Video
Slika Pljevalja u proteklih 10 dana – magla i najzagađeniji grad. I tako godinama. A kako je udisati takav vazduh i koje su posljedice, priča Batrić Potpara, koji je čitav život pored Termoelektrane
“Tu živim 45 godina, od kako sam se rodio, a kvalitet vazduha u zimskom periodu je katastrofalan. Tu svako drugo, treće dijete ima problema sa disajnim putevima, idu na inhalacije u bolnicu. Moj sin je imao problema sad već kako odrasta manje”, kazao je Potpara.
Navikli, pa se ne plaše i ne nose maske koje su im preporučene. Imaju svoj način da se zaštite.
“Najviše provodimo vremena u kući. Navikli smo, kad moraš, šta ćeš”, dodao je Potpara.
Na posljedice po zdravlje upozoravaju ljekari. Sitne čestice poznatije kao PM10 ili 2,5 utiču na srce, pluća, centralni nervni sistem. Dugoročno izlaganje može dovesti do smrti?
“Neposredno ne, ali dugotrajnim izlaganjem zagađujućim materijama svakako može. Imamo podatke koje obajvljuje Evropska agencija za zaštitu životne sredine na osnovu naših mjernih stanica naročito o česticama promjera 2,5 azot dioksida i ozona, ta brojka se kreće oko 920 za Crnu Goru za 2022. godinu”, istakao je specijalista higijene u IJZCG Borko Bajić.
Ovakav vazduh, naročito u najzagađenijim opštinama skraćuje životni vijek.
“Od tog, ukupnog trajanja života koji se očekuje, zagađenje vazduha u Pljevljima utiče na smanjenje tog očekivanog trajanja oko 2,5 godine, u Nikšiću oko 1,5 godinu, a u Podgorici oko 8 mjeseci”, dodao je Bajić.
Ako vas put ovih dana nanese u Pljevlja nemojte da vas zavara vedar i sunčan dan. Nivo zagađenja je kako pokazuju aplikacije ekstreman pa preporuka da koristite maske.
Glavni uzrok zagađenosti u Pljevljima je, kažu ekolozi, ugalj, dok su u drugim sredinama to automobili i paljenje otpada.
“Mi moramo da ukinemo ugalj kao izvor energije i da omogućimo građanima da se griju na čisitije izvore energije bilo da su to toplotne pumpe, loženje na pelet ili na struju”, smatra ekološki aktivista Vuk Iković.
Zagađen vazduh ne utiče samo na zdravlje. Odražava se i na demografsku sliku društva.
“Gubimo ljude, gubimo čitava naselja. Da je Pljevljacima dobro oni ne bi napustali Pljevlja. Od 1960. skoro polovina ljudi je napustila taj grad, bilo da je otišla u drugi grad ili zauvijek napustila Crnu Goru. Imamo situaciju koja nam se ponavlja iz godine u godinu i to ukazuje da moramo promijeniti stil života”, zaključio je Iković.
Preporučeno
A ovi podaci dovoljan su valjda podstrek da promijenimo način grijanja, odlaksa na posao, ne palimo otpad, a ništa manje opomena državi da spriječi tiho nestajanje stanovništva.
