Video
Jezero je posebno interesantno u septembru, kada je privilegija biti u parku. Gostiju je sve manje, a priroda sada pokazuje sve ono što je skrivala tokom Ijetnjeg perioda. Čarolija boja i povratak divljači bliže jezeru nešto je što se ne može vidjeti često.
LEGENDE I MITOVI
Brzo shvatate kako je tu sve na svom mjestu i stoljetne šume, i raznobojno cvijeće, i legenda o postanku jezera koja od davnina pripovijeda da su vile ranije bile i kolo vodile na guvnu, koje je danas njegov najplići dio. Na tom mjestu gdje je danas plićak nekada je bila zajednička njiva dva brata. U svađi koja je nastala prilikom diobe žita na guvnu, mlađi brat je ubio starijeg. Slomljena bolom, majka je proklela sina i od siline njene kletve prolomila se zemlja na mjestu gdje je bila njiva, te je tako nastalo jezera. Ali ostalo je nešto i po mjeri vila daleko od očiju javnosti, lijepo i ćudljivo.
NEOPHODNA VEĆA ZAŠTITA PARKA
Šef Službe fizičke zaštite NP Mile Rnković smatra da bi trebalo ograničiti broj posjetilaca. Apeluje i na svojevoljno “tumaranje” stranih turista u zoni prašume, čime direktno ugrožavaju živote zaposlenih koji spašavaju sve one koji se takvim ponašanjem izgube.
Zaposleni ovdje brinu prije svega o posjetiocima, a zatim i o samoj prirodi 24 sata, svih 12 mjeseci u godini.
“Mora se povesti računa o uticaju na kompletan sistem u parku, jer ljudi daju sebi za pravo da idu gdje hoće ne poštujući pravila parka. Mora se uvesti red. Pravila krše strani turisti, dok su u njihovim zemljama kazne rigorozne zbog takvog ponašanja. Da ja to učinim u njihovoj zemji, to bi me žestoko koštalo. Godinama su ovdje sve ekstremnije zime i ljeta. Ove godine smo u jednom momentu morali da zatvorimo park na dan zbog olujnog vjetra. Najhitnija je sigurnost gostiju. Vrlo često se dešava da posjetioci u svojoj režiji idu stazama koje nijesu označene, pa tako iz godine u godinu imamo problem da se turisti izgube. Ove godine smo imali takva tri slučaja. Gost dođe u park bez vodiča, ne traži od nas informacije kuda smije da se kreće, a kojim stazama ne smije, uđe u prašumski rezervat i u jednom momentu je već izgubljen. To je ozbiljan problem. Apelujemo na goste da bez vodiča ne kreću u obilazak prašume. To se ne odnosi na edukivnu stazu ili one koje su obilježene. Kad se to desi, tada smo svi u problemu”, objasnio je on.
Podsjeća na par iz Izraela koji se izgubio u dijelu kanjona Jezerštice, kao i na turistu iz iste zemlje koji je nađen tek nakon jednog dana potrage.
“Čovjeku iz njihove ambasade koji je bio sa nama bukvalno je kazao da se bio oprostio od života i mislio da mu je tu kraj. Čisti je rizik kanjonom Jezerštice tražiti ljude, a rizikujemo i svoje”, kazao je Rnković.
PROBLEM KRIVOLOVA
Objašnjava da su u ljetnjem periodu uspjeh da odbrane park od požara, jer postoje lokaliteti koji su vrlo zapaljivi, u dijelu beranske opštine. Pored svih problema krivolov je jedan od gorućih, gdje Rnković apeluje na nadležne organe da se mora napraviti tampon zona sa granicom parika, gdje divljač često izađe baš na nišan nesavjesnih lovaca, a u toku lovne sezone koja počinje od 1. oktobra.
“Požar je opustošio dosta terena van parka, a imali smo pokušaje paljenja i u pariku na nekoliko lokaliteta gdje su trava i nisko rastinje, ali smo uspjeli da to ugasimo. Još jedan problem kojem se ne pridaje dovoljno pažnje je krivolov. Nedopustiva je odluka Ministarstva poljoprivrede i lovačkih društava Kolašina, Mojkovca i Berana da se dozvol i lov do same granice parka. Nemam ništa protiv lova, ali imam protiv toga da se lovi do same granice. Park nije ograđen, divljač izlazi iz parica, a ako nema tampon zone ‘savjesni’ lovci čekaju upravo na tim mjestima da divljač izađe. To je ozbiljan problem. Lovna sezona počinje prvog oktobra i lovac čitav dan može da šeta granicom parka, a da mu ne mogu ništa. Ogromno je prostranstvo parka i tako se vreba divljač. Neko možda i 200 metara uvede kera u zonu parka, koji istjera divljač. Zato mora biti postavljena zaštitna ili tampon zona. Nema šta lovački ker da traži u parku”, vrlo ljutito je Rnković sagledao situaciju o kojoj skoro niko i ne govori.
Ekipa Dnevnih novina obišla je park, a vodič im je bio Damir Bulatović iz Mojkovca, koji je nadzornik u parku.
Na jezeru smo imah priliku da ugledamo veliko jato divjih patki, koje je upravo u tom trenutku “doručkovalo”. Često se mogu vidjeti i pecaroši, a upravo je u tom trenutku Kolašinac Predrag Perišić izvukao pastrmku potočarku. Prema pravilima Parka, on ima mogućnost da ulovi samo tri ribe.
“Vodostaj na jezeru naglo je počeo da opada. Idealan je dan za ribolov. Dnevna dozvola je 20 eura, sa početkom u osam sati i završetkom lova u 17 sati i imaju prava na tri ulovljene ribe. Približan je broj izdatih dozvola za ribolov kao preth odnegodine. Nemamo problema sa ribolovcima, jer oni zaista poštuju naša pravila”, objasnio je Damir.
JELENI, SRNE, LISICE…
Kako je objasnio, postoji desetak solila za jelensku divljač na području parka, koje svakodnevno obilaze, a kad se baš smanji broj turista u gornjem dijelu jezera gdje je dobra paša, mogu se vidjeti jeleni, srne, ali i lisice, koje se previše i ne plaše čuvara. Tamno zelene šare presijecaju jezero i to je nešto što se dobro vidi.
Damir je objasnio da je to pojava koju izaziva Biogradska rijeka koja izvire ispod Zekove glave na Bjelasici i koja puni jezero, tako presijeca naslage mulja koje su donesene od tamo, a u vrijeme velikog vodostaja. Na nekih 150 metara od jezera postoji vidikovac, odakle se vidi kanjon rijeke Jezerštice. Mjesto na kojem se obično i gube turisti, a koji nijesu svjesni koje ih tu opasnosti vrebaju, al i je i to mjesto velikog odrona koje prijeti jezeru.
“Koliko god prijeti opasnost Biogradskom jezeru od unosa mulja, prijeti i odronjavanje. Posebno je to izraženo u zimskom periodu, kada su noći hladne, dani sunčani i tada možete čuti kako stijene pucaju i lako se odronjavaju, a zatim se survaju u korito Jezerštice. Obično se baš u tom dijelu gube stranci, kad presuši rijeka, oni skrenu sa staze tim koritom, a to je područje koje je naseljeno najvećim brojem otrovnica i to poskokom i šarkom, a to je period od proljeća do kraja oktobra”, objasnio je Damir.
Noćenje na jezeru za potpuni doživljaj
Posebno je impresivan pogled iz bungalova, sa čijih prozora kroz guste grane možete vidjeti jezero, kao i čuti cvrkut ptica.
Nažalost, bungalovi nijesu u najboljem stanju već neko vrijeme. Očigledno da zakupac, odnosno vlasnik restorana u čijem su zakupu ne vodi dovoljno računa o njima, kao što su to radili nadležni iz Parka.
Od velikog broja bungalova jedva da su tri ufunkciji. Na nekima je propao krov, kod drugih stepenište, neki imaju samo jedan kapak na prozorima…
Preporučeno
Čini se da je cijena paprena za ono što dobijate. Bungalov se izdaje za 15 eura po osobi. Njihov izgled trenutno narušava svu ljepotu ovog zaštićenog prostora.
