Istraživač javnih politika u NVO “Institut alternativa” Marko Sošić navodi da je neophodno 12 do 13 miliona eura, ali da rebalans budžeta neće biti potreban.

On za “Vijesti” pojašnjava da je u budžetskoj rezervi “slobodno” oko pet miliona eura, i da bi, ako bi rezervu “pojeli” penzioneri, još sedam do osam miliona eura moralo da se preusmjeri sa drugih budžetskih pozicija.

On je ocijenio da najavljena isplata penzionerima ukazuje i na probleme u planiranju državne potrošnje, te da je efekat takve neselektivne pomoći upitan, jer će isti iznos dobiti svi – bez obzira na visinu penzije.

Sošić ističe da je ključno pitanje šta će država postići izdvajanjem oko 12 do 13 miliona eura i da li bi novac mogao biti efikasnije iskorišćen ukoliko bi pomoć dobili oni kojima je najpotrebnija.

Penziju iz Fonda PIO prima oko 129.000 prenzionera, od čega 11.000 živi u drugim državama.

Iz Ministarstva finansija nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” – koliko će ukupno koštati najavljena isplata po 100 eura penzionerima i koliko njih će dobiti pomoć, iz kojih budžetskih sredstava će biti finansirana isplata, da li je novac već predviđen budžetom za 2026. godinu, a ako nije – kako će biti obezbijeđen – rebalansom, preusmjeravanjem sa drugih stavki, iz budžetske rezerve ili dodatnim zaduženjem, kao i da li će po 100 eura dobiti i crnogorski penzioneri koji žive van Crne Gore.

Na ista pitanja nije odgvoreno ni iz Kabineta premijera Milojka Spajića.

Premijer je 17. septembra, predstavljajući novi Vladin program povećanja zarada “Euro model”, najavio da će svi penzioneri u decembru dobiti dodatnih 100 eura kao pomoć za zimu.

“Euro model”, čija je primjena najavljena od januara 2027. godine, predviđa i usklađivanje penzija četiri puta godišnje, kako bi pratile rast zarada.

Prema premijerovoj najavi, prosječna penzija u aprilu naredne godine trebalo bi da premaši 600 eura, a minimalna 500 eura…

KAD PREMIJER IZNENADI I RESOR FINANSIJA

Sošić precizira da je tekuća budžetska rezerva za 2026. godinu planirana na 39,87 miliona eura. Vlada je, kako navodi, u obrazloženju budžeta unaprijed predvidjela namjenu za oko 21 milion eura iz rezerve, od čega 10,6 miliona za Kreditno-garantni fond, a četiri miliona za promociju avio-linija. Sredstva za te namjene još nijesu trošena, dok je, kako kaže, za prvih sedam mjeseci ove godine najmanje 14 miliona eura iz rezerve izdvojeno za troškove koji nijesu bili pomenuti u prvobitnom planu njenog korišćenja.

“Oko 5,4 miliona otišlo je na proslavu Dana nezavisnosti, ljetnje festivale u Ulcinju i Budvi i međunarodne skupove; za gašenje požara izdvojeno je 3,5 miliona, na druge nepredviđene troškove otišlo je oko 300 hiljada. Kada se računica svede, kada se oduzme dosadašnja potrošnja i planirani izdaci, u rezervi je ‘slobodno’ oko pet miliona, pa će za isplatu penzionerima nedostajati oko 7-8 miliona i potrebne su relokacije sa nekih drugih budžetskih pozicija. Rebalans samo zbog ove mjere definitivno nije potreban, ali ukazuje na probleme u planiranju budžeta kada je premijer u septembru iznenadio i svoje Ministarstvo finansija novim rashodima”, kazao je Sošić.

On smatra da finansiranje najavljene mjere nije najveći problem, već činjenica da će jednaku pomoć dobiti svi penzioneri, bez obzira na visinu njihovih primanja i materijalni položaj.

“Ključno pitanje nije da li država ima 12-13 miliona eura, već šta će tim novcem postići. Ovakve mjere gdje se svima daje isto najlakše je i najbrže sprovesti, lako ih je smisliti i predočiti javnosti, ali korist je upitna”, kazao je Sošić.

ŠTA ĆE REĆI FISKALNI SAVJET

Navodi da bi o najavljenoj pomoći penzionerima trebalo da se izjasni i Fiskalni savjet, kao nezavisno tijelo čija je uloga nadzor nad fiskalnom politikom i ocjena održivosti javnih finansija.

Članovi Fiskalnog savjeta Aleksandra Popović, Bratislav Pejaković i Jovo Đonović izabrani su 31. jula.

Sošić je ukazao i na iskustvo Srbije, gdje je tamošnji Fiskalni savjet kritikovao praksu neselektivnih isplata, ocjenjujući da takve mjere zahtijevaju velika budžetska izdvajanja, dok su njihovi efekti ograničeni.

On je ocijenio da bi najavljena isplata penzionerima mogla biti jedna od prvih prilika da to tijelo pokaže svoju ulogu u sistemu javnih finansija.

“Vidjećemo šta će reći naš Fiskalni savjet, nadam se da će ih Vlada nešto pitati u vezi sa ovim, ili da će se sami oglasiti”, kazao je Sošić.

POMAGALA I ABAZOVIĆEVA VLADA, VIŠE DOBILI PENZIONERI SA ”TANJIM ČEKOM”

Bivša Vlada premijera Dritana Abazovića obezbijedila je u decembru 2022. oko 17 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima, ali je, za razliku od sadašnjeg predloga, visina isplate bila određena prema iznosu penzije, i bila namijenjena za 119.512 penzionera.

Sredstva su bila predviđena rebalansom budžeta za tu godinu.

Tada su penzionerima isplaćivani iznosi od 200, 100 i 50 eura.

Za razliku od sada najavljene mjere, veće iznose dobili su penzioneri sa nižim primanjima.

Sošić kaže da bi Vlada trebalo da iskoristi postojeće evidencije kako bi mogla preciznije da odredi kome je pomoć najpotrebnija.

“Ako bi se koristili podaci Fonda PIO i socijalnog kartona, pomoć bi mogla precizno da dođe do onih sa najvećim potrebama, uključujući starije ljude bez penzije koji primaju materijalno obezbjeđenje, a koje ova mjera uopšte ne obuhvata”.