Video
Ostavku na mjesto direktora Direktorata za medije podnio je, kaže, jer su medijski zakoni, usvojeni u junu 2024.godine, sabotirani od strane parlamentarne većine.
Rudović podnio ostavku: Ne pristajem na režiju koja…
,,Tu možete da podrazumijevate sve partijske lidere, njihove saradnike u Vladi i parlamentu, koji, kao što znate, od ljeta prošle godine prvo odugovlače sa raspisivanjem oglasa za kandidature za savjete RTCG i AMU, koji nakon toga izmišljaju razloge da te konkurse ponište i kulminacija je bila prekjuče, kada je bez ikakvog uporišta u zakonu Administrativni odbor odlučio da saslušava kandidate, umjesto da sprovede proceduru. Tu je potpuno jasno o čemu se radi, cilj je da se pripremi teren da u savjetima Javnog servisa i u Savjetu AMU budu ljudi koji politički odgovaraju trenutnoj parlamentarnoj većini i to je samo jedna od manifestacija gaženja, ignorisanja i sabotiranja medijskih zakona”, rekao je Rudović.
Podsjeća i da se u slučaju izbora direktora RTCG-a ne poštuju presude sudova, a da na sudu i krivični postupak protiv članova Savjeta koji nijesu sproveli sudske presude.
,,Imamo jednu neobjašnjivu situaciju, koja je, prije svega, teret o vratu Javnom servisu, ali očigledno je da se na tome istrajava i ne znam koje objašnjenje možemo ponuditi za takvo nešto, osim da tu postoji neki veći interes. To bi sveukupno značilo da je neko pomislio i da misli da može nastaviti onako kako se nekad radilo, da su sudovi, tužilaštva, ministarstva, uprave, zavodi, inspekcije, da je sve to kamuflaža za partijski sistem u kojem je partijska odluka, ili partijska kalkulacija jedina relevantna”, istakao je Rudović.
To, prema njegovim riječima, dovoljno govori o tome da promjene koje su se desile 2020.godine nijesu postigle svoj efekat.
,,Što je alarm za svu slobodnu javnost da nađe način da zaista doživimo suštinske demokratske promjene u Crnoj Gori, jer je to jedini način da ovo prvo bude normalno društvo, a ondada Crna Gora bude građanska država koja se suštinski kvalifikuje da bude dio porodice evropskih zapadnih zemalja”, naveo je Rudović.
Nakon završenog mandata u Ministarstvu kulture i medija Rudović smatra da je njegov angažman bio uspješan, jer su uspjeli da urade mnogo u, kako opisuje, rovovskim bitkama za koje javnost nije znala.
,,Uspjeli smo da donesemo medijske zakone koji osiguravaju da imamo institucije koje služe Crnoj Gori, javnosti, građanima, a ne partijskim nomenklaturama. Sam način izbora Savjeta je do detalja opisao kako to treba da izgleda i onemogućio, na primjer, tom istom Administrativnom odboru da sam odlučuje ko je najbolji kandidat, već Administrativni odbor sada ima mogućnost da utvrdi samo da li kandidati ispunjavaju uslove koji su propisani Zakonom i ne može da bira koga će od kandidata da predloži, nego će da bira onoga ko ima najveću podršku. Da bismo izbjegli da predlagači budu opet nekakve partijske ispostave oličene u nekim fantomskim nevladinim organizacijama, propisali smo vrlo striktne uslove da to mogu da budu isključivo relevantne nevladine organizacije”, podsjetio je Rudović.
Osigurali su, dodaje, povećanu podršku komercijalnim medijima, za preko 100 odsto, pa će tako Fond za medijski pluralizam ove godine u konkursu za sve vrste medija, elektronske i štampane iznositi skoro tri miliona eura.
,,Do sada je ta podrška komercijalnim medijima iznosila 600.000 eura. Kada smo pokrenuli Fond za medijski pluralizam na sve načine smo se trudili da pomognemo medijskoj industriji, ali i da promovišemo one sadržaje koji su od javnog interesa. Mediji za koje ne znamo čiji su, koji ne objavljuju vlasničku strukturu, koji ne objavljuju koliko su novca dobili iz javnih sredstava i koji nijesu u samoregulaciji, ili koji su bili sankcionisani zbog širenja govora mržnje ne mogu se kandidovati za sredstva iz Fonda za medijski pluralizam. Osigurali smo da Javni servis nacionalni i svi lokalni javni servisi, kojih je 15, ne zavise od volje Vlade ili lokalnih samouprava, nego su propisani procenti u odnosu na tekući budžet od kojih se oni na godišnjem nivou finansiraju. Što znači da su sve one norme kojima su se ranije služili da kontrolišu javne servise uklonjene i donijeli smo norme kojima se ta situacija iz korijena mijenja”, naglasio je Rudović.
Komentarišući izjavu ministarke kulture i medija Tamare Vujović da Ministarstvo kulture i medija ima administrativnu ulogu kada je riječ o dodjeli Trinaestojulske nagrade, Rudović tvrdi da ta uloga i jeste administrativna, jer je uloga Ministarstva da osigura uslove za rad komisiji.
Trenutna većina u parlamentu, objašnjava Rudović, odlučuje ko će na koncu dobiti Trinaestojulsku nagradu, a na osnovu kojih kriterijuma se dodjeljuje nagrada je pitanje za parlamentarnu većinu.
,,Komisiju bira parlament, takav je zakon, preko tog istog Administrativnog odbora, što znači da parlamentarna većina odlučuje o toj komisiji, ta komisija na osnovu svih prijedloga koji se dostave odlučuje ko su dobitnici Trinaestojulske nagrade”, rekao je on.
Prisjeća se i da je početkom antifašizam bio na udaru nacionalizma ili kleronacionalizma iz čega je Crna Gora, tada, uspjela da se iščupa.
Preporučeno
,,Danas je vrlo slična situacija. Kada pogledamo razvoj događaja, ne samo u Crnoj Gori ili regionu, nego na nivou Evrope, na globalnom nivou, mislim da bi to vjerovatno značilo da nikada neće biti do kraja dobijena bitka protiv retrogradnih snaga koje zloupotrebljavajući neka intimna osjećanja svakog od nas pokušavaju da ostvare dominaciju i drže poluge moći. Ni borba za slobodno društvo, slobodu izražavanja, slobodno novinarstvo i slobodu medija nikada, kao što vidimo, nije završena, borba za pristojno kulturno, normalno društvo očigledno mora da se vodi svakodnevno i samim tim borba protiv onih koji ne vide ništa sporno ni u Srebrenici, ni u ostalim zločinima koji su se dešavali sa svake strane očigledno će morati da bude svakodnevna”, zaključio je Rudović.
