Direktor ovog centra, Ivan Radojević, kazao je Portalu RTCG da je do sada to bila administrativna barijera da bi se bilo šta radilo.
“Konačno smo pronašli dokumentaciju iz koje se vidi da je kuća vlasništvo Mjesne zajednice Trepča. To je dobra vijest, jer sada možemo praviti ugovor sa tom andrijevičkom mjesnom zajednicom o korišćenju Spomen kuće”, rekao je Radojević.
On je dodao da je kuća u dosta dobrom stanju i da ne bi trebalo previše novca za njeno djelimično renoviranje.
“Sada već možemo da se obratimo sa nekim projektom Ministarstvu kulture, koje će nam, obzirom na značaj ovog objekta, sigurno izaći u susret. Pokrenućemo i akciju prikupljanja sredstava u drugim gradovima. Mihailo Lalić je bio umjetnik pisane riječi koji je obilježio čitav prostor bivše Jugoslavije”, kazao je Radojević.
Direktor Centra za kulturu u Andrijevici izražava posebno zadovoljstvo što su pretpostavke za stavljanje u funkciju Spomen kuće stvorene u ovoj godini, u kojoj se obilježava trideset godina od smrti najvećeg književnika sa protora limske doline.
Radojević kaže da će stupiti u kontakt sa sinom i porodicom velikana pisane riječi, kako bi i oni bili potpuno u toku toga šta će se raditi i na koji način će se kuća valorizovati.
“Možda nam oni daju neku ideju i sugestiju. Možda nam ustupe i neku vrijednu literaturu ili rukopise koje bi tu smjestili i napravili biblioteku i mali muzej”, ističe direktor andrijevičkog Centra za kulturu.
On kaže da će rukovodstvu Opštine predložiti da se ustanovi neke kulturna manifestacija u znak sjećanja na Mihaila Lalića i da je najprirodnije i najprimjerenije da se ta manifestacija organizuje u Spomen kući.
“Meni sada izgleda potpuno neprirodno da se neke manifestacije organizuju u drugim sredinama. Okrugli sto, književni dani ili bilo šta drugo što u imenu ima Mihaila Lalića treba da se organizuje u Andrijevici, odnosno u njegovom rodnom selu Trepča, u ovoj Spomen kući koja je za to i namijenjena, ali nažalost već više od decenije nije bila stavljena u funkciju”, kaže Radojević.
Spomen kuća Mihaila Lalića u selu Trepča kupljena je za te potrebe zahvaljujući donacijama i izdvajanjima Vlade Crne Gore i opština Berane i Andrijevica prije nešto više od deset godina.
U to vrijeme došlo se do računice da je bolje kupiti postojeću kuću, nedaleko od temelja rodne kuće ovog velikana, nego praviti novu. Otkup i opremanje koštali su tada oko četrdeset hiljada eura.
Lalić danas ima ”svoju ulicu”, odnosno bulevar u Podgorici, zastupljen je u školskim programima i lektiri.
Književno djelo mu je postalo poseban nastavni predmet, “Poetika Mihaila Lalića”, jednosemestralni, na Filološkom fakultetu u Nikšiću. U zavičaju ga je, međutim, bilo samo u nazivu Centra za kulturu i do sada nefunkcionalnoj Spomen kući.
“Mi ćemo pokušati da konačno velikana pisane riječi, prvog dobitnika Njegoševe nagrade, 1963 godine za roman ”Lelejska gora”, laureata NIN-ove nagrade za 1973. godinu za roman ”Ratna sreća”, da tako kažem, vratimo u zavičaj”, kaže Radojević.
Povodom trideset godina od smrti Mihaila Lalića, danas i sjutra se u Crnogorskoj kinoteci u Podgorici prikazuju filmovi snimljeni po motivima njegovih književnih djela.
U Andrijevici se nadaju da će uskoro, kada bude stavljena u funkciju Spomen kuća u Trepči, organizovati neku stalnu manjifestaciju u prilog naporu da veliki književnik ne bude zaboravljen u svom zavičaju.
Preporučeno
“Ako sam u svađi s tamošnjim ljudima, nisam s predjelima. Kad ih pogledam, promijenim raspoloženje”, znao je svojevremeno da kaže veliki romansijer, ilustrujući svoj odnos sa zavičajem.
Video