Raonić: Emitovanje ustoličenja bilo ispravno, manji broj zaposlenih neizbježan

Kako je naglasio javni servis je dobio ponudu za besplatnu produkciju ustoličenja mitropolita, pa je odlučio da je prihvati i ovaj sadržaj emituje, što je, kako ističe, bila ispravna odluka.

Raonić je u intervjuu “Vijestima” kazao da je od njegovog dolaska bilo brojnih pokušaja pritiska i uticaja, ali nijedan nije otišao iz njegove kancelarije prema ljudima koji se bave programom.

”Nezavisnost i autonomija ostaju imperativ našeg rada i primarno sam zbog toga došao na ovo mjesto. U tom smislu i tumačim povremene kampanje ekstremista pod kontrolom struktura van kuće koje su imale luksuz da uređuju program RTCG-a”, kazao je Raonić.

U intervjuu govori i o emitovanju ustoličenja na Parlamentarnom kanalu, mišljenju ombudsmanke RTCG da je bilo “apsolutno neprimjereno” da novinar u jednoj emisiji praktikuje vjerske obrede, višku zaposlenih, manje novca za otpremnine, ali i nepunih pola miliona eura za službena putovanja. Intervju prenosimo u cjelosti.

Šta gledaoci, slušaoci i čitaoci portala RTCG mogu da očekuju ove godine od Javnog servisa? Koje su glavne novine u odnosu na prethodnu godinu i prethodni uređivački tim?

Javni servis će njegovati vrijednosti koje baštine mediji savremenih građanskih društava: univerzalnost, nezavisnost, relevantnost, izvrsnost, raznolikost, odgovornost i inovativnost. Građani mogu očekivati da će biti u fokusu našeg rada, a teme koje ih se tiču, javni interes i povjerenje biće naš prioritet. U prilog tome planirane su brojne nove emisije, moderniji iskaz i potpuno nova estetika. RTCG će podsticati kritičko razmišljanje i dijalog, bez zabranjenih tema, privilegovanih i nedodirljivih.

Rukovodstvo i uređivački tim će se snažno zalagati za proces transformacije RTCG u istinski javnih servis svih građana, slobodom govora, uravnoteženim informisanjem, kvalitetom i pluralizmom programskih sadržaja, odgovornim i transparentnim poslovanjem, okrenutim ka budućnosti. U planu je pokretanje novih modela podrške umjetničkom stvaralaštvu, kinematografiji, muzici i scenaristici. Posebnu pažnju ćemo posvetiti igranom, dramskom i dokumentarnom programu u sopstvenoj proizvodnji, kao programu od trajne vrijednosti. Unaprijedićemo saradnju sa relevatnim partnerima i institucijama, kao i lokalnim javnim servisima, kao i onim iz regiona. U izradi je kampanja za novi vizuelni identitet RTCG, inovirane špice, grafika, slogan koji će dočarati našu viziju i poslati poruku da smo svi jedan tim, na istom zadatku. RTCG će promovisati društvenu odgovornost, inkluzivnost, humanost. U planu je rad na razvojnoj strategiji javnog servisa, kroz multidisciplinarni pristup i podršku međunarodnih eksperata i partnera.

Kako će budžet RTCG biti utrošen? Koliko će biti vlastiti prihodi? Koliko će biti uloženo na novu opremu?

Budžet RTCG je u funkciji misije i uloge javnog servisa, sa akcentom na kvalitet i raznovrsnost programa i kontinuirano ulaganje u nove tehnologije i modernizaciju. To podrzumijeva savremeni audio-vizuelni izraz u proizvodnji programa. Prihodi RTCG su određeni mješovitim modelom javnog i komercijalnog finansiranja, pri čemu je iznos javnog finansiranja poznat i određen formulom shodno važećem Zakonu o nacionalnom javnom emiteru. Znatan dio sredstava, oko milion i po eura, ćemo uložiti u novu opremu, jer težimo izvrsnom kvalitetu programa, a savremena publika ima visoka očekivanja i u pogledu sadržaja, i u pogledu vizuelnog izraza. Prikaz investicionih ulaganja detaljno je prikazan u Finansijskom planu za 2022.godinu. Ulažemo velike napore i uskoro očekujemo značajne rezultate iz marketinga i ostalih izvora.

Da bismo odgovorili potrebama građana i pratili trendove, neophodna su stalna finansijska ulaganja. Imajući u vidu princip stabilnog i predvidivog finansiranja za javne servise, zalažemo se da se u okviru medijske i fiskalne strategije i Zakona o RTCG-u osigura finansijska održivost i nezavisnost javnog servisa, kako bi ispunili svoju javnu misiju.

Prema Vašem Programu rada, do kraja prošle godine trebalo je da bude urađena analiza koja bi poslužila, između ostalog, i za racionalizaciju broja zaposlenih, imajući u vidu da ih sada ima oko 730, a da su predviđanja stručnjaka EBU (Unija evropskih emitera) bila da ih je potrebno značajno manje. Jeste li utvrdili koliko je zaposlenih i koliki je višak?

RTCG-u predstoji neizbježna racionalizacija i reforma organizacije. Navedeni proces je neophodno sprovoditi analitički, strpljivo i planski, u saradnji sa sindikatima, uz ekspertsku podršku i u skladu sa zakonom, poštujući princip socijalne pravde. Procjena eksperata EBU-a je rađena prije procesa digitalizacije. Jasno je da su neka radna mjesta nepotrebna, a pojavila se potreba za nekim novim. U odnosu na navedeno, važno je uzeti u obzir aktuelni kontekst i potrebe poslovanja u modernizovanom sistemu, kako bi se mogao utvrditi optimalan broj zaposlenih za efikasno i održivo funkcionisanje javnog servisa. Da bi javnost imala jasnu sliku, napominjem da crnogorski javni servis, koji ima sedam medija, ima najmanje zaposlenih u regionu, a neki imaju i četiri puta više zaposlenih.

Vaš prethodnik Božidar Šundić kazao je da rad Javnog servisa posebno otežavaju i rođačke veze među zaposlenima, odnosno da ih je sredinom 2018. godine među zaposlenima bilo 156 najbližih srodnika. Koliko ih je u ovom trenutku i na koji način namjeravate da riješite taj problem?

Moj cilj nije targetiranje i diskriminacija zaposlenih po bilo kom osnovu. Rezultat i odgovoran pristup radnim obavezama, mjera su uspjeha ili neuspjeha i rada i nerada.

Najavili ste da se mora sprovesti racionalizacija broja zaposlenih. Međutim, prema finansijskom planu za 2022, za otpremnine je namijenjeno četiri puta manje novca nego što je bilo prošle godine. Kako onda namjeravate da smanjite broj zaposlenih?

RTCG-u treba nova struktura i sistematizacija. Ona će vjerovatno dovesti do smanjenja broja zaposlenih, ali je sada veoma teško predvidjeti broj radnih mjesta i vrijeme kada to može biti završeno. Tek po okončanju procesa, može se govoriti o finansijskim aspektima tog procesa. Iz tih razloga je planirana ova cifra, koja se odnosi na druge stavke. Žao mi je što je nerazumijevanje ovog procesa od člana Savjeta dovelo do pogrešne slike u javnosti ovim povodom.

Zbog čega su troškovi službenih putovanja više nego duplirani – sa 220.000 na nepunih pola miliona eura?

Prošli budžet je nastao u periodu privremenog finansiranja i epidemiji korone u kojoj je komunikacija bila ograničena. Stoga je bio planiran toliko iznos. U 2022. RTCG će prenositi nekoliko najvećih svjetskih sportskih, kulturnih i zabavnih događaja. Imaćemo veliki broj reporterskih događaja, četiri puta više sportskih prenosa, povećanu produkciju programa u svim redakcijama… Iz tog ambicioznog plana je proizišla ova cifra, koja se dakle ne odnosi na moje puteve, kako se želi to predstaviti. U ovoj godini sam, naprotiv, za četiri mjeseca imao minimalne troškove službenih putovanja, a neke sam i sam finansirao.

U kojim oblastima je najveći višak radnika? Na koji način i kada će višak biti zbrinut? Ovo pitam imajući u vidu da je RTCG imao dugovanja prema sadašnjim radnicima. Da li je pitanje dugovanja i na koji način riješeno?

Kadrovska politika se mijenja u odnosu na tehnološke, organizacione i ekonomske promjene. U skladu sa pomenutom analizom, treba donijeti i adekvatne programe. Prioritet će biti zakonito postupanje, uz stručnu podršku i jasne kriterijume. Za sada neću licitirati sa brojkama, ali optimizacija nam predstoji.

RTCG se na osnovu sudske odluke poravnala sa svojim zaposlenima i više nema dugovanja prema zaposlenim i partnerima i polako ulazimo u stabilniju situaciju.

S druge strane, često se pominje nedostatak odgovarajućih kadrova. Koji su to kadrovi?

U kontekstu digitalizacije i modernizacije, to su kadrovi iz oblasti inženjerstva, novih tehnologija, 3D animacije i dizajna, vizuelnih komunikacija… Profesionalan i stručan kadar je uvijek potreba svake ozbiljne instutucije. Da bi privukli profesionalce, jedan od glavnih preduslova je da se politikom zarada stimuliše stručni kadar. To ide u prilog argumentaciji da RTCG treba izuzeti od primjene Zakona o zaradama u javnom sektoru, kako bi omogućili konkurentnost i dalji razvoj.

Prema planu za ovu godinu, nagrađivani istraživački serijal “Mehanizam” imaće samo dvije epizode. Da li smatrate da je to dovoljno, posebno imajući u vidu uspjeh prethodna dva serijala? Koliko osoba radi u redakciji “Mehanizma” i kako namjeravate da osnažite istraživačko novinarstvo na Javnom servisu?

Javni interes za istraživačkim novinarstvom je neupitan, pogotovo imajući u vidu koliko je velika potreba da se ogroman broj društvenih I ekonomskih tema dubinski ispita I predstavi javnosti, a koliko je to na nivou cijelog društva relativno zapostavljen pristup.

Kao prvi korak ka tom cilju, uredništvo je planiralo da se, pored dvije epizode serijala, realizuju i manji analitičko-istraživački prilozi, koji bi porkivali aktuelne teme. Tim hibridnim pristupom bi olakšali planirani proces osnaživanja redakcije. U tom smislu već smo obezbijedili načelnu podršku međunarodnih partnera. Potrebna je i sistemska instutucionalna podrška kako bi se osigurala bezbjednost novinara, a oni ohrabrili da se bave istraživačkim novinarstvom u Crnoj Gori – i to je segment aktuelnih medijskih zakonskih i strateških reformi u kojima će Javni servis uzeti aktivnu ulogu. Dakle, svi novinari Javnog servisa će njegovati duh istraživačkog novinarstva, bez obzira kojom temom da se bave.

Prenos uživo ustoličenja episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija na Parlamentarnom kanalu izazvalo je veliko negodovanje dijela javnosti. Da li smatrate da je ustoličenju bilo mjesta na tom kanalu i da li se mogu očekivati slični prenosi na parlamentarnom kanalu?

Javni servis je otvoren prema svim vjerskim zajednicama, poštujući vjerska prava i slobode svih građana. Vodeći se načelom uređivačke autonomije i nezavisnosti, uredništvo ima mandat da procijeni i donese odluku šta će se emitovati na programima TVCG. To povlači i odgovornost i spremnost na javnu kritiku. S te strane, Javni servis je spreman da podvrgne tu uredničku odluku provjeri od strane stručne javnosti u smislu usklađenosti i sa zakonskim i sa odredbama Etičkog kodeksa, i smatram da je to sasvim prirodan proces navikavanja na demokratske prakse i kulturu javnog dijaloga.

Ono što svakako ne odobravam – da se ta urednička odluka smješta u kontekst sukoba političkih partija i njihovih očekivanja da Javni servis mora biti podređen partijskim interesima. Ta vremena su prošla i Javni servis će emitovati programske sadržaje za koje smatra da su u javnom interesu. Da li će u tom procesu biti grešaka – naravno da hoće. Da li je to prirodno, pogotovo imajući u vidu da namjeravamo temeljno promijeniti neke prakse koje su Javnim servisom dominirale proteklih godina – naravno da jeste. Da li ćemo biti otvoreni za sve kritike – naravno da hoćemo. Da li ćemo se truditi da sve te propuste i neodgovarajuće prakse ispravimo – nadam se da će to svakim danom biti jasnije sve većem broju ljudi, koji su još uvijek nepovjerljivi da je koncept javnog servisa van partijske kontrole moguć.

U konkretnom slučaju, imali smo na preostala dva kanala ugovorene emsije, a kako smo dobili ponudu za besplatnu produkciju, odlučili smo da je prihvatimo i ovaj sadržaj emitujemo, što je bila ispravna odluka.

Kada govorimo o vjerskim pitanjima, ombudsmanka RTCG Danijela Popović utvrdila je da je bilo “apsolutno neprimjereno” da, u trenutku kada je društvo izuzetno podijeljeno, novinar u jednoj emisiji praktikuje vjerske obrede, bez obzira na to što reportaža kao TV žanr dozvoljava aktivniju ulogu novinara. Kako ste zadovoljni ulogom ombudsmana u javnom servisu? Koji su dosadašnji rezultati i šta oni pokazuju?

Funkcionalna samoregulacija je važan metod, kojim se štiti kredibilitet medija i javne riječi, profesionalni standardi i Etički kodeks. Ombudsman je nezavisan u svom radu. Imajući u vidu da Savjet RTCG bira i razrješava Ombudsmana, uspjeh njegovog rada je u nadležnosti Savjeta, koji reprezentuje javnost. Imajući u vidu da je ovo nov institut u RTCG, mjerljive rezultate možemo očekivati u narednom periodu. I tu moram dodati – rad Ombudsmana, a slučaj koji ste pomenuli je jedan od dokaza – od izuzetne je važnosti za Javni servis, jer takva vrsta unutrašnje kontrole kvaliteta i naše uredničke timove i novinare stalno podsjeća na javni interes kojem moramo služiti i odredbe etičkog kodeksa, koje definišu način na koji to moramo raditi. Za nas Ombudsman nije puka forma i svi novinarisu dužni da sa pažnjom prate odluke i standarde koje uspostavljamo.

Najavili ste i da ćete intenzivno raditi na zaštiti urednika i novinara od političkog i svakog drugog pritiska i neprikladnog uticaja na njihov rad. Da li od početka Vašeg mandata detektovan takav uticaj? Ako jeste, od kojih konkretno struktura i kako bi se borili protiv takvih nasrtaja?

Demokratizacija je težak proces i od mog dolaska je bilo brojnih pokušaja pritiska i uticaja, ali nijedan nije otišao iz moje kancelarije prema ljudima koji se bave programom i sada su takvi pokušaji incidentni. Nezavisnost i autonomija ostaju imperativ našeg rada i primarno sam zbog toga došao na ovo mjesto. U tom smislu i tumačim povremene kampanje ekstremista pod kontrolom struktura van kuće koje su imale luksuz da uređuju program RTCG-a.

Vaše imenovanje izazvalo je kritike dijela javnosti, ali i tužbe protivkandidata, posebno zbog Vašeg odnosa sa dobrim dijelom članova Savjeta RTCG. Kako komentarišete te kritike, ali i tužbe?

Javna funkcija uključuje i visok stepen tolerancije na kritiku. Nadležne instutucije, kao i do sada, daće konačni stav po navedenim pitanjima. Raduje da su neki već odustali od tužbi. Činjenica je da nijesam u bilo kakvom konfliktu interesa, što su nadležni već utvrdili, a to što imam veoma širok nivo poznanstava, koji bi bio isti u bordovima svih medija u Crnoj Gori, zluradima može biti samo neuspješni pokušaj uvlačenja u blato.

Nedavno ste povećali primanja predsjedniku Savjeta, čija je uloga da kontroliše Vaš rad. Zbog čega ste se odlučili na taj korak?

Naknada za članove Savjeta RTCG utvrđuje se u skladu sa Zakonom, a Statutom RTCG predviđeno je da je naknada za predsjednika Savjeta u nadležnosti Savjeta RTCG, koji je i donio tu odluku.

Pjesma se bavi najaktuelnijim globalnim problemom

Crna Gora će ponovo učestvovati na Eurosongu. Na konkurs je pristiglo 30 kompozicija i uskoro se očekuje odluka o izvođaču koji će predstavljati našu državu. Da li se već radi na konceptu predstavljanja Crne Gore i koliko je iz budžeta namijenjeno za ovaj festival?

RTCG kao članica EBU-a, povratkom na Eurosong potvrđuje da dijeli vrijednosti EBU i pruža priliku crnogorskim autorima i izvođačima da se predstave na evropskoj muzičkoj pozornici. Ohrabruje broj pristiglih ponuda i zainteresovanost za učešćem na ovom projektu. Što doživljavam kao rast povjerenja, jer je u pitanju tri puta veći broj od dosadašnjih. Nakon okončanja konkursne procedure, slijedi kreiranje kreativnog koncepta, a uz tim iskusnih profesionalaca, očekujemo uspješnu realizaciju. Raduje, jer ćemo imati veoma kvalitetnu kompoziciju, koja se bavi najaktuelnijim globalnim problemom.

Najavljeno je da će na vašim kanalima biti emitovano, između ostalog, Svjetsko prvenstvo u fudbalu i zimske Olimpijske igre u Pekingu. Koliko će nas koštati osiguravanje prenosa ove dvije velike sportske manifestacije?

Sportski događaji na ovom nivou su ekskluziva. Otkup prava za ZOI iznosi 120.000, a fudbalsko prvenstvo 350.000 eura. Značajan dio ovih troškova je već pokriven marketinškim ugovorima. Raduje me da je uredništvo obezbijedilo sportski program vrhunskog kvaliteta za naše gledaoce. U toku 2022. imaćemo četiri puta više prenosa, uključujući najveće svjetske događaje, ali i paket crnogorskog sporta.

Želimo da zainteresujemo mlade, uskoro i podkasti

Ranija istraživanja pokazala su da RTCG u većem broju gledaju crnogorski građani stariji od 55 godina. Na koji način namjeravate Javni servis da približite mlađim generacijama?

Mlađa populacija je okrenuta novim medijima, a digitalno doba i mogućnosti digitalne komunikacije predstavljaju izazove za tradicionalne medije i to je globalni problem.

Inkluzivnim pristupom i zanimljivim programom nastojaćemo da zainteresujemo mlade, što nam je jedan od strateških ciljeva. To će podrazumijevati kvalitetniji portal, sa interaktivnijim sadržajem i poboljšanom vizualizacijom informacija, kao i kreativniji pristup društvenim mrezama u cilju povezivanja sa onlajn zajednicom – posebno imajući u vidu da, prem pojedinim globalnim istraživanjima, Crna Gora ima izuzetno visok stepen aktivnih korisnika društvenih mreža, znatno iznad prosjeka na nivou EU. U tom pravcu smo već napravili određene korake i u pratnerstvu sa stranim partnerima, u novoj godini ćemo intezivirati ove aktivnosti.

Ove godine očekuje nas emitovanje podkasta. Kako je podkast zamišljen, koje će biti njegove teme i na kojim platformama će se emitovati? Na koji način još namjeravate da se približite mladima? Koliko je u tome značajna uloga portala i da li planira da se radi njegov redizajn?

Podkasti su postali jednan od najpopularnijih izvora informisanja, edukacije i zabave. Podkasti će tretirati teme koje se tiču ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, stereotipa, društvenih i kulturnih vrijednosti, sporta… a sve u duhu javnog interesa.

Youtube kanal i platforma Hexatorm, koji realizujemo u saradnji sa DW akademijom iz Njemačke, je raznovrsnog sadržaja – skečevi, izazovi, vlogovi, razni video-sadržaji, koji su namijenjeni mlađem auditotijumu. Kreiraju ga mladi uz mentorsku podršku naših urednika.

U programsko-produkcionom planu za narednu godinu program za mlade je znatno unaprijeđen emisijama: “Pričamo o izvrsnosti”, “Znanje je moć”, “Mladi i vrijednosti”, “Mladi i svijet”, “CG moja postojbina”,”Pop-top”,”Platforma”,”Start up”- mladi u ulozi voditelja… Sve su ovo formati koji će se baviti mladima i njihovim potrebama, mogućnostima, željama, ciljevima, dostignućima.

Portal kao novi medij ima potencijal za razvoj inovativnih formata. Redizajn portala je u toku, kako bismo učinili preglednijim programske sadržaje korisnicima portala i vizuelno unaprijedili ovaj servis.