On je to rekao na sjednici skupštinskog Odbora za evropske integracije, odgovarajući na pitanje poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijana Vuksanovića.
“Ponešto znam o zakonodavnom okviru koji se odnosi na to, a koji je izuzetno jasan – Zakon o kulturi, Zakon o spomen obilježjima… Vjerujem i da je Ministarstvo kulture pokazalo da ima jednu determinisanost kada su u pitanju razni pokušaji u ovoj oblasti, da se o njih (zakone) ne ogriješe “, rekao je Zenović, koji je na kritike opozicije da je tempo Crne Gore ka EU usporen odgovorio da to nije slučaj.Dodao je da su ubrzali tempo, uprkos tome što su izazovi sve veći i kompleksniji, i vjeruje da će Crna Gora biti sljedeća članica EU.
Vuksanović je rekao da je podijelio informaciju koja se distribuira na društvenim mrežama da bi spomenik Račiću mogao biti postavljen u Slatini, “da ne bude da nijesmo znali i da smo iznenađeni”.
“To bi bilo nešto što bi bilo loše za Crnu Goru, jer bi to dodatno problematizovalo odnose sa Hrvatskom. Za mene je to i civilizacijsko pitanje koje ima svoje dalje manifestacije…”, upozorio je.
Račić, poslanik Radikalne stranke u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca je 1928. godine u Narodnoj skupštini u Beogradu ubio trojicu poslanika Hrvatske seljačke stranke, a dvojicu ranio, zbog čega je 14 godina proveo u zatvoru.
Vuksanović je pozdravio što je, u rješavanju spornih tačaka u odnosima sa Hrvatskom konačno riješen status Doma kulture u Donjoj Lastvi, “problem koji je dosta bio mučan”.
“Ja to pozdravljam, s obzirom na to da smo imali namjeru da je neko donio rješenje da hrvatska zajednica napusti taj za nas klutni objekat”, kazao je Vuksanović na sjednici na kojoj je raspravljano o polugodišnjim i kvartalnim izvještajima o evropskim integracijama.
Zenović je odgovorio da su se iskoraci učinili i u drugim oblastima u okviru dijaloga Crne Gore i Hrvatske.
“Vijesti” su nedavno objavile da su Crna Gora i Hrvatska blizu dogovora o rješavanju dijela međusobnih sporova, koji bi, između ostalog, trebalo da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru.
Boris Mugoš (SD) kritikovao je aktuelnu parlamentarnu većinu da u svakoj instituciji instalira svoje ljude.
“Ovdje je na sceni vladavina trgovine funkcijama zato su usporeni svi ovi procesi Blokirate procese jer želite politički podobne ljude u institucijama”, naveo je Mugoša.
On je pitao šta je sa, između ostalog, izborom viceguvernera i članovi Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG).
“Ljudi iz EU pitaju o čemu se radi. Šta je problem što 18 mjeseci ne možete izabrati videguvernera? Šta je sa Fiskalnim savjetom? Godinu dana se razvlači proces imenovanja”, kazao je Mugoša.
On je poručio da nijesu zakoni evropska integracija, “ne ulaze u EU zakoni, nego ljudi i društvo”.
Na pitanje Mihaila Anđušića (DPS) da li vidi Srpsku pravoslavnu crkvu kao remetilački faktor kada su u pitanju integracije, Zenović je odgovorio da nijednog društvenog aktera ne bi označio kao remetilačkog faktora na evropskom putu Crne Gore.
Boris Pejović (PES) rekao je da su formiranjem i radom prošle, 43. Vlade, izgubljene dvije godine u integracijama.
“Tada smo ubjeđivani da je ta Vlada formirana zbog ubrzavanja evropskog puta. A sada čujemo da je iza kulisa dogovaran Temeljni ugovor, da su svi konstituenti bili upoznati, pa kad je taj akt potpisan onda smo imali totalno drugačiju reakciju u odnosu na ono što je bilo definisano njihovim dogovorom”, kazao je.
Predsjednik Odbora Ivan Vuković (DPS) tvrdi nije istina da je bilo “zakulisnih dogovora” prilikom formiranja 43. Vlade i da nikakvog dogovaranja o Temeljnom ugovoru nije bilo.
Preporučeno
Pejoviću je poručio da o dvije potrošene godine pita koalicione partnere PES-a.
Video