“Nije u pitanju ništa novo, to je potpuno normalna pojava i vrsta koja se redovno sreće u Jadranu. Podaci iz baza koje se bave bilježenjem napada ajkula na čovijeka, govore nam o tome da je jako mali broj napada modrulja, a još je manji broj onih koji su sa fatalnim ishodom”, rekao je Ćetković.
Što se tiiče ulovljenog primjerka, Četković kaže da je ta jedinka dimenzija koje spadaju u okviru zabilježenih vrijednosti za tu vrstu u nauci, tako da nije ništa vanredno.“Sličnih ulova je već bilo u Jadranu, tako da je to potpuno normalno”, konstatovao je Ćetković.
On dodaje da je modrulj ugrožena vrsta, ali da još nije zaštićena zakonom Crne Gore.
“Treba naglasiti da je reč o slučajnom ulovu i da nije namjerno ulovljena od strane ribara, već se to dogodilo tokom normalnih ribalovnih procesa, tako da mi uvijek ohrabrujemo ribare da žive jedinke vrate nazad u more, a one koje su mrtve daju Institutu za biologiju mora ili muzeju, kako bi služile u edukativne svrhe, kao što će sa ovom”, objasnio je Ćetković.
On dodaje da se modrulj na tom području sreće cijele godine, ali najviše tokom proljeća zato što se tada dešava reprodukcija i kada mladunci dolaze na svijet.
“Takođe, sada je malo veći broj ljudi na moru zbog ljepšeg vremena, tako da je ta interakcija mnogo češća nego u drugim djelovima godine”, naglasio je Četković.
Dodaje da Prirodnjački muzej iz Podgorice već neko vrijeme radi sa Institutom za biologiju mora na pravljanju izložbe “Ajkula i raž”, odnosno na njenoj pripremi koja će služiti edukativne svrhe.
“Cilj te izložbe je upravo da se ljudi upoznaju malo bolje sa ovim vrstama, da osjete kako one izgledaju, da to nije samo putem filma i putem snimaka. Izložba je planirana za september, ako sve bude u redu, tako da nadamo se da će tada i biti”, rekao je Ćetković.
“Fauna Jadranskog mora se menja zbog zagrijavanja”
Što se tiče faune Jadranskog mora, on kaže da se ona, ne u posljednjih nekoliko godina već i možda i posljednjih više decenija, mijenja zbog zagrijavanja mora.
Preporučeno
“Ono što se događa jeste dolazak stranih vrsta, koje potiču uglavnom iz Crvenog mora, a svoj put u Mediteran su našle kroz Suetski kanal. Takođe tu imamo i vrste, recimo iz Atlanskog okeana, ili one koje su normalno bile prisutne u Mediteranu, ali ne i u Jadranu, pa onda zatopljenjem ovog djela Mediterana takođe dolaze i u naše more. Tako recimo imamo razne vrste, kao što su četvorozupke, ribe-trube, ribe-lav i druge, koje se, u zavisnosti od vrste do vrste, već neko vrijeme primjećuju u Jadranu”, naveo je Ćetković.