Video
”Pored toga, datum skreće pažnju na potrebe podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od malignih bolesti. Kao podrška obilježavanju Međunarodnog dana kreiran je simbol borbe protiv raka među djecom, u obliku zlatne vrpce, a ideja je nastala 1997. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, na inicijativu grupe roditelja koji su ukazali na potrebu za stvaranjem univerzalnog simbola i mobilisanja veće pažnje usmjerene na smanjenje smrtnosti i invaliditeta zbog raka kod djece. Zlatnom bojom se želi prikazati koliko su djeca neprocjenjive vrijednosti. Osim toga, iskustva su pokazala da djeca na putu koji prolaze u borbi protiv raka, baš kao i zlato koje prolazi proces obrade i topljenja, postaju jača i snažnija. Ovi mali heroji se suočavaju sa bolnim izazovima i teškoćama koje ova bolest nosi, a to im pomaže da budu snažniji”, dodaju oni.
Slogan kampanje je „Samo hrabri mogu sve“.
Prema njihovim riječima, trogodišnja kampanja (2021 – 2023) koristi univerzalnu sliku šarenih otisaka dječijih ruku da predstavi stope preživljavanja djece oboljele od raka na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou. Drvo života – univerzalni simbol rasta i obnove, kako bi poslali snažnu poruku da je rak u djetinjstvu izlječiv ako zajednički djelujemo odlučno.
”Akcenat je na podršci djeci i adolescentima oboljelim od raka, njihovoj hrabrosti i otpornosti. Drvo će biti formirano od raznobojnih otisaka ruku djece, koji predstavljaju stopu preživljavanja djece oboljele od raka. Korjeni će predstavljati ključne elemente „Boljeg preživljavanja“ na sljedeći način: odgovorna vladina politika, pravovremena i tačna dijagnoza, efikasan tretman, multidisciplinarna njega, palijativno i podržavajuće zbrinjavanje, porodična podrška, kvalifikovana radna snaga, dostupni i pristupačni neophodni ljekovi, registar karcinoma, rehabilitacija i reintegracija.
Svjetska zdravstvena organizacija je u septembru 2018. godine objavila novu inicijativu za prevazilaženje identifikovane nejednakosti u preživljavanju djece oboljele od malignih bolesti koji žive u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, sa jedne i one koja žive u visoko razvijenim zemaljama sa druge strane”, navode iz Instituta.
Kazali su da podaci pokazuju da se svake godine, kod više od 300.000 djece, starosti do 19 godina dijagnostikuje neka vrsta maligne bolesti, te da od tog broja, približno osmoro do desetoro djece živi u nisko razvijenim i srednje razvijenim zemljama sa stopom preživljavanja od oko 20 odsto.
”Ovaj podatak je u znatnom kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izliječenja od mnogih uobičajenih malignih bolesti kod djece prelazi 80%. Svjetska zdravstvena organizacija je definisala osnovni cilj do 2030. godine, koji se odnosi na uklanjanje boli i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od malignih oboljenja, širom svijeta od bar 60%. Ovo predstavlja udvostručenje trenutne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko jedan milion dječjih života u narednoj dekadi”, kazali su iz IJZCG.
Oni su ukazali na to da je prema raspoloživim podacima Registra za maligne neoplazme Crne Gore tokom 2013. godine od malignih bolesti oboljelo 24 djece, odnosno 1,1 odsto od ukupnog broja oboljelih te godine, duplo više dječaka – 66,7 odsto nego ( 33,3 odsto) djevojčica, a kako su kazali, najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0-19), u Crnoj Gori, su bile leukemije, zatim maligni tumori mozga, kosti i limfomi.
Iz Instituta su kazali da je prema posljednjim preliminarnim podacima koji se odnose na 2019. godinu, broj registrovanih smrtnih slučajeva od malignih bolesti kod djece starosti do 18 godina je šest.
”Osnovni simptomi na koje trebaju da obrate pažnju i roditelji i izabrani doktori su bljedilo, pojava modrica, krvarenje,čvorići neobjašnjive etiologije, naročito bezbolni, bez groznice i drugih znakova infekcije, neobjašnjivi gubitak težine, nepovezan sa drugim oboljenjima ili stanjima, uporna i ponavljana groznica, uporni kašalj, kratkoća daha, noćno znojenje, promjene na oku, gubitak vida, bijela zenica, oteklina na stomaku, glavobolja, posebno ako je neuobičajena, teška i uporna, bol u kostima, otok bez traume i znakova infekcije, hronični umor, promjene u ponašanju (povučenost), vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije”, navode iz IJZCG.
Ukoliko roditelji uoče neki od simptoma, potrebno je da se odmah jave izabranom doktoru za djecu, kako bi ih uputio na adekvatna mjesta daljeg postupka zdravstvene zaštite.
Preporučeno
U saradnji sa Institutom za bolesti djece, NVO Fenix i NVO „Udruženjem mladih Tivat“ koje je doniralo bojanke za djecu oboljelu od raka Institut za javno zdravlje Crne Gore ovaj dan obilježiće u skladu sa epidemioloskim mjerama.
