Zemljotres je jedan od termina koji se često pominje u javnosti Crne Gore od početka godine. Savjetnik u sektoru za seizmologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju, inženjer Marin Čaveliš za portal Standard kaže da ih je od 4 .januara do danas, zaključno sa posljednja dva koja su se desila oko ponoći, bilo preko stotinu.

Pola od toga bili su jači.

“Od tih stotinu zemljotresa, oko 50 je bilo sličnog intenziteta , odnosno magnitude između dva i tri Rihtera”, kaže Čaveliš.

A, da li ovo učestalo podrhtavanje tla treba da bude povod da se rasteretimo jer se zemlja oslobađa pritiska ili povod za strah?

“Povod za strah kod nas uvijek trreba da postoji, jer živimo u zoni u kojoj je zemljotres moguć u svakom trenutku. Rasjedi koji mogu generisati jače zemljotrese u ovom dijelu balkanskog poluostrva se nalaze duž jadranske obale, kod nas u priobalnom pojasu i u  Zetsko-bjelopavlićkoj dolini. Cijela obala Južnog Jadrana je veoma rizična, ne samo od Kotora do Dubrovnika, već od Otranta do Makarske u Hrvatskoj”, objašnjava on.

“Brda i zemljotresi su posledica  istog tektonskog procesa”, ističe Čaveliš.

A, da li će nam se ponoviti zemljotres iz 1979. godine, ne može niko da kaže, iako se Čaveliš stalno srijeće s tim pitanjem. Čaveliš objašnjava da seizmolozi nijesu vidovnjaci.

“Ljudi ne razumiju naš posao. Naš posao, kao i svih seizmoloških službi na svijetu, nije da odredi vrijeme zemljotresa. Naš posao je da odredimo mjesto i jačinu zemljotresa koji se mogu desiti na našoj terortoriji, i u okolini Crne Gore. Tada možemo definisati sile koje generišu mogući zemljotresi i mogu djelovati na objekte. Na osnovu toga se prave standardi za gradnju.Kad se ti standardi poštuju, onda će biti mnogo manje štete. Zemlje kao što su Japan i Čile gotovo da i nemaju šteta od zemljotresa kakvi se mogu dogoditi kod nas”, objašnjava on.

Da bi šteta uslijed eventualnog zemljotresa bila što manja, seizmolozci daju preporuke u vezi sa standardima gradnje.

“Nedavno su u Crnoj Gori  na osnovu naših istaživanja  usvojeni  standardi za gradnju usklađeni sa Eurokodom 8 “, objasnio je on.

Anegdota koja dočarava nepoštovanje pravilnika o seizmici pri građenju

Upravo u vezi sa standardima gradnje postoji anegdota koja slikovito opisuje uzrok rušenja objekata.

Nakon zemljotresa, na sudu se sastali beton, opeka i armatura da otkriju ko je kriv za porušene stambene objekte.

Beton kaže da nije mogao da podnese veliki prtisak, pa je zato popustio, i proglase ga nedužnim.

Istu stvar učine i sa opekom, dok armaturu proglase krivom.

Armatura ljutito ustane i kaže “Kako mogu biti kriva, KAD TAMO NIJESAM NI BILA?”.

“Nije samo dovoljno staviti armaturu nego je treba propisno rasporediti, kako to nalažu standardi, građevinska nauka i praksa”, objasnio je Čaveliš.

Pomoć poslije zemljotresa na sjeveru 4. januara, zatražilo je 3.500 domaćinstava.

Milica Minić