Rezultati u dijelu borbe protiv korupcije u zdravstvenom sistemu veoma skromni

Izvršna direktorica CeMI-ja, Ana Nenezić, pojasnila je da je cilj CeMI-ja da doprinese većem stepenu jednakosti ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori. „Kako bi to dostigli, a poučeni iskustvima iz prethodnih inciijativa i projekata, najprije smo sproveli sveobuhvatnu analizu sistema pružanja zdravstvenih usluga i zaštite prava pacijenata u Crnoj Gori, a zatim, smo i predložili alternativne modele i politike za unaprjeđenje rada zdravstvenih institucija i zaštitu prava pacijenata“.

Istakla je da su rezultati u dijelu borbe protiv korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore i dalje su veoma skromni, uprokos brojnim zakonskim i podzakonskim izmjenama: „Reformski procesi koji se sprovode u cilju unapređenja zdravstvene zaštite, podizanja kvaliteta zdravstvenih usluga, te suzbijanja neformalnih plaćanja i mogućih koruptivnih radnji u zdravstvenom sistemu Crne Gore, ne daju željene rezultate. Rezultati istraživanja javnog mnjenja, kao i rezultati fokus grupa i direktan razgovor kako sa pacijentima, tako i sa pružaocima zdravstvenih usluga to potvrđuju“.

Naime, crnogorska javnost ne prepoznaje rezultate antikorupcijskih mjera te 58% građana smatra da je korupcija prisutna ili je u velikoj mjeri prisutna u zdravstvenom sistemu, a svega 9,1 smatra da u toj oblasti nema korupcije. Uporedni prikaz podataka u odnosu na isto istraživanje koje je CeMI sproveo 2016. i 2013. godine pokazuje da je došlo do značajnog povećanja udjela osoba koje smatraju da je korupcija prisutna. Posebno zabrinjava sto u najvećoj mjeri je, prema percepciji javnog mnjenja, korupcija prisutna u odnosu pacijent/ljekar. Zabrinjavajuće je da postoji saglasnost sa obje strane da je korupcija problem, razlika je samo u percepciji obima prisutne korupcije, i načinima kako ovaj problem treba riješiti.

Dalje, strateški pristup, odnosno nepostojanje ključnih dokumenata je vjerujemo doprinio ovakvom stanju. Naime, Strategija za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata za period 2019-2023. godine sa Akcionim planom za 2019-2020. godine nije, u najvećem dijelu, realizovana a ozbiljnost pristupa najbolje se ogleda u činjnici da akcioni planovi nakon 2020. godine nijesu donešeni. Takođe, inovirana Strategija za period nakon 2023. godine nije pripremljena i usvojena.

Ministarstvo zdravlja nije pripremilo i usvojilo planiranu Strategiju razvoja zdravstva Crne Gore za period od 2022-2026. godine sa Akcionim planom za period od 2022-2023. godine, koja je po planu i programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji bila planirana za prvi kvartal 2022. godine

Dalje je kazala, da građani kao neformalnu korupciju prepoznaju upućivanje kod istog ljekara, ali u privatnu zdravstvenu ustanovu.

„U tom slučaju imamo 22,5 odsto koji su ukazali da je to glavna prepreka sa kojom se srijeću i koju oni prepoznaju kao neformalnu korupciju“, rekla je Nenezić.

Kao razlog za postojanje korupcije, Nenezić je saopštila da građani navode niska primanja zdravstvenih radnika, moralnu krizu društva, loše zakonodavstvo i potpuno odsustvo bilo kakve kaznene politike.

Nenezić je rekla da je pozitivno to što 46,2 odsto smatra da se u posljednje dvije godine kvalitet usluga nije promijenio.

„62 odsto tvrdi da im se doktori obraćaju na ljubazan način, dok svega osam odsto ne dijeli takvo mišljenje. Takođe, većina ispitanika smatra da su ljekari kompetenti i obučeni, njih 57,2 odsto, i da imaju povjerenja u njih“, istakla je Nenezić.

Pomenula je kao posebno znacajnu oblast, o kojoj se ne govori dovoljno, pravo na privatnost pacijenata. „Zaista veliki procenat naših građana i građanki, čak 43,5% smatraju da u toku zdravstvenih pregleda dolazi do narušavanja privatnosti pacijenata jer se dešava da u prostor,  gdje ljekar obavlja pregled, ulaze nepozvane osobe.“ O pravima pacijenata, prije svega, treba da informišu ljekari,  Ministarstvo zdravlja,  mediji, te zaštitnici prava pacijenata.

Predlozila je i kako razrijesiti ove probleme „Za uspješnu borubu protiv korupcije, a posebno u sektoru zdravstva, preduslov je postojanje strateškog i multisektorksog pristupa. Predlažemo pripremu i usvajanje Strategije i Akcionog plana za spriječavanje i borbu protiv korupcije u zdravstvu.“

Zamjenica šefa Odjeljenja za saradnju, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson, kazala je da se nada da će podrška EU poboljšati otpornost zdravstvenog sistema Crne Gore, kao i zaštititu života građana u budućnosti.

„Sada se radujemo da vidimo strategiju razvoja zdravstvenog sistemai da vidimo kako možemo dalje da podržimo ovaj sektor“, poručila je Isaksson.

Rekla je da je korupcija je štetna i na sveobuhvatniji način, kao i da uništava povjerenje građana da unaprijede zajednicu u kojoj žive i pripadaju.

„Korupcija sama od sebe nestaje, jer ljudi počinju da misle da je to nije jedini način da dobiju usluge koje su im potrebne“, ukazala je Isaksson.

Kako je rekla, prošlogodišnji izvještaj pokazuje da je Crna Gora postigla određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije, kao i da su rezultati u prevenciji korupcije donekle poboljšali, posebno zbog pozitivnog trenda u radu Agencije za borbu protiv korupcije.

Državna sekretarka, Ministarstvo zdravlja Crne Gore, Slađana Ćorić, rekla je da su sa posebnom pažnjom tretirali studiju „Procjene rizika od korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore – Izvještaj za period 2020-2022’’, koja će donosiocima odluka biti od velike koristi.

“Nulta tolerancija na korupciju bila je i biće apsolutni stav Ministarstva zdravlja i već smo u toj oblasti preuzeli značajne korake koji će unaprijediti borbu protiv korupcije”, kazala je Ćorić.

Ona je ohrabrila sve građane da prijave svaki oblik korupcije koji je podrazumijevao nuđenje novca.

“Garantujem da će ukoliko takvih slučajeva bude oni biti prioritet u postupanju nadležnih organa”, poručila je Ćorić.

Programski direktor Centar za građansko obrazovanje CGO, Petar Đukanović, kazao je da borba protiv korupucije u vrhu prioriteta u procesu integracije Crne Gore u EU.

Kako je rekao, rezultati istraživanja CeMI-ja su nažalost pokazali da skoro 60 odsto građana smatra da je korupcija u zdravstvu prisutna.

„Pojava korupcije u zdravstvu je mnogo kompleksnija jer hvata i druge segmente zdravstva, ona podriva vladavinu prava i škodi ekonomskom razvoju i osavremenjavanju zdravstvene zaštite“, kazao je Žukanović.

Upozorava da i u trenucima „kada pomislite da vam korupcija može donijeti korist moramo da shvatimo da to nije dobro za funkcionisanje zdravstvenog sistema i da je neophodno da je prijavite“.

Tokom predstavljanje nalaza studije ,,Procjena rizika od korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore – Izvještaj za period 2020-2022’’ autorka studije, Marijana Laković-Drašković, kazala je da Crna Gora već nekoliko godina nema strateški okvir za borbu protiv korupcije i  način izvještavanja za konkretne mjere za borbu protiv ove društvene pošasti.

Napomenula je da publikacija sadrži pregled međunarodnih standarda i dokumenata, a poseban fokus je stavljen na oblast zdravstvenog sistema koji je najosjetljiviji za oblast korupcije.

Laković Drašković je kazala da su publikacija bavi odnosom zdravstvenog sektora I faramceutske industrije, javnim nabavkama, kretirijuma za listom čekanja, dopunskim radom zdravstvenih radnika i poboljšanjem ekonomskog stanja zdravstevnih radnika.

Istakla je da crnogorska javnost ne prepoznaje rezultate antikorpucijskih mjera, jer podatak “da je 86 odsto ispitanika izjavilo da su oni ili članovi njihove porodice dali novac da bi dobili uslugu, poražavajući”.

Na pitanje kako komentariše to da nema prijava na korupciju, Laković Drašković je odgovorila da se građani ustručavaju da prijave korpiciju, jer njihovo zdravlje zavisi od tog ljekar, medicinske sestre.

“Potrebno je više kampanja i edukacija građana kako bi bili slobodni da prijave korupciju i da budu svjesni da neće imati nikakvih komplikacja ako je prijave”, zaključila je Laković Drašković.