Savjet Radio Televizije Crne Gore (RTCG) je ponovo imenovao Borisa Raonića za generalnog direktora iako je prethodno Viši sud ocijenio nezakonitim njegov izbor na tu poziciju iz 2021. godine.
Takođe, Vlada i Ministarstvo unutrašnjih poslova odbijaju da sprovedu odluku Upravnog suda koji je poništio njihovu odluku o razrješenju Zorana Brđanina sa mjesta direktora Uprave policije.

Vesna Simović Zvicer podsjeća da se pravosudni sistem u Crnoj Gori posljednjih godina suočava sa činjenicom da pojedini nosioci izvršne vlasti ignorišu sudske odluke i smatraju da su oni iznad sistema.

“Ukoliko neko od nosilaca javnih ovlašćenja bude kaženjen zbog nepoštovanja sudskih odluka i sistema podjele vlasti, u budućnosti nećemo imati ovakvu situaciju. Ukoliko se ova situacija bude ignorisala, onda neće biti pojedinačni primjer već ćemo imati pojavu. A to ne smijemo dozvoliti.”

Slučaj generalnog direktora RTCG

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici otvorilo je istragu protiv direktora RTCG Borisa Raonića, članova Savjeta i šefa pravne službe te medijske kuće, koje sumnjiči da su počinili krivično djelo neizvršenje sudske presude putem podstrekivanja.

Naime, Viši sud u Podgorici je početkom juna presudio da je Savjet RTCG nezakonito izabrao Borisa Raonića za direktora Javnog servisa 2021. godine, a na osnovu tužbe protivkandidata sa tadašnjeg konkursu. Sud je utvrdio da je Raonić tada bio u konfliktu interesa jer je u trenutku imenovanja već bio izabran na drugu javnu funkciju.

Umjesto poništenja prethodnog konkursa i raspisivanja novog, ili izbora drugog generalnog direktora, prosta većina u Savjetu RTCG je odlučila da ponovo izabere Raonića na istu funkciju zbog čega je pokrenut proces u Osnovnom sudu.

Taj proces treba da utvrdi da li je ignorisana sudska presuda.

Krivični zakonik predviđa novčanu ili zatvorsku kaznu do dvije godine za službeno ili odgovorno lice koje odbije da izvrši pravosnažnu i izvršnu sudsku presudu

Oglasilo se i 13 nevladinih organizacija koje su pozvale članove Savjeta RTCG da podnesu ostavke zbog ignorisanja pravosnažne sudske odluke.

“Neprihvatljivo je da bilo koji javni funkcioner, uključujući članove Savjeta zloupotrebljava javnu funkciju tako što ignoriše pravosnažnu sudsku odluku i nipodaštava vladavinu prava”, navedeno je u saopštenju.

Slučaj direktora Uprave policije

Upravni sud poništio je odluku Vlade o razrješenju direktora Uprave policije Zorana Brđanina, koja je donijeta krajem marta, nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik Dejan Knežević zbog sumnje da je sarađivao sa kriminalnim strukturama.

Iako premijer Dritan Abazović nije direktno optužio Brđanina za umiješanost u sumnjive poslove, ocijenio je “da je menadžment Uprave policije izgubio autoritet”.

Abazović je prije smjene zahtijevao od Brđanina da podnese ostavku, što je on odbio, a zatim je donijeta odluka o smjeni Brđanina.

Dio članova Vlade je tada na sjednici izrazio skepsu u legitimnost odluke o smjeni Brđanina. Među njima i ministar pravde Marko Kovač koji je kazao da ta odluka može biti “upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom”.

Nakon što je Upravni sud presudio u korist Brđanina i naložio Vladi da u roku od 30 dana donese novo zakonito rješenje, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je saopštio da Brđanin neće obavljati funkciju prvog čovjeka policije i da će, ako treba, Vlada donijeti novu odluku.

“Ne mislim da moramo da robujemo zakonima koji su nespretno napisani”, ocijenio je Adžić.
On je takođe napisao tvit u kome je poručio da “mafija neće kadrirati MUP-om”.

Iako nije precizirano na koga je mislio, oglasio se Upravni sud koji je konstatovao da ministrova izjava predstavlja neprimjereno i uvredljivo komentarisanje presude.

“Ukoliko ministar smatra da ima mafije u Upravnom sudu, pozivamo ga da ta saznanja argumentuje i upozna javnost sa istim, a istovremeno pozivamo i Glavnog specijalnog tužioca da reaguje i dozvoli ministru Adžiću da eventualna saznanja o mafiji u Upravnom sudu podijeli sa njim”, navedeno je u saopštenju suda.

Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer kaže da Adžićeva izjava treba da zabrine sve u Crnoj Gori.

“Nije to samo neprimjerena kritika, nego upozorava na činjenicu da izvršna vlast želi da bude iznad zakona i iznad poštovanja sudskih odluka. To ne smijemo da dozvolimo.”

Ona kaže da pravnici ministra Adžića treba da ga upozore da je nepoštovanje sudskih odluka krivično djelo.

“Odlukom Upravnog suda više ne postoji rješenje o smjeni Brđanina i oni su dužni da sve vrate u pređašnje stanje, odnosno da vrate Brđanina na čelo policije.”

To se do danas nije desilo.

Vesković: Negiranje vladavine prava

Nesprovođenje sudskih odluka u slučajevima Borisa Raonića i Zorana Brđanina je posebno ozbiljno zbog toga što dolazi od državnih organa, konstatuje za RSE pravna savjetnica u NVO Akcija za ljudska prava Marija Vesković.

“Radi se o svjesnom ignorisanju sudskih odluka od strane nosilaca javnih funkcija kojim se negira vladavina prava. Ne samo što državni organi odbijaju da se povinuju odlukama suda koje ih obavezuju već i svojim javnim istupima ugrožavaju sudijsku nezavisnost kaže Vesković.

Ona podsjeća da je Komitet ministara Savjeta Evrope istakao da, ako izvršna i zakonodavna vlast komentarišu odluke sudija, to treba da čine izbjegavajući kritike koje bi podrile nezavisnost pravosuđa ili povjerenje javnosti u njega.

“I da izbjegavaju postupke koji dovode u pitanje njihovu spremnost da se povinuju odlukama sudija.”

Osim uzdržavanja od uticaja na rad sudova i komentarisanja presuda, predstavnici izvršne vlasti ne bi trebalo da negiraju princip podjele vlasti i zagovaraju nepoštovanje sudskih presuda.

Donošenje neustavnih zakona

Politčke elite su direktno odgovorne za institucionalni kolaps Ustavnog suda koji je trajao više od pet mjeseci, kaže Marija Vesković.

“Njihova predlaganja a zatim i usvajanja zakona koji su očigledno protivni Ustavu, radi zaštite vlastitih interesa, kao i blokiranje građana u ostvarivanju pravde, jasno pokazuju nedostatak odgovornosti prema zaštiti ljudskih prava.”

Najočigledniji neustavni akt bile su izmjene Zakona o predsjedniku kojima je parlamentarna većina pokušala da preuzme ustavnu nadležnost predsjednika Crne Gore koja se odnosi na predlaganje mandatara.

Stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i Ura su izglasali izmjene Zakona u decembru prošle godine, u vrijeme kada Ustavni sud nije imao kvorum i nije mogao da odlučuje o ustavnosti tih izmjena.

Izmjene Zakona su usvojene uprkos upozorenjima pravnih eksperata, Venecijanske komisije i zabrinutosti Evropske unije. Ustavni sud je krajem juna ove godine proglasio izmjene Zakona o predsjedniku neustavnim i poništio ih.

Upravo ovaj primjer, smatra Vesković, treba da podstakne razmatranje opcije da Ustavni sud da mišljenje o ustavnosti nekog zakona, prije njegovog usvajanja u Skupštini jer bi to garantovalo usvajanje samo onih zakoni koji su u skladu sa Ustavom.

Vesna Simonović Zvicer podsjeća da se Sudski savjet u posljednje tri godine često oglašavao u cilju zaštite nezavisnosti sudske vlasti od predstavnika zakonodavne i izvršne:

“Imali smo zabrinjavajuću izjavu jednog predstavnika vladajuće većine, koji je demokratiju u Crnoj Gori definisao kao volju većine. Znači da će većina u Skupštini donositi odluke bez obzira na posljedice i nezavisno od toga da li su u skladu sa pravnim sistemom. To su vrlo zabrinjavajuće izjave.”

Eksperti Evropske komisije su u posljednjem non pejperu konstatovali da se pravosudni sistem Crne Gore suočava sa dubokom institucionalnom krizom.

Ukazali su na nedostatak imenovanja na ključnim funkcijama što je značajno “ograničilo kapacitet funkcionisanja pravosudnog sistema i uticalo na sposobnost Crne Gore da sprovodi pravdu.