Direktorice škola ,,Drago Milović“ u Tivtu i ,,Novke Ubović“ u Podgorici Slavka Mirković i Ljiljana Ražnatović izabrane su na tu funkciju po novom zakonu. Birao ih je školski odbor, a ne ministar prosvjete.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović dao je saglasnost na izbor ove dvije direktorice, rekli su Pobjedi iz Ministarstva.

Iz Ministarstva podsjećaju da je procedura izbora obavljena u skladu sa izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim je utvrđeno da školski odbor bira i razrješava direktore javnih obrazovnih ustanova.

U maju su stupile na snagu izmjene tog akta. Skupština ih je ranije usvojila na inicijativu poslanice Božene Jelušić. Obrazloženo je tada da su novine nužne kako bi se depolitizovao obrazovni sistem.

Školski, odnosno upravni odbor ustanova čine dva predstavnika Ministarstva, odnosno dva predstavnika opštine za ustanove čiji je osnivač opština, dva predstavnika zaposlenih i jedan predstavnik roditelja.

– Teže je manipulisati sada sa sedmoro ljudi iz odbora, nego da damo ingerencije ministru da se dogovori sa partijama prema zaslugama u partijama, a ne u prosvjeti ili u bilo čemu što je struka, da po svojoj volji postavljaju ljude na menadžerske pozicije. Imamo takva rješenja zbog kojih obrazovni sistem u Crnoj Gori treba da se stidi, i to u dugom periodu – rekla je ranije Pobjedi poslanica Jelušić.

Ukazivala je na to da se sada nije ni sumnjalo da postoji politizacija u školskom sistemu.

– Ranije su za vrijeme DPS režima postavljeni svi direktori koji su članovi te partije i ,,sestrinskih“ partija. U jednom trenutku izbora rukovodioca Zavoda za školstvo predominantno su stavljeni predstavnici određene vjerske grupe. Onda se stvar promijenila dolaskom ministarke Vesne Bratić. Politizovala su se ponovo menadžerska mjesta u zavisnosti od toga ko je koliko dobio po dubini, a onda su, naravno, prevlast počeli da dobijaju predstavnici druge vjerske skupine – rekla je ona.

Ta centralizacija obrazovnog sistema, navodi poslanica, donijela je degradaciju obrazovanja. Rekla je da je oko 30 godina trajao model po kojem su direktore škola birali školski odbori, trajao je daleko duže od centralizacije koju poznajemo 11-12 godina.

– Svojom greškom i krivicom smo napustili model i dozvolili politizaciju škola i danas te posljedice nosimo – rekla je poslanica.

Nedavno je i predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović kazao da je izmjena zakona dobra, da su za depolitizaciju školskog sistema. Komentarisao je da treba akt doraditi u jednom dijelu – da se uvedu testiranja za direktore u sklopu kojih će pokazati svoje menadžerske sposobnosti, poznavanje zakona… Objašnjava da bi to bilo dobro da se uvede, jer teško da će članovi školskog odbora glasati za potencijalnog kandidata iz druge škole ako nijesu imali priliku da rade sa njim.

– Testiranje bi moglo da pokaže ko je bolji – rekao je Božović, najavljujući da će možda prijedlog poslati Ministarstvu, Vladi ili Skupštini.

Članica Školskog odbora Osnovne škole ,,25. maj“, u Rožajama, prof. Munirka Agović, koja je i članica Upravnog odbora nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica Crne Gore, navela je tada da u izboru članova školskog odbora može da se krije politički uticaj. Ocijenila je izmjene zakona načelno kao dobru zamisao.

– Školski odbor je sačinjen od dva člana nastavničkog vijeća, jednog od strane Savjeta roditelja i čak dva člana od strane Ministarstva ili lokalne uprave. Naviknuti na dosadašnju ulogu politike pri izboru direktora, postoji doza sumnje da i ovaj način ne ispolitizujemo. Dok god politika ima uticaja na sve nas kao pojedince, imamo pravo na takvo mišljenje. Dobro je da se prethodni zakon promijenio, po našem mišljenju, na bolje, ali u svakom slučaju nužan je oprez na politički uticaj na članove

ŠO. U našem društvu su potrebne korjenite promjene da bismo ozdravili od političkog uticaja, a za njih je, nažalost, potrebno vrijeme – zaključuje profesorica Agović.

Pretprošle godine bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić masovno je smijenila direktore i najavila da je to nužno kako bi se depolitizovao sistem. Kasnije je objelodanjeno da su direktorska mjesta podijeljena među partijama i Bratić je kritikovana što je obmanula javnost. Direktori su na sudu dokazali da su smijenjeni mimo zakona. Država je tužila bivšu ministarku Bratić i od nje, kako je najavljeno, tražiće nadoknadu štete. Bratić je kritikovala taj potez i izjavila da je presedan da se podnese tužba zbog izgubljenih 300.000 eura.