“Od 27 kapitalnih projekata u državi, sedamje iz domena zdravstva, što znači imamo oko20 odsto zastupljenosti samo za zdravstveni segment”, kazao je Šimun.

On je rekao da je glavni projekat izgradnja Univerzitetskog Kliničkog centra, koji će, prema njegovim riječima značajni podići kvalitet zdravstvene usluge. Vrijednost investicije je oko 200 miliona eura.

“Imaćemo renoviranje i adaptaciju jedinice za intenzivnu njegu KCCG-a, sa sve novom opremom, koja nije renovirana od osnivanja i to će košteti 1,6 miliona eura”, kazao je Šimun.

Pored toga planirana je rekonstrukcija i opremanje tri operacione sale u OB Bijelo Polje sa milion eura.

Radiće i rekonstrukciju domova zdravlja Tivat, Rožaje, što će koštati oko pola miliona eura.

“Radi se i rekonstrukcija, odnosno adaptacija i opremanje po UNICEF-ovim standardima porodilišta u Opštoj bolnici Bar, što iznosi oko 700 hiljada eura. Imamo preko 200 miliona eura kapitalnog budžeta samo za 2025. godinu za zdravstvo. Ne brojim aktuelne projekte kojih je oko dvadesetak i vrijednosti su oko 140 miliona eura, a takođe su veoma bitni”, kazao je on.

Neki od njih su izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima, izgradnja novog doma zdravlja u City kvartu u Podgorici čiji početak radova se očekuje u drugoj polovini 2025. godine.

“PET/CT centar sa novom klinikom za hematologiju. Odlučili smo da ne renoviramo onkologiju, već rušimo tu zgradu i pravimo novu, vrijednost oko 15 miliona eura. Radovi će početi u prvoj polovini 2025, a 2026. godine očekujem PET/CT centar i skener za građane Crne Gore”, kazao je ministar.

Istakao je da ćemo u 2025. godini imati preko 350 miliona eura ukupno kapitalnih projekata.

“Što je ja mislim najveći zamah u izgradnji infrastrukture od onda kada se gradila u SFRJ”, rekao je Šimun.

Sekundarni i tercijarni nivo uglavnom imaju zadovoljavajući nivo kada je riječ o kadru, u odnosu na primarni.

“Tu je problem koji ćemo atakovati zakonskim rješenjima i zdravstvenom politikom”, kazao je on.

Radiće se i plan kadra za narednih 10 godina koji do sada nijesmo imali.

“Zato sada imamo dosta ljekara pred penzijom, imamo mlade, a nedostaje onaj srednji kadar. Očekujem da će taj plan biti urađen do kraja 2025. godine”, kazao je on.

On je naveo da je između 2014-2018. godine preko 100 ljekara napustilo zdravstveni sistem u Crnoj Gori.

“Nije samo rješenje povećanje plata, već i adekvatni uslovi za rad, kao i adekvatan plan specijalizacija i subspecijalizacija. Moram se pohvaliti da smo ove godine raspisali preko 200 speijalizacija i 50 subspecijalizacija”, kazao je on.

Kada je riječ o transplantaciji koštane srži, kazao je da su svi tehnički uslovi ispunjeni te da se prva očekuje do kraja godine.

Smrtnost porodilja kao i u Evropi

Komentarišući smrt porodilje iz Ulcinja, nakon porođaja u Opštoj bolnici Bar Šimun je kazao da je smrtnost porodilja prisutna i u drugim bolnicama, ne samo u Baru.

“Ako uzmemo statistiku od 2020-2024. godine najveći broj preminulih porodilja je u KCCG-u, zato što je tu obavljeno i najviše porođaja”, kazao je on.

Istakao je da na 100 hiljada novorođene djece umre šest porodilja.

“To je statistika za Crnu Goru koja je evropskog nivoa. Mi smo istraživali učestalost komplikacija od bolnice do bolnice i uvidjeli da je bolnica u Baru imala pet komplikacija od 2020-2024. godine”, kazao je on.

U slučaju smrti porodilje je, kako kaže, Ministarstvo preduzelo sve iz svoje nadležnosti.

“Pokrenut je i nalaz zdravstveno-sanitarno inspekcije u obje ustanove, pokrenuta je kontrola kvaliteta i formirana je eksterna komisija od eksperata iz Slovenije. Čekamo nalaz od VDT-a, obdukcioni nalaz što će sa ostalom dokumentacijom da se šalje u Sloveniju i da se utvrdi potencijalna odgovornost u lancu”, kazao je ministar.

On je dodao da je poslat tim sa podgoričke ginekologije koji će oodržati barsku ginekologiju i učestvovati u operativnim zahvatima.

“Ne smijemo prejudicirati stvari, etiketirati ljekare jer i oni dodatno rade u većem stresu, posebno kada nešto nije objektivno i dokazano”, kazao je on i istakao je da su izabrali komisiju iz Slovenije kako niko ne bi mogao da utiče na ljekare koji će ocijeniti odgovornost.

Depolitizacija zdravstva

Kada je riječ o depolitizaciji zdravstva, kazao je da je iz tog razloga do sada bilo deset smjena u zdravstvenim ustanovama.

Istakao je da su na odgovornim mjestima ljudi kojin su prepoznati kao stručni, te da nema informaciju da je iko član bilo koje partije, pa i njegove.

Objasnio je da je cilj da se eiminiše ljudski faktor prilikom zapošljavanja, te da se vrednuju godine studiranja, prosjek pa onda intervju.

Istakao je i da se desio niz smjena sestara, odgovornih tehničara pa i načelnika zbog zloupotreba.

Smanjuju se i liste čekanja

Komentarišući liste čekanja, kazao je da je u jednom dijelu uzrok proces rada, u drugom nedostatak kadra, a u trećem možda i nedostatak infrastrukture.

“Istakao je da je za prve preglede oslobođe veći broj termina. Sada smo omogućili da se klizno oslobađaju termini. Tamo gdje je veća gužva pravićemo dodatni prozor tih termina”, kazao je on.

Istakao je da oko 60 odsto termina propada jer se građani ne pojave na pregledu.

“Prvi pregledi se čekaju tri do pet, do šest mjeseci, ali ima termina. Moram da se pohvalim da na kororanografiji više ne postoji listu čekanja. Na stomatološkoj poliklinici, takođe nema čekanja. Na onkologiji, za radio terapiju samo dvije nedjelje, to je nivo evropski. Čekanje na PH nalaz sveli smo sa tri mjeseca na mjesec. Negdje je do procesa rada, negdje do menadžmenta, a negdje do infastrukture i dostunosti”, dodao je ministar.

Kazao je da nema nikakvu informaciju od tužilaštva kada je riječ o slučaju smijenjenog dikrektora Montefarma Gorana Marinovića i sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj.