Video
Stručnjaci imaju različite stavove o tome da li je potrebno pooštriti kaznenu politiku, ali ima ocjena da je potrebno, s obzirom na kontekst, uvesti i poseban, kvalifikovani oblik primjeren „vremenima pandemije“.
Kriminolog Velimir Rakočević kazao je za Pobjedu da izazivanje panike i nereda proizvodi vrlo negativne posljedice na građane, društvo i državu u cjelini.
“Ovaj oblik delinkventnog ponašanja naročito u ovom periodu štetno i razorno djeluje jer je svijet suočen sa pandemijom koronavirusa koja je izazvala pometnju na svim kontinentima. Samim izazivanjem panike pojavljuje se iznenadno i značajno uznemirenje građana, odnosno osjećaj nesigurnosti. Taj strah se javlja naglo i emocionalno ugrožava čovjeka razvijajući kod njega osjećaj bespomoćnosti, revolta i nezadovoljstva. Uostalom dobro je poznata izreka ,,strah se strahom hrani” , kazao je Rakočević.
Prema njegovim riječima, ovaj delikt se negativno reflektuje i na javni red i mir i na realizaciju odluka državnih organa da pokušaju da osujete njihovo sprovođenje.
“Što se naših građana tiče ne postoji nijedan razlog za strah jer je država preduzela sve da zaštiti građane. U ovoj situaciji veoma je važno da svi građani ostanu pribrani, da se iz svog doma informišu o bitnim elementima za sprečavanje infekcije i u potpunosti ispoštuju naredbe Nacionalnog koordinacionog tijela za suzbijanje zaraznih bolesti, izbjegavajući na taj način neprovjerene informacije”, istakao je Rakočević.
On smatra da bi za ovo krivično djelo trebalo pooštriti kaznenu politiku.
“Crnogorsko krivično zakonodavstvo je za osnovni oblik krivičnog djela izazivanje panike i nereda (Ko iznošenjem ili pronošenjem lažnih vijesti ili tvrđenja izazove paniku, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili osujeti ili značajnije omete sprovođenje odluka i mjera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja, čl.398 st.1 KZ CG ), propisalo novčanu kaznu ili zatvor do jedne godine. Za teži oblik ovog krivičnog djela (ako je učinjeno putem medija ili drugih sredstava javnog obavještavanja ili sličnih sredstava ili na javnom skupu) propisana je kazna zatvora do tri godine”, kazao je Rakočević.
On smatra da je, imajući u vidu težinu ugrožavanja zaštićenog dobra, evidentno je da su kazne neadekvatne težini krivičnog djela.
“To se naročito odnosi na osnovni oblik krivičnog djela i opravdanost propisane novčane kazne. U cilju prevencije ovog delikta mislim da je potrebno razmotriti pooštravanje kazne. Smatram da bi trebalo uvesti drugi kvalifikovani oblika koji bi sankcionisao iznošenje ili pronošenje lažnih vijesti za vrijeme epidemije opasne zarazne bolesti sa znatno strožom kaznom”, dodao je Rakočević.
Sa druge strane, advokatica Gorica Vujisić smatra da su našim Krivičnim zakonikom propisane kazne adekvatne težini krivičnog djela.
“U prilog tome bih istakla Inicijativu Evropskog suda za ljudska prava u kojoj se navodi da je ta instanca utvrdila da lišenje slobode kao sankcija za prenošenje neistinitih informacija nije prihvatljivo, osim izuzetno, u slučajevima govora mržnje ili podsticanja na nasilje, jer ima posebno odvraćajući efekat na slobodu izražavanja. Međutim, u ovom momentu moramo biti svjesni situacije u kojoj se nalazimo, te slobodu izražavanja odgovorno koristiti. Uostalom, sloboda izražavanja nije samo sloboda kao apsolutno pravo već je istovremeno i obaveza”, istakla je Vujisić.
On je kazala da je riječ o kompleksnom krivičnom djelu iako, na prvi pogled, djeluje da ne spada u neka teška krivična djela, koja obično izazivaju pažnju javnosti.
“Kada govorimo o izvršenju krivičnog djela izazivanje panike i nereda, potrebno je utvrditi koju je konkretnu radnju neko lice preduzelo i kakvu je posljedicu to izazvalo. Odnosno koja radnja je imala za posljedicu izazivanje panike, ili teže narušavanje javnog reda ili mira ili je usljed te radnje učinioca krivičnog djela došlo do značajnog ometanja sprovođenja odluka i mjera državnih organa ili organizacija koje vrše javna ovlašćenja”, smatra Vujisić.
Gorica Vujisić ističe da polazeći od zakonske definicije krivičnog djela – ,,iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti ili tvrđenja,, radnja izvršenja ovog krivičnog djela podrazumijeva subjektivne i objektivne elemente.
Preporučeno
“Dakle, da li je neka tvrdnja koju neko lice iznosi istina ili ne tj. da li odgovara stvarnosti predstavlja objektivni element, dok subjektivni element predstavlja svijest o tome osobe koje tu tvrdnju iznosi. U konkretnom slučaju mora postojati svijest o protivpravnosti djela, odnosno da je neko lice postupalo sa umišljajem”, istakla je Vujisić.
