Video
S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.
Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji. Nakon što je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodišnjaka, na ovoj društvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhapšen, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.
Lakić: Uvesti kazne za roditelje, povećati bezbjednost djece
Trenutni zakonski okviri koji regulišu bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vještak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.
“U cilju bezbjednosti naše djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju korišćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen”, kazao je Lakić.
Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
“U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere poštovale? Smatram da ne bi”, ukazuje Lakić.
Pejaković: Nasilni sadržaji utiču na mentalno zdravlje mladih
Psihološkinja Adriana Pejaković, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naruši mentalno zdravlje mladih.
“Može uticati na njihovo ponašanje, empatiju i sposobnost donošenja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povišeno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog ponašanja ili poremećaja ponašanja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima”, istakla je ona.
Društvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za širenje nasilnih sadržaja.
“Povezanost između društvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih”, naglašava ona.
Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono što vide i ukoliko je nasilje ono što gledaju oni će ga podražavati.
“To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi”, objašnjava Pejaković.
Ona napominje da je važno da se sankcioniše nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice.
Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom korišćenju interneta i vršiti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.
“Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao društvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno društvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove oglašavanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao društvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična ponaṣ̌anja”, poručuje Pejaković.
Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olakšava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja.
“To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili”, smatra Lakić.
Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.
On kao rješenje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.
“Više sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo više edukacije i mnogo manje zataškavanja i zloupotreba od strane nadležnih”, poručuje Lakić.
Smatra da bi u obrazovnim institucijama više pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom korišćenju sadržaja na internetu.
Preporučeno
Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.
