Video
To proističe iz saopštenja troje sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Dragane Đuranović, koji su juče optužili Armenko da koristi funkciji u druge svrhe, a ne za poštovanje Ustava i Zakona.
Pritom, navode da je Armenko napravila presedan i odbila da sazove sjednicu Ustavnog suda i pored zahtjeva troje sudija, na kojoj je trebalo u propisanoj proceduri da se nadležnim predlagačima uputi informacija da jedan od sudija u maju naredne godine stiče uslove da mu funkcija prestane po sili zakona (sa navršenih 66 godina), što je primijenjeno već ranije ove godine kada je bivši predsjednik suda Milorad Gogić penzionisan. Gogiću je prestanak mandata konstatovan 30. avgusta, a 15 dana kasnije je promovisan za stručnog saradnika lidera Skupštine i NSD-a Andrije Mandića, a nedavno je dobio orden i od mitropolita Joanikija zbog presudnog stava u odnosu na Temeljni ugovor.
Prije nego je Gogić napunio 66 godina, Ustavni sud je šest mjeseci ranije obavijestio Ustavni odbor o toj činjenici, čime je zakonodavnoj vlasti ostavljen prostor da u propisanoj proceduri pripremi javni poziv i izabere sedmog, nedostajućeg sudiju. Armenko tada nije imala primjedbi, niti je u junu ove godine ukazala da se stiču uslovi da se parlament obavijesti u zakonskom roku da se nekome primakla penzija. To je, međutim, uradila 11. decembra, ali mimo sazivanja sjednice i znanja sudija na koje se podaci o stažu i starosti odnose. Dodatno, mimo prakse primjenjivanje minulih šest decenija da sudije Ustavnog suda odlaze u penziju po sili zakona.
Armenko
Odluka Armenko da se i juče ogluši o zahtjeve za sazivanje sjednice dolazi uoči današnjeg nastavka u petak „pauzirane“ sjednice Ustavnog odbora na kojoj je mimo najavljenog dnevnog reda uvršten upravo njen dopis o tome kome od sudija prestaje funkcija „po odredbama Zakona o PIO“.
Na sjednici Ustavnog odbora 13. decembra, održanoj nakon gotovo tri mjeseca blokade, nije nastavljena procedura za ponavljanje javnog oglasa za izbor sudije koji će zamijeniti Gogića, već je predsjednica odbora Jelena Božović, iz redova Mandićeve NSD, na dnevni red stavila informaciju dobijenu od Armenko. Time je pokušala da izdejstvuje da se odlučuje o prestanku mandata za još troje sudija, i to uz obrazloženje da to predviđaju odredbe Zakona o PIO, iako u međuvremenu nijesu dobili uredno obavještenje Ustavnog suda kome i kada se bliži penzija.
Odbor ipak nije odlučivao o zaključcima, jer su poslanici PES-a, DPS-a i Ure ukazali da bi moglo doći do blokade Ustavnog suda, jer bi otvorili prostor da konstatovanje prestanka mandata sudijama zavisi od predsjednika parlamenta. Dogovoreno je da se do nastavka sjednice obave političke konsultacije.
Blokada političkog sistema
Na pitanje što bi mogao da bude ishod, odnosno epilog nastale situacije i da li očekuje da će Odbor ipak „penzionisati“ troje sudija, predsjednik Udruženja pravnika prof. dr Branislav Radulović ocijenio je da bi takva odluka imala dalekosežne posljedice.
“Za slučaj da Ustavni odbor Skupštine Crne Gore „ekspresno“ penzioniše troje sudija Ustavnog suda, ne samo da bi nastupila blokada u funkcionisanju ovog državnog organa, već bi takva odluka proizvela i blokadu u funkcionisanju političkog sistema, jer bi bilo onemogućeno, u prvom redu, održavanje lokalnih izbora u Nikšiću i eventualno ponovljenih u Podgorici ili Budvi”, upozorio je Radulović.
Smatra i da, dodatno, sam Ustavni sud „politikom duplih aršina“ po pitanju penzionisanja svojih članova devalvira svoj javni i profesionalni autoritet jer „u istoj stvari ima različito postupanje/tumačenje“, što derogira princip pravne sigurnosti.
“Sve ovo moglo bi biti upozorenje da nije samo riječ „o različitom tumačenju Zakona o radu ili Zakona o PIO“, već o „agendi“ koja bi državu Crnu Goru mogla da uvede u jednu vrstu „vanrednog stanja“”, kazao je Radulović.
Preuzimanje ovlašćenja
Sudije Šćepanović, Lopičić i Đuranović podsjetili su da je Ustavom Crne Gore propisano da sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština, i to: dvoje sudija na prijedlog Predsjednika Crne Gore i pet sudija na prijedlog nadležnog radnog tijela Skupštine, po raspisanom javnom pozivu koji predlagači sprovode.
Saglasno tome i odredbi člana 7 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Predsjednik Crne Gore i nadležno radno tijelo sprovode postupak predlaganja sudija Ustavnog suda tek nakon dobijanja obavještenja od strane Ustavnog suda o ispunjenju uslova za prestanak funkcije sudije, koji se utvrđuju na sjednici Ustavnog suda.
Naveli su da Armenko nije blagovremeno zakazala sjednicu, pa ni kada je zahtjev podnijelo troje sudija, na kojoj je trebalo da se utvrdi, a potom i obavijesti da će sudija Šćepanović krajem maja 2025. godine ispuniti uslove za starosnu penziju.
Podsjetili su da saglasno odredbi člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Ustavni sud o ispunjenosti uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavještava predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata.
U konkretnom slučaju, Ustavni sud je obavezan da obavještenje o ispunjenosti uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju za dvoje sudija dostavi Predsjedniku Crne Gore, a za jednog sudiju nadležnom radnom tijelu Skupštine, tj. Ustavnom odboru, kada se za to steknu uslovi.
Preporučeno
Iz navedenog, kako ističu, proizilazi da Ustavni odbor, kao nadležno radno tijelo Skupštine za sprovođenje postupka javnog oglašavanja i predlaganja kandidata za sudije Ustavnog suda Crne Gore, nijednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, što je to tijelo, kako ocjenjuju „nažalost i učinilo pribavljajući podatke o navršenim godinama života i radnog staža sudija Ustavnog suda“.
