Video
Prema Zakonu o državnom tužilaštvu, Tužilački savjet ima 11 članova. Predsjednik Savjeta je, po funkciji, vrhovni državni tužilac, u konkretnom slučaju vršilac dužnosti Dražen Burić. Osim njega, još četiri člana su tužioci, dok je Skupština Crne Gore u Savjet delegirala pet predstavnika iz reda uglednih pravnika. Jedanaesti član Savjeta je predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, državni sekretar Boris Marić.
Marić je na funkciju državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava imenovan nakon što je bivši ministar Vladimir Leposavić razriješen u junu prošle godine zbog negiranja i relativizacije genocida u Srebrenici, a rukovođenje Ministarstvom preuzeo ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.
Marić je u Vladi izbornog povjerenja 2016. godine bio ministar rada i socijalnog staranja, a Sekulović je tada angažovan kao njegov savjetnik za upravne postupke. Premijer Krivokapić je u ponedjeljak razriješio ministra Sekulovića sa pozicije rukovodioca Ministarstva pravde, ljudskih i manjskih prava i na to mjesto imenovao – sebe, što je bio samo jedan u nizu poteza koje je povukao u namjeri da politički eliminiše kadrove bliske vicepremijeru Dritanu Abazoviću.
Komentarišući situaciju da je Krivokapić potezima koje je povukao proteklih dana koncentrisao moć oko sebe i preuzeo rukovođenje Ministarstvom pravde, Gorjanc-Prelević je istakla da ne bi bilo dobro ukloniti iz tog resora državnog sekretara Borisa Marića, koji je član Tužilačkog savjeta.
” Posvećen je javnom interesu, dobar je pravnik koji dobro poznaje sistem državne uprave i preduzima važne korake da se u funkcionalnom smislu osavremeni crnogorsko pravosuđe. Ne treba zaboraviti da je Crna Gora mala, sa veoma ograničenim izborom stručnjaka, i malim izborom onih koji razumiju državnu upravu i žele u njoj da rade”, kazala je Gorjanc-Prelević.
Tužilački savjet odlučio je u ponedjeljak na konstitutivnoj sjednici da „zainteresovanim licima za vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca“ uputi poziv da u roku od pet dana tom tijelu dostave radnu biografiju elektronskim putem, a izbor v.d. bi trebao da se, prema najavama, obavi na sjednici 5. februara čime bi prestao i mandat aktuelnom v.d. VDT-a Draženu Buriću.
Prema izmijenjenom Zakonu o državnom tužilaštvu koji je u pravnom prometu od juna prošle godine, v.d. VDT-a ne mora biti iz reda državnih tužilaca Vrhovnog državnog tužilaštva, kako je to ranije bilo propisano, već je dovoljno da ispunjava opšte uslove za državnog tužioca.
To podrazumijeva da ima radno iskustvo od najmanje 15 godina kao tužilac ili sudija, ili najmanje 20 godina na drugim pravnim poslovima i da se odlikuje profesionalnom nepristrasnošću, visokim stručnim i moralnim kvalitetima.
Zbog ovakvog načina i uslova za izbor vršioca dužnosti VDT-a, Venecijanska komisija je uoči usvajanja zakona u parlamentu, izrazila zabrinutost i preporučila da ta osoba bude iz reda postojećih tužilaca, što predlagač nije prihvatio.
Komisija je u svom mišljenju naglasila da ovakvi tranzicioni aranžmani ne predstavljaju rješenje za ozbiljnu potrebu da se nađe široki politički konsenzus oko budućeg VDT-a, i ocijenila da je sama procedura konsultovanja sa stručnom i laičkom javnošću mogla biti organizovana na kvalitetniji način.
Slične primjedbe je iznosila i HRA, a Gorjanc-Prelević u razgovoru za Pobjedu ocjenjuje da je cilj izmjena zakona i bio da se omogući da v.d. postane neko van državnog tužilaštva.
” HRA je kritikovala to rješenje zato što je propisano tako da beskrajno omogućava zaobilaženje ustavnog načina izbora VDT-a, to jest kvalifikovanom većinom u Skupštini Crne Gore. Zakon sad omogućava da se svakih šest mjeseci bira novi vršilac dužnosti, pri čemu jedna osoba može biti na toj funkciji najduže godinu. Ali, onda se opet može izabrati neki drugi v.d. i tako dalje. Sad, kad je već tako propisano, razumljivo je to što su odlučili i da raspišu poziv, da bi omogućili da se jave zainteresovani i da se od njih izabere v.d. umjesto da to bude neka ,,oktroisana“ osoba”, ocijenila je Gorjanc-Prelević.
Prema njenim riječima, ograničenje u vidu toga da vršilac dužnosti mora da bude neko iz državnog tužilaštva, kao što je to ranije bilo propisano i kao što je uobičajeno kod primjene instituta vršioca dužnosti – da bude neko iz istog organa, moglo bi da djeluje motivaciono u pravcu bržeg izbora VDT-a koji onda možda i ne bi bio iz tužilaštva.
” Ali, to je sada priča u stilu ,,šta bi bilo – kad bi bilo“. Zakon takav kakav je mora da se primjenjuje, novi Savjet je sad improvizovao oko njegove primjene produžavanjem sjednice i raspisivanjem konkursa. Ali, mislim u dobroj namjeri, neće se mnogo izgubiti na vremenu do 5. februara, kad se već toliko čekalo da Tužilački savjet uopšte počne da radi poslije 30. jula 2021. godine, kada je održana posljednja sjednica. Svakako, Zakon o Državnom tužilaštvu mora što prije dalje da se mijenja i to Evropska komisija i očekuje od Crne Gore”, poručila je Gorjanc-Prelević.
U više navrata crnogorska javnost je imala priliku da čuje i pročita poruke evropskih zvaničnika u kojima se upozoravaju članovi Tužilačkog savjeta da je neophodno izbjeći politički uticaj u cilju očuvanja nezavisnosti tužilaštva, a Gorjanc-Prelević tim povodom kaže da je dobro da se oglašavaju predstavnici EU, jer podsjećaju da prate situaciju, i da im je stalo da se politika ne miješa u rad pravosuđa.
Preporučeno
” Do sada se politika svakako miješala u pravosuđe, iako ne uvijek očigledno, kao na primjer skandaloznom nezakonitom dodjelom stanova izabranim sudijama i tužiocima od strane Vlade, već kroz činjenicu da su Sudski i Tužilački savjet do sada bili bliski vlastima i strankama, jer nije bilo garancija za sprečavanje sukoba interesa. Sada su velika očekivanja u pravcu otklona od politike, ali i u pravcu reforme, profesionalizacije tužilaštva i utvrđivanja odgovornosti”, zaključila je Gorjanc-Prelević.
