Nadležno ministarstvo još nema precizne podatke koliko u Crnoj Gori ima nelegalnih objekata.
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na polugodišnjem nivou vodi evidenciju o podnešenim zahtjevima za legalizaciju bespravnih objekata, broju legalizovanih objekata i broju naplaćenih odnosno izračunatih naknada za urbanu sanaciju. Podatke dobijaju od jedinica lokalnih samouprava koje i vrše legalizaciju bespravnih objekata.„Prema podacima iz juna 2025.godine na teritoriji Crne Gore broj podnijetih zahtjeva za legalizaciju iznosi 62.495, dok je broj legalizovanih objekata 3.589 od početka primjene legalizacije u Crnoj Gori (2018. godina)“, navode iz Ministarstva.
Što se tiče naknade za urbanu sanaciju za bespravne objekte, u ukupnom iznosu od početka legalizacije bespravnih objekata broj obračunatih komunalija iznosi 12.225.539, a naplaćenih 10.972.741 eura.
Glavni grad Podgorica ima najviše naplaćenih prihoda i on iznosi 4.054.699 eura. Iz Ministarstva navode da podatke za Glavni grad dobijaju od Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj.
U glavnom gradu naknada u prvoj zoni 141 euro po metru kvadratnom
Iz Ministarstva objašnjavaju da sve jedinice lokalne samouprave donose odluku o naknadi za urbanu sanaciju uz prethodnu saglasnost Vlade.
Visina naknade se obračunava po m2 neto površine bespravnog objekta na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta ili dijela objekta, izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije i ovjerenog od strane Katastra.
Iznos naknade po m2 neto površine bespravnog objekta i po m2 otvorenog prostora na parceli za obavljanje djelatnosti zavisi od zona gdje se objekat nalazi.
Za sada su na snazi odluke o naknadi za urbanu sanaciju koje su jedinice lokalne samouprave donijele shodno prethodnom Zakonu, jer po Zakonu o legalizaciji iste imaju rok od tri mjeseca od usvajanja zakona da usklade sa Zakonom ove odluke.
Prema važećoj odluci najjeftinija cijena legalizacije u Glavnom gradu je u šestoj zoni gdje nema troškova za urbanu sanaciju, dok je najskuplja u prvoj zoni gdje je iznos naknade 141,5€/m2. U drugoj zoni cijena je 97,63 eura, u trećoj 73,22, u četvrtoj 63,44, a u petoj 48,81.
Upis objekata u katastar nepokretnosti fo 14. februara 2026. godine
Prema Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata jedan od opštih uslova za legalizaciju je da je bespravni objekat upisan u katastar nepokretnosti.
„Vlasnici bespravnih objekata uz zahtjev za legalizaciju podnose i elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta izrađen od strane licencirane geodetske organizacije koji ovjerava katastar kao i ovjerenu izjavu kod notara da je objekat sagrađen bez dozvole o građenju (član 64a Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti). Takođe, vlasnik bespravnog objekta čiji objekat nije upisan u katastar nepokretnosti dužan je da, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrene postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju“, objašnjavaju iz Ministarstva.
Taj rok ističe 14. februara 2026.godine.
„Shodno Zakonu za objekte za koje nije pokrenut postupak upisa u katastar inspektor zaštite prostora dužan je da donese rješenje o uklanjanju objekta“, navode iz Ministarstva.
Postupak legalizacije
Prema Zakonu, postupak legalizacije bespravnog objekta pokreće se podnošenjem zahtjeva za legalizaciju.
Uz zahtjev podnosi se: elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta izrađen od strane licencirane geodetske organizacije koji ovjerava Katastar; fotografije svih fasada bespravnog objekta; dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj evidenciji odnosno izvod iz katastra nepokretnosti.
Za bespravni kolektivni objekat (zgrade), postupak legalizacije čitavog objekta pokreće se podnošenjem zahtjeva za legalizaciju barem jednog etažnog vlasnika. Zahtjev, uz potrebnu dokumentaciju predviđenu zakonom, vlasnici bespravnih objekata podnose nadležnim organima jedinice lokalne uprave. Takođe, ukoliko vlasnik bespravnog objekta ima isti na državnom odnosno opštinskom zemljištu, podnosi zahtjev za kupovinu zemljišta organu uprave nadležnom za imovinu za zemljište na kojem svojinska ovlašćenja vrši država a kojim raspolaže Vlada, odnosno organu lokalne uprave nadležnom za imovinu za zemljište kojim raspolaže jedinica lokalne samouprave.
„Kada govorimo o rokovima, svi rokovi su definisani samim Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata. Najvažnije je da se ispoštuje rok od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona za predaju zahtjeva za upis bespravnog objekta u katastar nepokretnosti. Nakon upisa, može se pristupiti podnošenju zahtjeva za legalizaciju. Takođe, svi oni vlasnici bespravnih objekata koji su se već upisali u katastar nepokretnosti, mogu pristupiti procesu legalizacije kod jedinica lokalnih samouprava na čijoj je teritoriji sagrađen bespravni objekat“, kazali su iz Ministarstva.
Uskoro formiranje uprave za legalizaciju bespravnih objekata
Do sada su nadležni organi lokalnih uprava izdavali rješenja o legalizaciji za bespravne objekte preko 500m2, dok je Zakonom propisano formiranje novog organa uprave – Uprave za legalizaciju bespravnih objekata, koja će da vrši poslove koji se odnose na: legalizaciju bespravnih objekata neto površine preko 500 m²; legalizaciju bespravnih objekata izgrađenih u: zonama morskog dobra, zonama zaštićenog područja i zonama područja ekološke mreže, zonama aerodroma, zaštitnim zonama i radio koridorima za elektronske komunikacione mreže i elektronsku komunikacionu infrastrukturu i povezanu opremu, zaštitnim pružnim pojasevima, zahvatima granica nepokretnih kulturnih dobara i njihovih zaštićenih okolina, područjima upisanih u listu svjetske baštine UNESCO-a, vodnim zemljištima, zaštitnim pojasevima elektroenergetskih objekata, eksploatacionim područijima, pojasevima odnosno, zonama od najmanje 400 m udaljenosti od vojnih objekata koji služe za smještaj eksploziva i municije i hotela, odnosno turističkih naselja sa četiri ili pet zvjezdica i turističkih rizorta. Takođe, vršiće poslove predlaganja organu državne uprave nadležnom za poslove prostornog planiranja i jedinicama lokalne samouprave mjera u cilju poboljšanja efikasnosti rješavanja zahtjeva o legalizaciji; vođenje evidencije podataka o postupku legalizacije u elektronskoj formi; podnošenje izvještaja o radu organu državne uprave nadležnom za poslove prostornog planiranja u rokovima predviđenim zakonom; kao i druge poslove koji su joj određeni u nadležnost.
„Ministarstvo intenzivno radi na formiranju Uprave za legalizaciju bespravnih objekata, kako bi ona u što skorijem roku krenula sa radom i obradom zahtjeva koji su u njenoj nadležnosti. Uvjereni smo da će rok za formiranje Uprave biti mnogo prije roka koji je dat u samom Zakonu“, navode iz Ministarstva prostornog planiranja.
Bespravni objekti koji ne budu na snimku, biće ispisani iz katastra
Iz ovog resora pojašnjavaju da je jedan od opštih uslova za legalizaciju bespravnih objekata i postojanje objekta na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku koji je napravljen tokom jula tekuće godine.
„Ukoliko objekat ne bude moguće evidentirati na tom snimku, takav objekat prvenstveno neće moći biti upisan u katastar
nepokretnosti a samim time i neće biti legalizovan. Ako je bespravni objekat koji se ne može evidentirati na snimku upisan u katastar nepokretnosti, katastar je dužan da poništi rješenje o upisu bespravnog objekta i tehničku ovjeru elaborata“, saopštili su iz Ministarstva.
Takođe, legalizacija bespravnih objekata koji su izgrađeni u zaštićenim zonama biće isključivo moguća u skladu sa važećim planskim dokumentom za to zaštićeno područje.
„Ovim zakonom je definisano da bespravni objekat koji se nalazi na mjestu, kojim je planskim dokumentom definisana gradnja objekata od opšteg interese, takav objekat neće moći biti legalizovan“, navode oni.
Ističu da su se građani s pravom ranije žalili da je proces legalizacije bio veoma spor, te da je mali broj službenika u jedinicama lokalnih samouprava vršio poslove legalizacije.
Preporučeno
„S tim u vezi, ovim zakonskim rješenjem htjeli smo i da rasteretimo jedinice lokalnih samouprava u dijelu legalizacije
objekata neto građevinske površine preko 500m2 pa je donijeto rješenje o osnivanju Uprave za legalizaciju bespravnih objekata. Na taj način će opštine biti rasterećenije i moći će zahtjeve obrađivati brže i process neće trajati toliko dugo kako je to bilo u ranijem periodu“, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.