Video
To je poruka događaja „Rodna ravnopravnost i javna uprava”, koji je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori organizovao u cilju podsticanja dijaloga o rodno odgovornim politikama i istraživanja izazova i prilika za transformaciju javne uprave, kroz integraciju rodne perspektive u kreiranje politika.
Na događaju je naglašeno da put Crne Gore ka članstvu u EU zahtijeva sistemsku integraciju rodne ravnopravnosti kao centralnog principa demokratskog upravljanja, te da javne institucije imaju ključnu ulogu u promovisanju inkluzivnog razvoja i moraju usvojiti rodno odgovorne pristupe kako bi strukture upravljanja odražavale potrebe i prava svih.
„Izvještaj o trendovima UNDP-a za 2024. godinu ističe da je napredak u okviru Cilja održivog razvoja 5 koji se odnose na rodnu ravnopravnost i dalje ozbiljno usporen, bez ijednog indikatora koji je u potpunosti ostvaren na globalnom nivou. U UNDP-u smatramo da je rodna ravnopravnost i osnovno ljudsko pravo i temelj održivog razvoja. Društva koja prihvataju rodnu ravnopravnost imaju bolju upravu, snažnije ekonomije i inkluzivnije razvojne puteve. Tokom proteklih nekoliko godina, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, podržali smo razvoj rodno odgovornih politika, inicijativa za jačanje kapaciteta i institucionalnih okvira usklađenih sa standardima EU i globalnim standardima. Za nas, postizanje rodne ravnopravnosti nije samo pitanje formalnosti, već izgradnje društva u kojem svi imaju priliku da napreduju i u kojem pojedinci – i žene i muškarci – mogu ostvariti svoj puni potencijal”, poručila je stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova.
„Rodna ravnopravnost je jedna od temeljnih vrijednosti EU, zahtjev u procesu pristupanja, temelj efikasne javne uprave i, usuđujem se reći, jedini način da se osigura da javne politike i budžeti odgovaraju potrebama svih građana podjednako. Put naprijed znači obezbijediti da administracija ima rodno odgovorne prakse, te da su državni službenici spremni da ih razumiju i primjenjuju. Nalazimo se u trenutku koji znači priliku, jer Ministarstvo javne uprave radi na akcionom planu za 2025-2026. godinu, a posebna pažnja treba biti posvećena uključivanju rodnih aspekata prilikom planiranja i sprovođenja mjera. I dalje ćemo posvećeno pružati podršku u implementaciji ovih mjera i pomagati da javna uprava postane model pravičnosti i inkluzivnosti, a da rodna ravnopravnost ne bude samo težnja, već stvarnost“, poručila je zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Liselotte Isaksson.
Ministar javne uprave Marash Dukaj, identifikovao je izazove u implementaciji rodno odgovornih politika, osvrćući se na važnost saradnje i podrške za uvođenje rodnih principa u sve segmente rada institucija.
„Suočavamo se sa izazovima poput nedovoljnih kapaciteta, stereotipa i nedostatka alata za sprovođenje politika rodne ravnopravnosti. Međutim, odlučno radimo na transformaciji. Pilot projekat sa Upravom za ljudska resurse za uvođenje institucionalonog standarda za rodnu ravnopravnost, po globalnoj UNDP metodologiji označava novi početak za našu javnu upravu“, naglasio je Dukaj.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, istakla je značaj procesa transformacije institucija sa aspekta rodne ravnopravnosti u kontekstu evropskih integracija.
„Rodna ravnopravnost nije samo usklađivanje sa politikama Evropske unije, već je i prilika da Crna Gora pokaže liderstvo u regionu. Naša je odgovornost da rodne principe ugradimo u sve aspekte upravljanja, dok istovremeno gradimo budućnost u kojoj će jednakost biti stvarnost za sve“ naglasila je Gorčević.
Direktor Uprave za ljudske resurse Agron Camaj, istakao je da promjena uvijek počinje od ljudi.
„A mi, kao institucija koja ima ključnu odgovornost u upravljanju ljudskim resursima, imamo priliku da budemo nosilac promjena. U toj misiji, želimo da budemo inspiracija i ostalim organima državne uprave i udružimo snage kako bismo zajedno gradili temelje rodne ravnopravnosti, ali i ravnopravnog i pravednog društva“, dodao je on.
Naglašavajući potrebu za kontinuiranom edukacijom i praćenjem napretka, direktor Instituta za standardizaciju, Zoran Glomazić, skrenuo je pažnju na značaj međunarodnih standarda za institucionalizaciju rodne ravnopravnosti.
„Standardizacija omogućava kreiranje jasnih i obavezujućih procedura koje osiguravaju da rodno odgovorne prakse ne budu samo deklarativne, već postanu dio svakodnevnog rada javne uprave“, kazao je Glomazić.
Zamjenica generalnog sekretara Vlade Irena Vućić Popović, naglasila je važnost ulaganja u ljudske resurse i kapacitete institucija.
„Ne postoji bolja investicija od ulaganja u ljudske resurse.Kada izgradimo mrežu kompetentnih stručnjaka i stručnjakinja za rodnu ravnopravnost, kreiramo održive temelje za buduće generacije i osiguravamo da rodna ravnopravnost bude trajno ugrađena u naš sistem upravljanja“, kazala je Vućić Popović.
Iz UNDP su kazali da su zaključci konferencije osnažili poziv na veću međuinstitucionalnu saradnju, jačanje kapaciteta javnih službenika i službenica, kao i implementaciju rodno odgovornih standarda u svim sektorima.
Iz organizacije navode da je posebno naglašena potreba za razvojem mehanizama odgovornosti i mjerljivosti rezultata, kako bi se osiguralo da javne politike zaista odgovaraju potrebama svih građana i građanki.
Preporučeno
Konferencija je dio projekta „Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti“, koji u Crnoj Gori sprovodi UNDP, a finansira Evropska unija.
