Video
Oko 40 odsto djevojčica i dječaka u Crnoj Gori, dakle skoro svako drugo dijete, ima problem sa prekomjernom tjelesnom masom ili je gojazno, rezultati su istraživanja Instituta za javno zdravlje od prije dvije godine. Iz Centra za zdravstvenu ekologiju za Pobjedu ističu da su roditelji, kao glavni kreatori zdravih navika, najviše odgovorni za gojaznost djece.
Preporučeno
Da je situacija alarmantna pokazuje podatak da je Crna Gora četvrta u Evropi po gojaznosti djece. Ispred nas su Grčka, Malta i Hrvatska. Jedan od razloga zašto je ova pojava uzela maha je to što roditelji nemaju realnu percepciju kada je u pitanju uhranjenost djece.
“Istraživanje pokazuje da samo jedan odsto roditelja smatra da mu je dijete gojazno, a samo devet odsto da dijete ima neki problem sa tjelesnom masom”, upozoravaju iz Centra za zdravstvenu ekologiju.
Duplo više djece sa prekomjernom težinom živi u urbanim nego u ruralnim djelovima države, jedan je od podataka istraživanja.
“Najčešći uzrok gojaznosti kod djece su neadekvatna ishrana, odnosno nepravilan ritam obroka. Pritom se misli naročito na preskakanje doručka, zatim konzumiranja hrane visoke energetske gustine, a nutritivno siromašne kao što su slatkiši, grickalice, bezalkoholni zašećereni napici itd. Uzrok je i nedovoljna fizička aktivnost, premalo sna, kao i provođenje više od dva sata ispred televizora i kompjutera”, upozoravaju iz Centra za zdravstvenu ekologiju.
Kako bi očuvali zdravlje i povećali otpornost na bolesti, iz Centra ističu da je neophodno da djeca uzimaju što raznovrsniju hranu koja obezbjeđuje organizmu sve neophodne hranljive sastojke i optimalni dnevni unos energije.
“Hrana mora da bude u ravnoteži sa tjelesnim potrebama i da sadrži dovoljnu količinu kalorija, bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, vitamina, minerala, kao i nenutritivne materije (dijetna vlakna i druge) koji imaju protektivno dejstvo na zdravlje”, preciziraju iz te zdravstvene ustanove, poručujući da bi djeca u školskom uzrastu trebalo da imaju pet obroka dnevno.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su da se djeca i mladi svakodnevno bave umjerenom fizičkom aktivnošću najmanje 60 minuta, a osim toga, neophodno je ograničiti vrijeme koje djeca provedu ispred televizora, računara i ostalih medija. To bi trebalo da čine manje od dva sata.
“Ono što je ključno za roditelje je da znaju da prepoznaju problem kada je u pitanju tjelesna masa njihovog djeteta i da se obrate ljekarima za savjet po pitanju korekcije režima ishrane i promjena navika koje su dovele do problema. Bilo koje dijete koje nijesu propisali medicinski stručnjaci nijesu dobre i mogu nepovoljno uticati na rast i razvoj djeteta, samim tim i na njegovo zdravlje”, zaključuju iz Centra za zdravstvenu ekologiju.
