U Crnoj Gori najizraženiji džihadisti i tekfirdžije: Preko “Balkanske rute” militanti ISIL-a se vraćaju u svoje zemlje

U Crnoj Gori najizraženiji džihadisti i tekfirdžije: Preko “Balkanske rute” militanti ISIL-a se vraćaju u svoje zemlje

Standard

21/06/2018

17:22

Crna Gora je Evropsku policiju izvijestila o prisustvu nekoliko radikalnih grupa, među kojima su najizraženiji džihadisti i tekfirdžije (religijske ideologije koje opravdavaju nasilje i ubijanje nevjernika, čak i samih pripadnika islama), navodi se u godišnjem izvještaju EUROPOL-a Situacija sa terorizmom i trendovi u Evropi. Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, u izvještaju se navodi da […]

Ilustracija

Crna Gora je Evropsku policiju izvijestila o prisustvu nekoliko radikalnih grupa, među kojima su najizraženiji džihadisti i tekfirdžije (religijske ideologije koje opravdavaju nasilje i ubijanje nevjernika, čak i samih pripadnika islama), navodi se u godišnjem izvještaju EUROPOL-a Situacija sa terorizmom i trendovi u Evropi. Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, u izvještaju se navodi da je “zbog sukoba iz prošlosti između zapadnobalkanskih zemalja velika količina naoružanja dostupna na tom tržištu”.

“Na ‘tekfirdžije’ se gleda kao na jako rigidne u interpretaciji osnovnih islamskih postulata i izvode religijske obrede prema striktnim šerijatskim pravilima. Oni šire različite propagandne materijale internetom, ali nisu stvarna teroristička prijetnja. Isto se odnosi i na džihadističku grupu u zemlji iako neki njeni članovi, posebno povratnici sa stranih ratišta, posjeduju znanja i vještine koje se mogu iskoristiti u terorističke svrhe”, naveo je EUROPOL.

Takođe se napominje i da se umjerene grupe suprotstavljaju nasilnim metodama i traže distanciranje od radikalnih elemenata.

Povezani članci

U posebnom dijelu izvještaja o Zapadnom Balkanu, koji je sačinjen na osnovu “otvorenih izvora”, navodi se da nije zabilježen nijedan džihadistički teroristički napad tokom 2017. godine.

Mađarska je iznijela i svoje podatke prema kojima se oko hiljadu pojedinaca pridružilo ISIL-u od 2014. do 2016. godine i da se očekuje njihov povratak natrag koji organizuju kriminalne grupe uključene u ilegalnu migraciju. Druge zemlje su navele da se preko “Balkanske rute” militanti ISIL-a sad vraćaju ili pokušavaju vratiti u svoje zemlje iz Sirije i Iraka.

Među osumnjičenima za pripadnost džihadističkim grupama u Srbiji su predominantno članovi albanske, bošnjačke i romske manjinske zajednice.

“Ova zemlja je takođe izvijestila da su zabilježene propagandne aktivnosti tokom 2017., bilo kroz lične kontakte u neformalnim religijskim grupama, bilo tokom nekih neformalnih religijskih okupljanja, putem interneta ili društvenih mreža. Cilj ovih propagandnih aktivnosti je radikalizacija i vrbovanje novih članova terorističkih organizacija. Najviše se tako pristupalo ženama, kao i članovima romske populacije“, navodi se u izvještaju EUROPOL-a.

Iz EUROPOL-a naglašavaju da su “supruge radikalnih islamista, otkriveno je, bile vrlo aktivne u vrbovanju drugih žena”.

Što se tiče Srbije, Evropska policija navodi da tokom 2017. godine nije zabilježen nijedan novi odlazak iz te zemlje na strana ratišta.

Što se tiče Kosova, izvještava se da je smanjen broj džihadističkih propagandnih aktivnosti.

U izvještaju EUROPOL-a se navodi da su na Kosovu zabrinuti zbog mogućnosti povratka boraca sa stranih ratišta, a vlasti su ukupno evidentirale 54 osumnjičena za saučesništvo u terorističkim aktivnostima u Iraku i Siriji.

Što se tiče hapšenja, na Kosovu su ona primarno sprovedena zbog sumnje da su te osobe učestvovale u propagandnim aktivnostima.

Bosna i Hercegovina je navela da je do decembra 2017. godine oko 300 osoba otputovalo iz zemlje u Irak i Siriju.

“S 31. decembrom 2017. oko 107 ih je i dalje bilo u Siriji, od čega 61 muškarac i 46 žena. Vjeruje se da se do tog datuma 41 osoba vratila u BiH i da je 71 poginula. Tokom 2017. godine zabilježen je samo jedan (neuspjeli) pokušaj pojedinačnog odlaska iz BiH u područje sukoba”, navodi se u izvještaju EUROPOL-a.

Broj džihadistički inspirisanih napada u Evropi bio je za 50 odsto veći prošle godine, u odnosu na 2016. godinu.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Ostavite komentar

Komentari (0)

X