Video
Kaljević je istakao da, nažalost, bilježe i dva tragična slučaja – suicida. UPS je zajedno sa ostalim nadležnim službama učestvovala u traganju i izvlačenju tijela koja su predata na dalje postupanje nadležnim organima za sprovođenje istrage.
Kaljević, FOTO: UPSUL
Kada su u pitanju zahtjevne intervencije tokom sezone, on izdvaja dvije akcije koje su se okončale uspješno. Obrazložio je da se jedna odvijala u akvatoriju kod Čanja kada je šest stranih državljana ostalo zarobljeno na stijenama do kasno u noć. Uslijed jakog sjevernog vjetra, životne ugroženosti i opasnosti od povređivanja pripadnici Odsjeka za traganje i spašavanje UPS evakuisali su ugrožene.
“Akciju je otežavao jak sjeverni vjetar i kamenita konfiguracija terena, na kom su spasioci pokazali sposobnost i obučenost, a posebno da se na stijenama nalazilo i troje maloljetne djece”, ističe Kaljević.
Zarobljeni na ,,divljoj“ plaži
Druga zahtjevna akcija, prema njegovim riječima, se odvijala na istočnoj obali plaže Buljarica kada je sedam članova porodice ostalo zarobljeno na ,,divljoj“ plaži. Uslijed jakog zapadnog vjetra jedini mogući način evakuacije je bio da su spasioci plivanjem pristupali lokaciji i izvlačili jednu po jednu osobu. Neposredno nakon završetka akcije dodatno je primljen poziv da se u blizini Drobnog pijeska nalaze dvoje stranih državljana na sup dasci i da zbog velikih talasa ne mogu da se vrate na obalu. Brzom intervencijom i oni su uspješno spašeni i dovezeni na sigurno.
“Zahvaljujući pravovremenom slanju poziva i reagovanju spasilaca, sve akcije su okončane uspješno”, rekao je on.
Objašnjavajući koji sistemi su bili ključni za pronalaženje tačne lokacije gdje su se nalazili ugroženi, navodi da Uprava pomorske sigurnosti obavlja kontrolu i upravljanje pomorskim saobraćajem radi unapređenja sigurnosti pomorske plovidbe, i preko Pomorsko operativnog centra koji vrši kompletnu koordinaciju traganja i spašavanja na moru i Skadarskom jezeru, koristi elektronske sisteme nadzora, uključujući radarske sisteme, video-nadzor, AIS sistem, radio vezu i druge sisteme za nadzor.
“Podaci za reagovanje se dobijaju putem radio veze, jedinstvenog broja Operativno komunikacionog centra 112, broja 129 za hitne pozive za pomoć, spašavanje i nezgode na moru, nakon čega se obavještava Odsjek za traganje i spašavanje, i angažuje se oprema i ljudstvo u zavisnosti od procjene situacije”, rekao je Kaljević.
Sekunde odlučuju
Komentarišući kako se zaposleni nose sa stresom kada tokom akcija sekunde odlučuju o ljudskim životima, na koji način brinu o njima, Kaljević ističe da se sprovode specijalizovane obuke za spasioce uz tehničku pomoć od Evropske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA). Dodaje da se održavaju međunarodni kursevi i radionice, što uz prethodno stečeno iskustvo omogućava visok nivo obučenosti i spremnosti spasilaca.
“Smirenost, pribranost i kontrola stresa je od presudnog značaja za uspješno okončanje akcije. Sve ove akcije, a posebno one u kojima imamo stradale i povrijeđene, ostavljaju posljedice tako da je potrebno raditi i na psihološkoj pripremi spasilaca. Uprava je iz tog razloga u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore organizovala kurs za pružanje psihosocijalne pomoći spasiocima, a i dalje će nastaviti sa praksom organizovanja sličnih kurseva i radionica”, rekao je on.
Kaljević ističe da je Uprava pomorske sigurnosti, takođe, sistematski ulagala u opremu, odnosno u nabavku i održavanje spasilačkih čamaca i opreme, primjenjivala standarde SOLAS konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, iskustva i praksu velikih Evropskih obalskih straža.
Uprava, kako kaže, trenutno raspolaže sa specijalizovanim čamcima za hitno reagovanje u slučajevima traganja i spašavanja (SAR), spasilačkim skuterima i radio – telekomunikacionom opremom, koja je ključ za uspjeh i efikasnu koordinaciju tokom akcija traganja i spašavanja.
“Obim opreme u ovom trenutku je zadovoljavajući, ali se intenzivno prate trendovi i digitalizacija u pomorstvu u cilju ispunjenja zadataka koji stoje pred Upravom i u primjeni Nacionalnog plana traganja i spašavanja na moru”, kazao je on.
Kršenje pravila
Kako je rekao, najčešća pravila kojih se učesnici u pomorskom saobraćaju ne pridržavaju, posebno se misli na nautičare, plovila za rekreaciju i privredna plovila koja obavljaju aktivnosti tokom nautičke sezone, su prekoračenje dozvoljene brzine plovila, nedozvoljeno sidrenje i sidrenje u zabranjenim zonama, nedozvoljeno približavanje obali, upravljanje plovnim objektima bez odgovarajućih ovlašćenja i upravljanje plovnim objektima za koje ne postoji odgovarajući plovni list, odnosno nijesu upisani u registre.
“Preciznijim podacima o učiniocima prekršaja raspolažu Lučke kapetanije Bar i Kotor, u okviru kojih se vrši inspekcijski nadzor i kažnjavanje prekršilaca od inspektora sigurnosti plovidbe. Možemo ipak konstatovati da se u većoj mjeri propisi krše od domaćih pravnih i fizičkih lica”, rekao je on.
U ovom trenutku najveći izazovi za Upravu su, prema riječima Kaljevića, nedovoljan broj spasilaca i operatera na Pomorsko operativnom centru, ali i primjetan nedostatak kulture, dobrih navika, poštovanja propisa i običaja u pomorstvu, prije svega u dijelu nautičkog saobraćaja, turističkih i rekreativnih aktivnosti na moru.
Lažni pozivi
Arhiva Uprave pomorske sigurnosti bilježi slučajeve dobijanja lažnih poziva koji su procesuirani. Tu su i pozivi u kojima, kako kaže Kaljević, ima više panike i zabrinutosti.
Preporučeno
“Porodica i prijatelji prijavljuju osobe koje se ne nalaze u opasnosti već su jednostavno u tom trenutku nedostupne. U tom slučajevima reagujemo kao da su osobe bile u opasnosti i radujemo se saznanju da nijesu u opasnosti”, rekao je on.
