seksualno uznemiravanje nije nešto o čemu treba da se ćuti.
Navodi da su mu se ljudi obraćali i za slučaj nastavnika u Tivtu, te da se trudio da ih motiviše da prijave takav slučaj, navodeći da je izuzetno teško da žrtve progovore. Isto je, kaže, uradio i sa nastavnikom u školi “Branko Božović”.
“Oba slučaja su prijavljena i nadam se da se ti ljudi više neće vratiti na posao”, rekao je Mijušković.
Perović je kazala da bi novi slučaj poput onog koji se desio u Gimnaziji “Slobodan Škerović” mogao i treba da pokrene lavinu novih pitanja.
Preporučeno
“Trebaju stvari da budu pod znakom pitanja pa će u nekom trenutku na površinu izaći sve ono valjano i što ima dobro uporište. Onda treba vidjeti kako to zakonski da regulišemo. Da stvaramo inkluzivno društvo, osjetljivo na žrtvu”, istakla je Perović.
Video