Predstavnik Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru STEGA Vladimir Nikaljević podsjetio je da je STEGA neformalna asocijacija slobodnih pojedinaca udruženih oko cilja učlanjenja u EU.

„STEGA postizanje standarda EU i ispunjenje poglavlja ne smatra samo kao uslov nego kao putokaz, formule i alat za rješenja, za neka od najvažnijih pitanja i problema sa kojima se susrijeće Crna Gora: ravnopravnost vjerskih zajednica, visoke korupcije i kriminala, revizionizma i nacionalističkih ciljeva“, naveo je Nikaljević.

Prema njegovim riječima, namjera je da se kroz inkluzivni način izrade ove strategije, pruži mogućnost da svi zaiteresovani mogu učestvati i dati doprinos njenoj izradi.

„Tako da je društvena zajednica osjeća svojom i da na kraju postane opšte dobro svih nas! Svi dosadašni i budući autori treba da potisnu svoj ego, bez obzira na kvalitet ili kvantitet doprinosa. U tom duhu, ovaj dokument је napisan ,,pro bono“ ili narodski – bez pare i dinara, nasuprot gramzivosti kao opšteprihvaćenog manira, posebno kad je država u pitanju“, rekao je Nikaljević.

Ukazao je da su to „uradili džabe iako znamo da nećemo posramiti, posebno one koji koji spadaju u kategoriju zvanu visoka korupcija“.

„Uradili smo to iz poštovanja prema žrtvama predaka i odgovornosti prema sadašnjim i budućim generacijama. Ovaj put ćemo se za Crnu Goru boriti pameću. Nacrt strategije za evropsku Crnu Goru je mjera nađe pameti i dlobre volje. Mi to tako. Za Crnu Goru sve – Crnu Goru nizašta“, istakao je Nikaljević.

Koordinatorka Redakcije za pravo i politički sistem i redakcije za evropske integracije i međunarodne odnose STEGE Nikoleta Đukanović istakla je da je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru u oblasti pravnog i političkog sistema usmjerena na obnovu povjerenja u institucije, jačanje vladavine prava i konsolidaciju demokratskog poretka.

„Poseban fokus stavlja se na nezavisno i efikasno pravosuđe, profesionalnu i depolitizovanu javnu upravu, fer izbore i snažniju parlamentarnu kontrolu. Strategija afirmiše građanski, sekularni i multietnički karakter Crne Gore, uz zaštitu ljudskih prava, slobode medija i suzbijanje govora mržnje i političke polarizacije. Cilj je izgradnja stabilne, funkcionalne i evropske države koja je u službi svih građana“, navela je Đukanović.

Goovreći o oblasti međunarodnih odnosa i evropskih integracija, Đukanović je ukazala da strategija definiše cilj da Crna Gora postane kredibilna, stabilna i punopravna članica Evropske unije.

„Prioriteti su jačanje međunarodnog položaja države, dosljedno usklađivanje sa evropskom spoljnom i bezbjednosnom politikom, unapređenje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa. Poseban značaj daje se jačanju otpornosti na spoljne političke i informacione uticaje, kao i razvoju ekonomske diplomatije i investicione saradnje“, rekla je Đukanović.

Na taj način, kako je dodala, spoljna politika postaje važan instrument bezbjednosti, razvoja i međunarodnog ugleda Crne Gore.

U ime redakcije za ekonomiju i privredni razvoj Miloš Vuković istakao je ekonomski dio Strategije STEGA 2026–2028 postavlja temelje za jasan zaokret ka održivom i otpornom modelu rasta kroz stabilizaciju javnih finansija, disciplinovano upravljanje budžetom i smanjenje fiskalnih rizika.

„Fokus je na diverzifikaciji ekonomije, razvoju sektora sa većom dodatom vrijednošću, povećanju produktivnosti i unapređenju konkurentnosti kroz bolje poslovno okruženje, digitalizaciju i kvalitetnije investicije“, rekao je Vuković.

Istovremeno, kako je dodao, strategija jača ljudski kapital, socijalnu sigurnost i demografsku obnovu, „uz snažnije institucije i transparentnost, kako bi se obezbijedio inkluzivan rast i ubrzala integracija Crne Gore u Evropsku uniju“.

U ime Redakcije za nauku i obrazovanje Miomir Jovanović kazao je da se od obnove nezavisnosti 2006. godine očekivalo da će državne institucije razviti koherentan obrazovni sistem i istraživački okvir zasnovan na međunarodnim standardima, savremenim metodologijama i naučnoj objektivnosti.

„Međutim, izostanak takvog integrisanog pristupa rezultirao je brojnim sistemskim problemima u oblasti nauke i obrazovanja, koji je rezultirao deficitom radnih mjesta u strateškim oblastima privrede, odnosno fragmentisanim istraživačkim naporima i nedostatkom jasne strategije koja bi dugoročno doprinosila očuvanju i afirmaciji crnogorskog društva, uopšte“, naveo je Jovanović.

U ime redakcije za planiranje i uređenje prostora Dragoljub Marković kazao je da prostor Crne Gore ima prirodne potencijale da bude uređen kao prestižna regija Mediterana i Evrope na kojem bi komforno moglo živjeti i znatno više stanovnika no što nas je sad.

„Sve što radimo sa prostorom zadnjih decenija je suprotno tom cilju i krajnje neracionalno.Da bi se preokrenuli negativni trendovi koji dovode u pitanje čak i opstanak Države, moramo promijeniti svijest a osmišljen i čestit odnos prema prostoru shvatiti kao mjeru patriotizma – prostor tretirati kao sudbonosno važan potencijal a ne kao robu za piljarenje“, rekao je Marković.

U ime redakcije za kulturu reditelj Danilo Marunović kazao je da kultura Crne Gore ima potencijal da bude ključni stub društvenog razvoja, identiteta i međunarodnog ugleda države.

„Ipak, sektor je opterećen političkim uticajem, slabim upravljanjem i nedostatkom jasne dugoročne strategije. Umjesto stručnih kriterijuma i planiranja, često dominiraju partijski interesi, što proizvodi institucionalnu nestabilnost i pad povjerenja javnosti. Crnogorska kultura je uz to nedovoljno vidljiva na međunarodnoj sceni zbog slabe i nesistematske kulturne diplomatije“, ukazao je Marunović.

Smatra da je poseban problem diskonekcija između savremene produkcije i bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa koje se ne koristi kao razvojni resurs.

„Predložena strategija zato insistira na depolitizaciji, profesionalizaciji i modernizaciji sektora kako bi kultura postala važan pokretač razvoja i prepoznatljiv dio međunarodnog identiteta Crne Gore“, poručio je Marunović.

U ime redakcije za zdravstvo i socijalnu politiku Sead Čirgić ukazao da, iako se izdvajanja za zdravstvo kontinuirano povećavaju, naročito u posljednjih nekoliko godina, izostaju vidljivi rezultati.

Kao ključni razlog navodi se nedostatak reformi i jasne strategije razvoja zdravstvenog sistema.

Primarni nivo zdravstvene zaštite ne funkcioniše kako bi trebalo, što dovodi do preopterećenja sekundarnog i tercijarnog nivoa, koji su istovremeno i znatno skuplji. Posljedice su duge liste čekanja i pad kvaliteta zdravstvenih usluga, što direktno utiče na nezadovoljstvo pacijenata”, naveo je Čirgić.

Prema njegovim riječima, potrebno je jačanje primarne zdravstvene zaštite, sprovođenje strukturnih reformi na sekundarnom nivou, kao i bolje povezivanje zdravstvenih ustanova.

Čirgić je ukazao i na potrebu za jasnijim modelom finansiranja, u kojem bi sredstva pratila pacijenta, čime bi se podstakla konkurentnost i unaprijedio kvalitet usluga.

“Važan segment reformi odnosi se i na digitalizaciju zdravstvenog sistema. Iako proces informatizacije traje više od dvije decenije, u posljednjih pet do šest godina nije ostvaren značajniji napredak. Ljekari su preopterećeni i nedovoljno adekvatno plaćeni, zbog čega su često primorani da dodatno rade u privatnom sektoru. Zbog toga se kao jedan od ključnih koraka nameće unapređenje kadrovske politike i jačanje javnog zdravstvenog sistema”, istakao je Čirgić.

Predstavnica redakcije za zaštitu kulturne baštine istoričarka Božena Miljić kazala je da strateška vizija Redakcije STEGA-e za kulturnu baštinu u vremenskom okviru 2026-2028, predstavlja sveobuhvatan okvir za očuvanje i valorizaciju kulturnih dobara kroz definisane strateške ciljeve, sektorske politike i razvijen akcioni plan.

„Strategiju predlažemo radi unapređenja sistema zaštite kulturne baštine kroz uspostavljanje jasnih procedura, standarda očuvanja/konzervacije i mehanizama monitoringa, snaženja institucionalnih i stručnih kapaciteta te usklađivanja sa međunarodnim standardima i obavezama radi jačanja pravne zaštite, pristupa fondovima i međunarodne saradnje“, navela je Miljić.

Ukazala je da se Strategija oslanja na zakonske okvire određene Ustavom Crne Gore, Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, Zakonom o kulturi i drugim relevantnim aktima, među kojima ističemo usklađenost sa pravcima kulturne politike definisanim Nacionalnim programom razvoja kulture za period 2023–2027.

„S obzirom na to da je naša država na pragu ulaska u Evropsku uniju, Strategija prepoznaje potrebu usklađivanja sa praksama i standardima EU u oblasti zaštite i upravljanja kulturnom baštinom, posebno u domenu upravljanja lokalitetima upisanim na Listu svjetske baštine UNESCO“, navela je Miljić.

Poručila je da su strateški ciljevi Redakcije STEGA-e za kulturnu baštinu usmjereni na jačanje institucionalnih i stručnih kapaciteta sistema zaštite, unapređenja digitalne dokumentacije i dostupnosti podataka o kulturnoj baštini, kao i na razvoj lokalnih zajednica i promociju crnogorske kulturne baštine u okviru turističke ponude Crne Gore.

U ime redakcije za informacione tehnologije Boris Marković kazao je da ova strategija predstavlja plan da Crna Gora do 2028. godine izgradi modernu i funkcionalnu digitalnu državu u kojoj će se većina administrativnih poslova završavati elektronski.

„Njen cilj je da građani i privreda više ne prenose iste papire od institucije do institucije, već da državni organi međusobno razmjenjuju podatke koje već posjeduju. Poseban naglasak stavljen je na izgradnju bezbjednog digitalnog identiteta, jačanje sajber bezbjednosti i zaštitu podataka, kako bi digitalne usluge bile pouzdane i sigurne“, naveo je Marković.

Prema njegovim riječima, Strategija takođe predviđa bolje povezivanje postojećih informacionih sistema, uvođenje savremenih tehnoloških rješenja i pažljivo korišćenje vještačke inteligencije u javnoj upravi.

„Dugoročno, cilj je efikasnija država i jednostavnije usluge za građane, uz razvoj i zadržavanje stručnog kadra neophodnog za održivost cijelog sistema“, poručio je Marković.

U ime redakcije za poljoprivredu Željko Vidaković kazao je da poljoprivreda ima poseban značaj za Crnu Goru jer obezbjeđuje prehrambenu sigurnost i stabilnost društva, ali i utiče na razvoj turizma, ruralnih područja i ukupne ekonomije.

„U savremenim globalnim okolnostima proizvodnja hrane više nije samo ekonomsko, već i pitanje nacionalne sigurnosti. Iako država raspolaže značajnim resursima i povoljnim klimatskim uslovima, domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava potrebe tržišta, zbog čega se svakodnevno uvozi hrana u vrijednosti od oko 2,5 miliona eura, što godišnje čini značajan dio trgovinskog deficita“, rekao je Vidaković.

Ukazao je da poseban problem predstavlja smanjenje poljoprivrednog zemljišta i nedostatak sistemskih rješenja, uključujući zakon o poljoprivrednom zemljištu koji se godinama odlaže.

„Procjene pokazuju da Crna Gora ima oko 220.000 hektara obradivih površina, ali se taj potencijal nedovoljno koristi. Istovremeno, veliki dio hrane uvozi se iz zemalja sa sličnim prirodnim uslovima, što jasno ukazuje na prostor za jačanje domaće proizvodnje i smanjenje zavisnosti od uvoza“, naveo je Vidaković.

Prema njegovim riječima, predložena strategija razvoja predviđa povećanje izdvajanja za poljoprivredu sa oko 1 odsto na 4–5 odsto državnog budžeta u naredne tri do četiri godine, uz modernizaciju proizvodnje, razvoj prerađivačke industrije i jače povezivanje sa turizmom.

„Planirane su i sistemske mjere poput formiranja robnih rezervi hrane, uspostavljanja agrarnog garantnog fonda i bolje upravljanje zemljištem kroz agrozemljišnu banku. Cilj je jačanje domaće proizvodnje, otvaranje novih radnih mjesta i stabilniji dugoročni razvoj države“, poručio je Vidaković.

U ime redakcije za turizam Rade Ratković kazao je da crnogorski turizam već decenijama prolazi kroz proces „tihog odumiranja“, koji je dodatno ubrzan nakon 2020. godine.

„Iako je turizam u svim strategijama definisan kao okosnica ekonomije, država od 1990-ih ne obavlja svoju ključnu ulogu u upravljanju destinacijom i vođenju turističke politike. Nekada kvalitetno planiranje i djelimična realizacija strategija iz perioda do 1990. zamijenjeni su neujednačenim pristupom, uz opstrukcije poput parcijalnih studija lokacija koje su potisnule sistemska rješenja predviđena master planovima“, naveo je Ratković.

Ukazao je da je jedan od ključnih problema struktura turističke ponude i smještajnih kapaciteta.

„Crna Gora ima svega oko 6 odsto osnovnih, registrovanih kapaciteta, što je daleko ispod mediteranskog prosjeka od preko 50 odsto. Umjesto razvoja hotela, rizorta i održivih oblika turizma, dominira nekontrolisana izgradnja stanova. Istovremeno, došlo je i do promjene strukture turističke tražnje: umjesto dominantnih zapadnoevropskih tržišta, koja su nekada činila gotovo cjelokupan udio, turizam se danas oslanja pretežno na regionalna tržišta, što dugoročno nije održivo“, kazao je Ratković.

Smatra da dodatni problem predstavlja izostanak jasne strategije i efikasnog upravljanja turizmom.

„Bez reformi u destinacijskom menadžmentu, unapređenja ponude i povratka na ključna emitivna tržišta, nije moguće ostvariti ciljeve poput produženja sezone, podizanja kvaliteta i održivog razvoja. Turizam zahtijeva planski pristup i kontinuiranu brigu države, a bez toga, postojeći negativni trendovi će se nastaviti“, kazao je Ratković.

Generalna sekretarka STEGE Dragana Sekulić kazala je da je radna verzija Strateškog dokumenta koji je rezultat zajedničkog rada stručnjaka iz različitih oblasti od značaja za državu u cjelini.

„Ovaj dokument nije zatvoren, on je živ dokument koji je ovoren za javnost, kritiku, sugestije i za dijalog.U narednih mjesec dana, do 24. aprila 2026. svi zainteresovani će imati priliku da daju svoje komentare i doprinesu njegovom unapređenju. Cilj ovog procesa nije samo da napišemo strategiju već da je zajedno oblikujemo“, navela je Sekulić.

Na događaju se saopšteno da će dokument biti dostupan na uvid, sugestije i komentare do 24.04.2026. na zvaničnom web sajtu neformalne organizacije www.novastega.me i mail adresi [email protected] nakon čega će se pristupiti izradi konačne verzije koja će biti prezentovana uoči proslave dvadesete godišnjice nezavisnosti Crne Gore.