Povećanje životnih troškova i pad kupovne moći građana odražava se i na promet umjetnina. Novčani izdaci potrebni za kupovinu djela likovnih velikana značajno su niži u odnosu na njihovu realnu cijenu, piše Pobjeda.
Preporučeno
Mišljenja galerista i umjetnika donekle se poduraraju većinaje saglasna u sudu da je tržište umjetnina u Crnoj Gori dosta neuređeno, dok pojedini čak dovode u pitanje i samo njegovo postojanje.
Sivo tržište zasigurno predstavlja veliki problem koji remeti poslovanje svih registrovanih galerija, ali tu su i problemi sa poštovanjem postojeće zakonske regulative koju bi trebalo dodatno unapređivati. Slična situacija vlada i u Srbiji, što je za Pobjedu potvrdila istoričarka umjetnosti i direktorica galerije ,,Haos u Beogradu Borka Božović.
Direktorica galerije “Pizana” Ljiljana Milošević istakla je da tržište umjetnina u Crnoj Gori umnogome prati trendove prisutne na globalnom nivou.
“Suočavamo se sa usponima i padovima u prodaji, u skladu sa generalnim ekonomskim okolnostima i kulturno-umjetničkim strujama u našoj državi”, kazala je Milošević.
Likovni umjetnik Igor Rakčević ocijenio je da se tržište umjetnina u Crnoj Gori može okarakterisati jednim atributom haotično.
“Možda je najbliža definicija tržišta umjetnina u Crnoj Gori njegovo nepostojanje”, kazao je Rakčević.
Njegovo mišljenje dijeli i mlada umjetnica Teodora Nikčević.
“Mislim da tržište i ne postoji. Ono što bi ukazalo na postojanje tržišta je postojanje privatnih galerija i njihovo predstavljanje na važnim sajmovima umjetnosti koji se organizuju u svijetu”, kazala je Nikčević.
Sivo tržište je, kako ističe Milošević, veliki problem na crnogorskom tržištu umjetnina i ne ugrožava samo rad galerija, već i rad umjetnika.
“Trgovina na sivom tržištu, takođe, potencijalno ugrožava i kupce koji ne mogu dobiti garanciju kvaliteta, originalnosti i vrijednosti kupljenog djela. Zakonska regulativa postoji, ali je pitanje u kolikoj mjeri se poštuje”, navela je Milošević.
S obzirom na nedefinisanost tržišta umjetninama, sadašnje stanje je, smatra vlasnik galerije “Konzul” Žarko Radović, praktično nemoguće objektivno sagledati.
“Svjesni smo da se značajan dio prometa umjetnina odvija u sivoj zoni, kao i da postoje falsifikati umjetničkih djela. Zakonska regulativa je neophodna naravno u mnogim segmentima. Na primjer, u izdavanju sertifikata i utvrđivanju autentičnosti umjetničkih djela. Mora se jasnije definisati uvoz i izvoz umjetnina. U posljedne vrijeme ukazuje se i na problematiku ilegalne trgovine kulturnom baštinom. Dakle, problemi postoje i vjerujemo da će postati dio transparentnije zakonske regulative”, naveo je Radović.
Video