Na Zapadnom Balkanu najbolje je rangirana Crna Gora, dok se na posljednjem mjestu nalazi Bosna i Heregovina. CPI bilježi globalni pad pravde i vladavine prava još od 2016. godine, čemu je doprinio uspon autoritarnosti u pojedinim zemljama. Ipak, mehanizmi kojima se vlade drže pod kontrolom oslabili su čak i u demokratskim političkim uređenjima.

“Vlade širom političkog spektra potkopavale su pravosuđe, ograničavale građanske slobode i oslanjale se na nedemokratske strategije u rješavanju nedavnih izazova, uključujući pandemiju COVID-19”, navodi se u dokumentu.

Dodatno, prvih 25 zemalja u indeksu obuhvata nešto više od deset odsto svjetske populacije, što pokazuje da korupcija ostaje izazov koji direktno ili indirektno šteti većini ljudi.

Stanje širom svijeta

CPI rangira 180 zemalja i teritorija prema njihovim percipiranim stepenima korupcije u javnom sektoru na ljestvici od nula što znači visoku korumpiranost, pa do 100 što označava zemlju bez korupcije.

Od osnivanja 1995. godine Indeks percepcije korupcije postao je vodeći globalni pokazatelj korupcije u javnom sektoru.

Globalni CPI ostaje nepromijenjen na 43, od maksimalnih 100, već dvanaestu godinu zaredom, a više od dvije trećine država ima ocjenu ispod 50. To, kako su upozorili iz Transparency Internationala, ukazuje na ozbiljne probleme sa korupcijom.

Od 2018. godine, 12 zemalja zabilježilo je značajan pad u svojim CPI rezultatima. To se odnosi na zemlje sa niskim i srednjim dohotkom kao što su El Salvador (31), Honduras (23), Liberija (25), Mianmar (20), Nikaragva (17), Šri Lanka (34) i Venecuela (13), kao i na privrede sa višim srednjim i visokim dohotkom poput Argentine (37), Austrije (71), Poljske (54), Turske (34) i Ujedinjenog Kraljevstva (71).

U istom periodu, svega osam država poboljšalo je svoj CPI: Irska (77), Južna Koreja (63), Jermenija (47), Vijetnam (41), Maldivi (39), Moldavija (42), Angola (33) i Uzbekistan ( 33).

Pravosuđe na Zapadnom Balkanu i dalje pod političkim pritiskom

Na Zapadnom Balkanu najbolje rangirana je Crna Gora sa ocjenom 46. Slijedi je Sjeverna Makedonija (42), čiji su poslanici u septembru 2023, kako se ocjenjuje, značajno potkopali pravosuđe i u netransparentnom postupku izmijenili Krivični zakon kako bi smanjili zatvorske kazne i skratili rokove zastare za zloupotrebu službenog položaja.

Niže na CPI listi su Kosovo (41), Albanija (37) i Srbija (36), dok je Bosna i Hercegovina sa ocjenom 35 najgore rangirana zemlja regiona.

U dokumentu se navodi da u BiH vodeće etničke političke stranke kontrolišu pravosuđe, kao i da ometaju napore u borbi protiv korupcije a da istovremeno ne rješavaju ozbiljne skandale u državi.

“Taj se trend pogoršava kako političke elite pokušavaju da ućutkaju čuvare demokratije, kroz predložene zakone koji kriminalizuju klevetu, ciljaju na civilno društvo i sankcionišu kritičare državnih vlasti. Potencijalno usvajanje najnovijeg nacrta Zakona o imunitetu u Republici Srpskoj prijeti ionako krhkoj vladavini prava, ograničavajući sposobnost sudova da javne zvaničnike pozovu na odgovornost za prošla i buduća kaznena djela”, rekli su iz Transparency Internationala.

U izvještaju je ocijenjeno da pravosudni sistemi na Zapadnom Balkanu i dalje uglavnom nijesu u stanju da procesuiraju javne službenike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, zbog političkog pritiska.

Najbolje i najgore

Danska je sa ocjenom 90 na vrhu indeksa već šestu godinu zaredom, a Finska i Novi Zeland je prate sa rezultatima od 87, odnosno 85. Zbog dobrog funkcionisanja pravosudnih sistema, te su zemlje i među najboljima po Indeksu vladavine prava.

Na dnu CPI nalazi se Somalija sa ocjenom 11, a nešto bolje od nje su rangirane Venecuela, Sirija i Južni Sudan koje su dobile ocjene 13, kao i Jemen sa 16 – sve ove države pogođene su dugotrajnim krizama, uglavnom oružanim sukobima.

Ove godine, na svom istorijski najnižem nivou su 23 zemlje. Među njima su neke visokorangirane demokratije poput Islanda (72), Holandije (79), Švedske (82) i Ujedinjenog Kraljevstva (71), kao i autoritarne države poput Irana (24), Rusije (26) , Tadžihistana (20) i Venezuele (13).

Napredak u Ukrajini uprkos ratu

Uprkos agresiji Rusije na Ukrajinu (36), ta država je nastavila svoj jedanaestogodišnji uspon na CPI-ju fokusirajući se na reforme pravosuđa, uključujući restrukturisanje tijela pravosudne samouprave, povećanje nezavisnosti pravosuđa i jačanje kapaciteta antikorupcijskog tužilačkog tijela.

Ipak, postojanje značajnog broja slučajeva korupcije na visokom nivou i dalje je veliki razlog za zabrinutost u Ukrajini.

Njen susjed, Poljska (54) bilježi pad za sedam bodova tokom posljednje decenije usljed napora prethodne vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) da monopolizuje vlast na štetu javnog interesa. Nakon izbora u oktobru 2023, nova poljska vlada sebi je kao prioritete zactala obnovu ravnoteže moći između različitih grana vlasti kao i jačanje vladavine prava. Međutim, značajan uticaj koji PiS i dalje ima u pravosuđu predstavlja značajan izazov.

Šta je uzrok?

Ovogodišnji rezultat na globalnom nivou teško da iznenađuje s obzirom na, kako piše u dokumentu, hronične slabosti pravosudnih sistema koji bi trebalo da otkrivaju, istražuju, procesuiraju i presuđuju u slučajevima korupcije.

Kontinuirani nedostatak resursa u pravosuđu, policiji i drugim pravosudnim institucijama, u kombinaciji sa nedovoljnim nivoom nezavisnosti od drugih grana vlasti, znači da korupcija često prolazi nekažnjeno. S druge strane, velik broj slučajeva nekažnjivosti podstiče daljnje krivično ponašanje na svim nivoima.

“To se kreće od mita do pronevjere do organizovanih, složenih šema visoke korupcije”, rekli su iz Transparency Internationala.

Prema njihovim riječima, visoka korupcija je, zbog ozbiljne društvene štete koju uzrokuje, razlog za međunarodnu zabrinutost.

Transparency International poručuje da borba za pravdu i borba protiv korupcije idu ruku pod ruku jer korupcija cvjeta tamo gdje pravosudni sistem nije u stanju da održi vladavinu prava.

Istovremeno, tamo gdje je korupcija norma, pristup pravdi često je otežan za najugroženije, a pravosudne institucije mogu da zarobe političke, ekonomske ili posebne interesne grupe.

“Kad jedna grupa može da kupi pravdu, druga grupa mora da nosi teret nepravde. Žrtvama korupcije uskraćena je naknada za štetu koja im je nanesena, a sposobnost vlade da se bori protiv kriminala značajno je ugrožena. Zato napori za poboljšanje nezavisnosti, transparentnosti i učinkovitosti pravosudnih sistema predstavljaju ulaganje u ljudska prava i svijet bez korupcije . Istovremeno, intervencije protiv korupcije ključne su u globalnoj potrazi za pravdom”, kaže se u dokumentu.

Kako dalje?

U 20 godina od usvajanja Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), 190 zemalja se, tim dokumentom, ujedinilo kako bi stalo na kraj korupciji. Ipak, taj cilj i dalje je nedostižan za mnoge budući da više od 80 odsto svjetske populacije živi u zemljama sa CPI rezultatima ispod globalnog prosjeka od 43.

Zemlje sa jakom vladavinom prava i demokratskim institucijama koje dobro funkcionišu često se nalaze na vrhu indeksa. Takođe, demokratske zemlje uveliko nadmašuju rezultate autoritarnih režima kada je u pitanju kontrola korupcije. Države koje potpadaju pod takozvane “potpune demokratije” imaju prosjek CPI od 73, “manjkave demokratije” 48, dok je prosječna ocjena nedemokratskih režima 32.

Iz tog razloga, Transparency International predlaže vladama, koje žele da se uhvate u koštac sa korupcijom, da jačaju nezavisnost pravosudnog sistema kao i da ga učine transparentnijim.

U preporuke te organizacije spada i uvođenje mehanizama monitoringa, koji će osigurati da ne dođe do zloupotrebe zaštite koja je članovima pravosudnog sistema potrebna za obavljanje njihovih funkcija. Predlaže se i promocija saradnje unutar samog pravosuđa kao i poboljšanje pristupa pravdi.

Transparency International zaključuje da, kada nacionalno pravosuđe “ne želi ili nije u stanju” da sprovodi mjere u slučajevima visoke korupcije, međunarodne pravosudne institucije mogu da odigraju ključnu ulogu u borbi protiv nekažnjivosti vođenjem velikih korupcijskih postupaka.