Video
„Svi su odgovorni i uglavnom prenose informacije koje objavljuju zvanične institucije“, rekao je Strugar dodajući da je to „jedno od pravila kada je kriza u pitanju – da mediji kada je kriza traže informacije od institucija.
„Što se tiče stanja na crnogorskokj medijskoj sceni, zaista veliko poštovanje za gotovo sve medije“, naglasio je Strugar.
Direktor IPSOS-a, Vladimir Raičević je istakao podatak da, prema istraživanju, „skoro 90 posto ljudi se informiše preko televizije koja se vratila u centar dešavanja“.
„Prema istom istraživanju, 40 posto gradjana ne vjeruje društvenim mrežama“, rekao je Raičević.
Komentarišući fenomen lažnih vijesti u konkretnoj situaciji izazvane koronavirusom, sagovornici su se složili da je Crna Gora i sada bila izložena lažnim vijestima koje su lansirane izvan granica, ali da nijesu imale značajniji efekat.
Miodrag Strugar je ocijenio da taj problem postoji ali da je domet tih lažnih vijesti veoma mali
“Nefer izvještavanje i stavljanje na stub srama ljekara i eksperata koji se trude da pomognu gradjanima, mislim da nije pošteno i da će se to odraziti na njihove rezultate”, rekao je Strugar koji je podsjetio da problem neistinitih tvrdnji da Crna Gora krije prave podatke u vezi sa brojem inficiranih i preminulih, dolazi iz Srbije.
“Te lažne vijesti nemaju značajan uticaj jer se domaći mediji drže zvaničnih informacija koje objavljuju institucije, za razliku od nekih prethodnih institucija kada se dešavalo da njihovo objavljivanje u crnogorskim medijima rezultira stvaranjem afera”, kazao je Strugar.
Direktor IPSOS-a, Vladimir Raičević smatra da dio problema leži u činjenici da ljudi vole lažne vijesti.
“Moramo voditi računa o strukturi stanovništva. Crna Gora je zemlja starih ljudi. Trećina populacije je završila osnovnu školu”, rekao je Raičević podsjetivši da je prije dvije godine pokrenuta kampanja poboljšanja medijske pismenosti.
Preporučeno
“Trebalo bi da naučimo da bolje prepoznajemo lažne vijesti”, smatra Raičević.
