Video
U kratkom, ali snažnom govoru na otvaranju samita, predsjednik je izjavio da je vojni savez “moćniji nego ikada” dok se suočava s “ključnim trenutkom” s ratom između Rusije i Ukrajine.
Upozoravajući da su “autokrate srušili globalni poredak”, Bajden je najavio dodatnu vojnu pomoć Kijevu. BBC podsjeća da je u planu donacija više baterija moćnih američkih sistema protivvazdušne odbrane tipa Patriot, ali i drugih sistema za jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane. Donacije predvode Amerika, Njemačka, Italija, Nizozemska i Rumunija.
“Rat će završiti tako što će Ukrajina ostati slobodna i nezavisna zemlja”, rekao je Bajden u sinoćnjem govoru. “Rusija neće prevladati. Ukrajina će prevladati.”
Bajden je govorio oko 13 minuta jasnim glasom, što je značajna razlika u odnosu na njegov smušeni ton tokom prošlomjesečne predsjedničke debate s Trampom.
“Bajdenove demokrate su tužne”
U međuvremenu, kongresne demokrate sastale su se privatno kako bi raspravljali o Bajdenovom vođstvu stranke i raspoloženje je bilo “tužno”, rekli su predstavnici novinskoj agenciji Associated Press.
Kasnije juče, demokratkinja iz Predstavničkog doma Miki Šeril iz Nju Džersija javno je pozvala Bajdena da se ne kandiduje za reizbor, rekavši da su ulozi previsoki.
Diplomate na samitu NATO-a takođe su izrazile skepsu o Bajdenovoj budućnosti, javlja BBC.
“Ne vidimo kako bi se mogao vratiti nakon debate (s Trampom, op.a.)”, rekao je neimenovani evropski diplomata novinskoj agenciji Reuters. “Ne mogu ga zamisliti da bude na čelu SAD-a i NATO-a još četiri godine.”
Američki senator Majkl Benet iz Kolorada izjavio je za CNN kako misli da Bajden ne može pobijediti Trampa.
“Trebalo bi da razgovaramo o tome”, rekao je Benet za CNN na pitanje treba li da se Bajden povuče kao predsjednički kandidat svoje stranke.
Benet, međutim, nije izričito pozvao Bajdena da to učini.
“To je nešto što predsjednik treba razmotriti”, rekao je.
Bijela kuća: NATO se proširio zbog Bajdenova vođstva
Preporučeno
Bajdenov tim odgovorio je pokušavajući da pokaže da je 81-godišnjak i dalje dovoljno snažan da se nosi sa zahtjevima Bijele kuće. Naime, upravo Bajdenovom vođstvu Bijela kuća pripisuje zasluge za širenje NATO-a otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu prije više od dvije godine. Savezu su se otad priključile Finska i Švedska.
