Video
Istraživanje vrši tim biologa sa dva doktoranda Prirodno matematičkog fakulteta iz Podgorice na čelu sa prof. dr Vladimirom Pešićem. Za Pobjedu je kazao da zaštita rijetkih i posebno endemičnih vrsta treba da ima prioritet, a upravo istraživanjem otkrivena je još jedna endemična vrsta iz rijeke Tare i dobila je naučno ime ,,lacrima“ (na latinskom ,,suza“).
Rezultati
Kako je Pobjedi kazao prof. Pešić, prva istraživanja pokazala su da je u zoni direktnog uticaja (lokaliteti Mateševo i Drcka) u određenim mjesecima došlo do pada diverziteta i brojnosti populacija u odnosu na dio Tare poslije Kolašina koji su uzeli kao kontrolnu tačku.
– Ilustracije radi, brojnost zajednice u julu ove godine na lokalitetu Trebaljevo u dijelu rijeke sa brzim protokom iznosila je oko 3.000 jedinki po metru kvadratnom a na lokalitetu Mateševo koje je u zoni uticaja – brojnost je iznosila oko 2.000 jedinki na metru kvadratnom. Za očekivati je da će biti potrebno vrijeme da se vrste i njihove zajednice vrate u pređašnje stanje – kazao je Pešić.
Kako navodi, istraživanja se sprovode posebno u dijelu rijeke sa brzim protokom vode (takozvana lotička zona) i dijelu rijeke sa sporim protokom vode (ujezereni dio gdje voda miruje – lentička zona) iz razloga što različite zajednice naseljavaju različita staništa i njihov odgovor na promjene nije isti, što zahtijeva i različitu metodologiju.
– Monitoring Tare radi se već drugu godinu zaredom. Ove godine, zbog situacije sa kovidom-19 sa monitoringom smo počeli u junu. Monitoring se radi svakog mjeseca što je jedini način da možemo da imamo pouzdane informacije o stanju faune koja naseljava korito rijeke Tare i da damo naučnu procjenu uticaja antropogenih aktivnosti, prije svega građevinskih radova vezanih za izgradnju auto-puta, ali i uticaja klimatskih promjena na živi svijet u rijeci Tari – kazao je Pešić.
Kako je naglasio, zaštita rijetkih i posebno endemičnih vrsta treba da ima prioritet kad je riječ o zaštiti prirode, kao i njihov monitoring kao preduslov za predlaganje planova zaštite ugroženih vrsta.
– Najveća opasnost za jedan ekosistem jeste da antropogene aktivnosti dovedu do nestanka vrsta koje su endemične za taj sistem, jer jednom kad takve vrste ,,nestanu“ ne mogu se više vratiti. Takve vrste bivaju zauvijek izgubljene a njihov gubitak, često ne odmah i vidljiv, ima velike i dalekosežne posljedice po ekosistem. Od ove godine u monitoring rijeke Tare uključene su vrste koje imaju usku distribuciju i koje su svojim rasprostranjenjem vezane za ekosistem Tare – kazao je Pešić.
Pored toga, po njegovim riječima, u okviru nacionalnog projekta koji ima za cilj DNK-inventarizaciju vodene faune Crne Gore pokušaće da naprave i biblioteku takozvanih ,,DNK barkodova“ za endemične i rijetke vrste koje naseljavaju rijeku Taru.
– Upravo ovakva istraživanja koja se baziraju na DNK-analizama otkrila su prisustvo još jedne endemične vrste iz rijeke Tare. Ova novootkrivena endemična vrsta koja naseljava dio rijeke Tare između Mateševa i Trebaljeva dobila je naučno ime ,,lacrima“ (na latinskom ,,suza“). Ove godine pokušaćemo da uradimo još detaljnije studije ove vrste koja se pokazala kao odličan indikator promjena koje se dešavaju u ekosistemu rijeke Tare – kazao je Pešić.
Morača i Zeta
Kako ističe, i Zeta i Morača trenutno trpe značajan pritisak kao posljedica aktivnosti vezane za gradnju mostova i zaobilaznice.
– Nažalost, ne postoji monitoring da bismo mogli da ocijenimo koliki je ,,pritisak“ na živi svijet i posebno kakve su posljedice na rijetke i endemične vrste koje žive u ovim rijekama. Sigurno da postoji negativan uticaj. Prošle godine u donjem dijelu rijeke Zete našli smo brojne populacije jedne evropski značajne školjke – rječne jednozupke (Microcondylaea bonellii) koja se nalazi na svjetskoj IUCN listi ugroženih vrsta. U svim vodenim ekosistemima školjke su najvažniji ,,čistači“ vode. Informacija da jedna odrasla školjka dnevno može da profiltrira 50 litara vode i na taj način doprinese samoprečišćavanju što ima ogroman značaj za velika vodena tijela kao što je rijeka Zeta – kazao je Pešić.
Ova vrsta, ističe on, je veoma značajna za ekosistem rijeke Zete i sigurno je pod značajnim pritiskom uzimajući u obzir tip građevinskih radova.
Preporučeno
– Međutim, bez konkretnih podataka teško je tvrditi koliki je taj uticaj. Trenutno, tim od nekoliko mladih i izuzetno obećavajućih doktoranada kojima sam mentor radi na pripremi jednog projekta koji ćemo uputiti Ministarstvu kao i opštinama Podgorice i Danilovgrada, kroz koje protiče Zeta – kazao je Pešić koji je siguran da će ove adrese prepoznati značaj ovakvog projekta i potrebu da o uticaju na Zetu i Moraču u budućnosti govorimo jezikom naučnih podataka i na taj način doprinesemo zaštiti, ali i valorizaciji ovih jedinstvenih ekosistema.
