Video
Iskusni bjelopoljski speleolog Željko Madžgalj istraživanju podzemnih dvorana i kanala posvećen je više od dvije decenije. Upoznao se sa raskošnim nakitima brojnih špilja , ali je prvi susret sa Djalovića pećinom bio sudbonosan za njegova dalja proučavanja.
Tada još uvijek skrivena i neistražena jama bila je izazov za mladog speleologa koji se godinama zalagao za valorizaciju tog prirodnog dragulja. Vodenim putevima ulazio je u pećinu preko 100 puta ali je dan u kojem je probijen ulaz u podzemne prostorije za njega, kaže, poseban.
Nakon probijanja ulaza u pećinu dugu 20. metara, slijedi najzahtjevniji posao a to je uređenje enterijera kojim je predviđena montaža specijalnih staza i rasvjete. Prirodni ambijent biće u potpunosti sačuvan. Najatraktivnije speleološko blago u svojoj prirodnoj formi posjetiocima će biti otkriveno u dužini od 800. metara.
Đalovića pećina sa šest dvorana visokih i do 60. metara, stalagnitima koji dostižu visinu do 11 metara,jedan je od najvećih turističkih potencijala sjevera.
Decenijama nepravedno zapostavljene podzemne odaje Djalovića pećine biće središte crnogorskog turizma. Posla još ima ali je država stala iza zahtjevnog poduhvata.
Preporučeno
Iako na turističkim mapama ima mnogo atraktivnih jama, sa dobro isplaniranom promocijom Bijelo Polje može uspješno da komercijalizuje speleološki turizam i podstakne lokalni razvoj. Đalovića pećina definisana je kao lokalitet koji će u skorije vrijeme popularizovati veliki potencijal sjevera.
