Video
Građani Crne Gore razvode se danas duplo češće nego prije 30 godina. Trend je u kontinuiranim rastu. Proteklih godina znatno je porastao broj razvoda supružnika koji su u braku proveli više od dvadeset godina. Ovo su samo neki od rezultata analize podataka prošlogodišnjeg popisa stanovništva Crne Gore prema bračnom statusu koje je prošle sedmice objavila Uprava za statistiku.
Prema podacima Monstata 1991. se razvodio svaki deseti brak, odnosno 10,17% zaključenih brakova je bilo razvedeno. Prošle godine je razvoda bilo dva puta više – razveden je svaki peti zaključeni brak (22,31%). Trend rasta je vidan i kontinuiran praktično bez izuzetka. Skok 2020. a zatim pad nakon njega ne znači da je te godine naglo porastao broj razvoda. To je bila godina pandemije korona virusa. Broj razvoda je ostao u trendu, ali je zaključeno za trećinu manje brakova. Obično se tih godina u Crnoj Gori zaključivalo 3.000 – 3.500 brakova, a 2020. je zaključano 2026 brakova. Odatle ovakav grafik.
Porast broja razvoda i u apsolutnim brojevima i u udjelu u odnosu na broj zaključenih brakova u proteklih 30 godina utoliko je interesantniji što u tri decenije prije toga tako snažnog rasta nije bilo. Premda za to razdoblje nemamo podatke o Crnoj Gori dovoljno je ilustrativna statistika Jugoslavije.
U Jugoslaviji je od sredine pedesetih do kraja osamdesetih broj razvedenih brakova tek neznatno porastao u odnosu na broj zaključenih brakova – od 11,92% razvedenih brakova 1955. do 14,42% razvedenih brakova 1988. U naredne tri decenije registrujemo ogroman skok.
O razlozima stalnog rasta broja razvoda, o tome zašto se danas razvode stariji bračni parovi mnogo češće nego ranije, zašto unutar Crne Gore postoji vidna razlika u broju razvoda u različitim regionima kao i o drugim pokazateljima najnovije statistike bračnog statusa za Standard govori sociolog Andrija Đukanović.
ĐUKANOVIĆ: Promjene u društvenim normama odnosno gledanje na brak kao trajnu zajednicu se promijenilo. Dalje, sve veća ekonomska nezavisnost i zaposlenost žena učinila je da je lakše napustiti nesrećan ili nasilan brak. Promjene u društvu, koje su značile i migracije u urbane sredine, dovele su do napuštanja proširenih porodica koje su bile jedan vid pritiska i uticaja da se brak održi uprkos njegovom kvalitetu. Tu još možemo istaći i uticaj globalizacije i promjena u vrijednosnom sistemu koji individualizaciju postavljaju kao neki ideal. Slabljenje uticaja religije, iako je on još uvijek jak, na lične odluke kao što je stupanje ili napuštanje braka. Na kraju, a možda i najveći uzrok povećanog broja razvoda su ekonomski problemi usljed nezaposlenosti, stres koji izaziva nemogućnost da se zadovolje sve veće potrebe porodice u savremenom društvu. Dakle, više uzroka doprinosi povećanju broja razvoda u posljednje tri decenije.
STANDARD: Podaci Monstata s popisa stanovništva pokazuju da se najviše u Crnoj Gori razvode u primorskim opštinama – Budvi, Tivtu i Herceg Novom. Slijede Podgorica, Kotor, Cetinje pa Bar. Opštine sa manje od 2% razvedenih su Plužine i Tuzi. Logika govori da broj razvoda raste s razvijenošću, da se teže razvode parovi u patrijarhalnim sredinama. Je li to tako? Ako jeste zašto?
ĐUKANOVIĆ: Možda se ove regionalne razlike mogu objasniti uticajem određenih kulturoloških razlika, mada bi to trebalo podrobno istražiti, između načina života. Sjeverni region je više ruralna sredina sa još uvijek živim tradicionalnim vrijednostima. Za razliku od toga na jugu su razvijenije, urbanije zajednice, veći je uticaj stranih, modernijih sistema vrijednosti zbog turizma. Iako su promjene nastupile svuda ipak bi se možda manji broj razvoda na sjeveru mogao opravdati tradicionalnim i zatvorenijim normama u kojima se na brak još uvijek gleda kao na najveću vrijednost. Osim toga razvijenije sredine nose sa sobom i veću ekonomsku samostalnost koja omogućava veću slobodu pojedinaca.
STANDARD: Danas se „brže živi“, mladi se upoznaju putem poruka i društvenih mreža, brže i lakše stupaju u odnose. Da li lakše stupaju i u brak? Ako da, da li je i to važan činilac trenda?
ĐUKANOVIĆ: Društvene mreže utiču na lakše sklapanje poznanstava i ostvarivanje kontakata između ljudi bez fizičke prisutnosti što pogoduje i onima koji su introvertniji. Takve osobe na ovaj način mnogo lakše mogu pronaći osobu s kojom će stupiti u vezu. Postoji mogućnost lakog pronalaženja partnera povezuje mnogo ljudi pa je i mogućnost da neki od njih stupe u vezu, a kasnije u brak mnogo veća.
STANDARD: Istraživanja sprovedena u zapadnim zemljama pokazuju da se češće razvode brakovi mladih supružnika, nego onih starijih. Kao razlog se navodi da su brakovi mladih supružnika često izloženi većem ekonomskom pritisku – nezaposlenosti, niskim platama, podstanarskom statusu itd. Važi li to i u Crnoj Gori?
ĐUKANOVIĆ: Veći broj razvoda među mladim ljudima može se objasniti uticajem i kombinacijom ekonomskih, psiholoških i socijalnih faktora. Loša ekonomska situacija, koja se prije svega ogleda u nezaposlenosti, onemogućava zadovoljavanje potreba porodice što izaziva stres kod supružnika, međusobna optuživanja i konflikte. Mladi ljudi brzo odlučuju da uđu u brak bez razmišljanja o međusobnoj kompatibilnosti i zajedničkim ciljevima. Često imaju previše romantizovanu predstavu o braku i zajedničkom životu pa ih svakodnevni problemi ili prvi ozbiljniji problem mogu obeshrabriti i natjerati da napuste brak.
Tu su naravno i sukobi u pogledu usklađivanja karijere i porodičnih obaveza, neko od bračnih drugova nije spreman da se odrekne svoje karijere, ne dobija podršku od svog partnera što izaziva konflikte.
Kao o mogućem uzroku razvoda među mladima treba razmišljati i o uticaju društvenih mreža i sadržaja koje tamo gledaju. Nerijetko se dešava da dolazi do upoređivanja sa drugima pa onda i do nezadovoljstva što se ne živi po nekim standardima važećim među mladima. Tada dolazi do optuživanja i nesuglasica i na koncu rastanka. Takođe, kao što sam ranije rekao društvene mreže pružaju mogućnost izbora novih partnera, prilično lakog stupanja u nove kontakte sto može da dovede do razvoda.
STANDARD: Podaci Monstata pokazuju još jedan interesantan trend u proteklih pet godina. Imamo pad broja razvoda u prve četiri godine braka, od 2020. čak i u prvoj deceniji braka, ali istovremeno i porast razvoda nakon 10 ili čak 20 godina braka. Molim Vas za tumačenje te činjenice?
ĐUKANOVIĆ: Iako bi se dalo za očekivati da brakovi sto duže traju budu čvršći u posljednje vrijeme dolazi sve češće do razvoda takvih veza. Naime i tu postoje različiti uzroci.
Manja je danas stigma prema razvodima pa se ljudi slobodnije osjećaju da napuste brak koji ih ne ispunjava. Dolazi i do sve veće individualizacije odnosno težnje za ličnom srećom i zadovoljstvom što doprinosi napuštanju zajednice za razliku od ranije kada je brak opstajao uprkos svemu.
Jedan od razloga je i odlazak djece od kuće. Kada djeca odu dolazi do gubljenja fokusa jer je podizanje djece možda prikrivalo probleme u braku. Tada supružnici ostaju sami ali ih više ništa ne veže , nemaju zajednički cilj.
U dugim brakovima dok god supružnici rade brak može da funkcioniše jer se ima fokus na posao pa se i međusobne razlike lakše prebrode. Kada supružnici odu u penziju veći period vremena koji provode zajedno može da razlike koje su već postojale učini još vidljivijim i jasnijim, a onda je i zajednički život sve teži.
Na kraju, možemo istaći da uzroke razlaza ovih brakova možemo tražiti u bolesti jednog od supružnika kada druga strana ne može da se nosi s tim.
Preporučeno
Takođe, poslije dugog vremena zajedničkog života, ako on nije zasnovan za zajedništvu i razumijevanju, ispunjen ljubavlju, može doći do dosade i monotonije za koju ne postoji rješenje i usljed čega dolazi do razlaza.
