Video
Legalizacijom objekata vlasnici dobijaju odgovarajuće dozvole, pravno regulišu status objekata koje su izgradili, uvode ih u katastarsku evidenciju i nakon završenog procesa mogu ih prometovati ili dati u nasljeđe bez ikakvih prepreka. Prvi korak je angažovanje geodetskih agencija koje premjeravaju objekat i izrađuju elaborat koji vlasnik predaje katastru na ovjeru. Nakon ovjeravanja elaborata vlasnik u sekretarijatu za urbanizam popunjava zahtjev za legalizaciju.
“Uz zahtjev dostavlja ovjereni geodetski elaborat izvedenog stanja objekta koji treba da ovjeri od strane uprave za nekretnine i list nepokretnosti koji je dokaz da je taj objekat već upisan u katastar”, saopštio je Mladen Plemić iz geodetske agencije.
Procedura je detaljno objašnjena na sajtu legalizuj.me i na prvi pogled ne djeluje komplikovana za vlasnike objekata osnovnog stanovanja. Ipak, ne ide sve baš tako glatko zbog neusklađene zakonske regulative i određenih nedovršenih procesa.
Za više od 100 000 ljudi u Crnoj Gori pitanje legalizacije jedno je od važnijih u ovom trenutku. Ponovo su pokrenute procedure po novom zakonu o legalizaciji. To je na neki način Lex specijalis, međutim trenutno katastri u opštinama ne ovjeravaju elaborate. Dakle nije moguće u ovom trenutku podnijeti zahtjev u zavodu za urbanizam, a rok je do februara naredne godine.
Nakon postavljanja ortofoto snimka iz jula ove godine na geoportalu i izmjena Zakona o državnom premjeru i katastru, Katastar će ovjeravati elaborate i građani će moći predavati zahtjeve za legalizaciju u sekretarijatu za urbanizam, rekao nam je pisanim putem Nikola Ražnatović direktor direktorata za legalizaciju. Nije pristao da da izjavu na ovu temu pa smo ostali uskraćeni za odgovore na pitanja kada možemo očekivati pomenute izmjene zakona, koje su izmjene u pitanju, kada će biti postavljen snimak na geoportalu i da li će biti produžen rok od 6 mjeseci za predaju zahtjeva koji ističe u februaru?
“Rok od 6 mjeseci opet je nerealan ako bi svi ljudi ušli u postupak legalizacije, nerealno da se sve to završi u tom periodu”, kaže Plemić.
Zakonom je predviđeno formiranje komisija koje će obilaziti objekte, a činiće ih tri člana: geodeta, pravnik i arhitekta ili statičar. Svi vlasnici, koji su prethodnih godina ušli u proces legalizacije, predajom zahtjeva u sekretarijatu za urbanizam nastavljaju tamo gdje su stali.
“Ukoliko su bile neke izmjene moraće da predaju na ovjeru ponovo te elaborate ili u urbanizam ili u katastar da bi se vidjelo da li to odgovara stvarnom stanju na terenu jer komisije koje se formiraju moraće da idu od objekta do objekta da uporede geodetski snimak sa faktičkim stanjem na terenu”, kaže Plemić.
Čak i oni vlasnici koji su u prethodnom periodu dobili pravosnažno i izvršno rješenje o rušenju nelegalnog objekta, prema novom zakonu mogu opet da pokrenu proces legalizacije, kaže naš sagovornik. Više nije potreban elaborat o stabilnosti objekata do 500 kvadrata koji izrađuju statičari već će biti dovoljan izvještaj za objekte od 200 do 500 kvadrata, koji se ne reviduje, i izjava vlasnika da je odgovoran za eventualne štete po treće lice.
Preporučeno
To će legalizaciju objekata osnovnog stanovanja učiniti jeftinijom, a za sad se ne zna koliko će u kojoj opštini ona koštati. Uz to nisu definisane procedure i forma elaborata pa ih pojedini katastri vraćaju na doradu na osnovu ličnog stava službenika Uprave za nekretnine, dodaje Plemić. Dakle, dobra volja svih zainteresovanih strana u procesu legalizacije postoji, ali je glavni utisak da je došlo do greške u koracima i da javnost nije dovoljno dobro obaviještena o problemima koji su se javili u međuvremenu.
