Video
Tokom sahrane mitropolita Amfilohija, pred Sabornim hramom Hristovog vaskrsenja okupilo se više hiljada ljudi, od kojih je većina i ušla u Hram kako bi pokojnom mitropolitu poljubila ruku, što je ii suprotnostima sa mjerama koje su na snazi.
Međutim, uprkos prijavama i dokazima koje je podnosila policija, tužilaštvo nije našlo elemente krivičnog djela već je konstatovalo da „postoji pojedinačna odgovornost građana koji su kršili mjere Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), što je nadležnost inspekcijskih organa”.
Iz Uprave za inspekcijske poslove, čiji inspektori provjeravaju da li se mjere poštuju u praksi, Pobjedi su rekli da shodno Zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti, ne kontrolišu vjerske objekte, pa su Pobjedu uputili na Komunalnu inspekciju.
Načelnik Komunalne inspekcije Branislav Radusinović je kazao da ni oni nemaju nadležnost u ovom slučaju.
“To je prostor koji pripada vjerskom objektu, a Komunalna inspekcija je nadležna za održavanje distance i poštovanje mjera na javnim površinama i to je propisano Zakonom stanovništva od zaraznih bolesti”, rekao je on.
Aktivista za ljudska prava i raniji predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković kaže da bi svi oni koji su podsticali, pozivali i organizovali nedozvoljena okupljanja i tako ugrožavali javno zdravlje trebalo krivično da odgovaraju.
Govoreći o okupljanju za vrijeme sahrane mitropolita Amfilohija, naveo je da bi, uz odgovarajući inspekcijski nadzor, policijski službenici trebalo da postupaju preventivno i zakonito.
Država Crna Gora nije bila principijelna kada su se sprovodile i sankcionisale mjere NKT-a, zbog čega danas imamo katastrofalnu epidemiološku situaciju, rekao je Pobjedi advokat i nekadašnji tužilac Zoran Piperović. On je kazao da smatra da je Tužilaštvo sasvim ispravno postupilo jer crkva nije pozvala ljude da dođu na sahranu.
“Nijesu organizovali skup i koliko ja znam niko od crkvenih velikodostojnika nije rekao ljudima da dođu na sahranu, već su građani osjetili potrebu da to učine. U situaciji kada je u crkvi bilo nekoliko ljudi, onda je inspekcija te ljude identifikovala, ali kada imate situaciju da se okupi nekoliko hiljada ljudi nemoguće je da inspektori to zabrane i da im napišu prijave niti mogu da popišu sve ljude koji su se tu nalazili”, naveo je Piperović.
Rekao je da je država „oportuno i iz opravdanih razloga dopustila da se sahrana obavi”.
Smatra da je taj potez bio mudar, te da kada država u jednom slučaju postupi neprincipijelno onda nema prava da, u moralnom smislu, reaguje na neke naredne događaje.
“Ako se nije reagovalo kada su se organizovale litije, patriotski skup i slično tome, što bi se onda reagovalo i na sahrani mitropolita Amfilohija. Čim prvi put država nije postupila principijelno princip je mrtav. Što se tiče konkretnog slučaja, princip je da nema principa. Da li je trebalo da se od početka zabrani svaki skup, naravno da da. Da li su se mjere NKT-a trebale primjenjivati do kraja, naravno da da. Svi ovi skupovi jesu uticali na epidemiološku situaciju i tu nema dileme”, rekao je Piperović.
Mitropolija je 30. oktobra saopštila da će „sve do sahrane mitropolita Amfilohija narod u molitvenom mimohodu moći da se pokloni njegovom odru”
“U danima poslije sahrane svakodnevno će se služiti sveta liturgija i pomeni u hramovima, a vjerni narod će moći u kripti Sabornog hrama Hristovogvaskrsenja da se pokloni mitropolitovom grobu. Od državnih organa očekujemo njihov doprinos”, saopštila je Mitropolija.
Na pitanje da li je ovo poziv građanima da dođu na sahranu te indirektno kršenje mjera NKT-a, Piperović kaže da nije.
“Ovo nije poziv, ovo znači da može da dođe ko hoće i osjeća da treba. Moći će da dođu ne znači „pozivamo vas, dođite”. Kršenje naredbe NKT-a bi bilo da su ih konkretno pozvali”,istakao je Piperović.
Rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović Pobjedi je juče kazao da Mitropolija nikoga nije pozvala da dođe na sahranu, već da je samo obavijestila građane kad se sahrana organizuje.
“Mitropolija je organizovala sahranu shodno mjerama NKT-a i nikoga nije pozivala da dođe u onolikom broju i niti je u nekom momentu bila u mogućnosti da ispoštuje sve mjere i žao nam je zbog toga. Nijesmo ni mogli da otkažemo sahranu, niti da spriječimo dolazak ljudi. To nije bio rezultat poziva niti naše organizacije, jer mi nijesmo organizovali dolazak autobusima niti smo bilo kome naložili da dođe. Čak smo mnogima iz okruženja savjetovali da ne dolaze i oni su poslušali”, istakao je Perović.
On je rekao da su onog dana kad je bila sahrana mitropolita Amfilohija organizovali „zaupokojnu službu” što je, kako ističe, urodilo plodom i veliki broj građana nije došao u Podgoricu niti na Cetinje.
“Sahranu smo organizovali kako smo znali i umjeli, shodno mjerama NKT-a. Obavijestili smo kad će biti obavljena molitva i obred i bila je jasna sugestija da ljudi ostanu kod kuća i da se mitropolit ožali na način da se ispoštuju mjere”, istakao je Perović.
Mitropolija crnogorsko-primorska je organizovala protestne litije zbog usvojenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a obustavila ih je 13. marta zbog epidemije korona virusa.
Na masovne šetnje pozvali su ponovo već 14. juna, uprkos tome što je zabrana javnih okupljanja više od 200 osoba još uvijek bila na snazi.
Iako situacija u zemlji sa virusom nije bila povoljna, 30. avgusta su organizovani parlamentarni i lokalni izbori, ali su epidemiolozi ocijenili da će se strogo kontrolisati i da, ukoliko se mjere budu poštovale, epidemija se neće raširiti. lste večeri i narednih dana organizovani su skupovi na kojima su građani slavili pobjedu opozicije na izborima i tom prilikom nijesu poštovali mjere NKT-a, a samo sedmicu nakon toga organizovan je i „patriotski skup“ na Trgu nezavisnosti kojem je prisustvovalo nekoliko desetina hiljada ljudi.
Da građani ne poštuju mjere pokazuje i slika okupljanja 31. oktobra ispred Cetinjskog manastira, kako bi se oprostili od poglavara SPC mitropolita Amfilohija.
Narednog dana i sjutradan u Podgorici pred Hramom Hristovog vaskrsenja okupili su se u ogromnom broju da bi prisustvovali njegovoj sahrani. Tom prilikom je služena liturgija, a u mimohodu koji je bio dozvoljen vjernici su ljubili ruku pokojnog mitropolita.
Sedmicu nakon toga građani su prisustvovali i liturgiji koja je bila pomen mitropolitu.
U tom slučaju Uprava policije je obavijestila nadležnog državnog tužioca koji je naložio da se prikupe obavještenja od četiri sveštenika, što je i urađeno.
Crnogorsko tužilaštvo je prije nekoliko dana ocijenilo da nema elemenata krivičnog djela u okupljanju više hiljada građana 1. novembra ispred i u Hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici. To je odlučilo i u slučaju liturgije kada su prikupljane izjave od sveštenika koji su je vodili.
Zeković: Policija je trebalo preventivno da postupi
Zeković je Pobjedi kazao da je policija trebalo da onemogući masovnija okupljanja u cilju sprečavanja širenja korona virusa u skladu sa zdravstvenim mjerama i naredbama.
“Međutim, trebamo biti otvoreni i objektivni i reći da u datim okolnostima primjena policijskih ovlašćenja zapravo i nije bila moguća”, smatra Zeković.
U uslovima epidemije zarazne bolesti, spremniji je, kako kaže, da govori ,,o ekstremnom, zabrinjavajućem, odsustvu društvene odgovornosti i solidarnosti nego o manjku kapaciteta i institucionalnog profesionalizma”.
“Proteklih mjeseci, širom svijeta, sahranjene su brojne javne ličnosti. To je učinjeno u skladu sa okolnostima, pri čemu je do izražaja došla savjest svakog pojedinca. U našem slučaju, odsustvo odgovornog ponašanja bilježimo i od strane samih ljekara koji su prisustvovali ceremoniji sahrane, ne poštujući ni osnovnu zaštitnu mjeru – distancu ili nošenje zaštitne maske. U situaciji intenzivne klerikalizacije društva i ideološke i vjerske zloupotrebe jedne smrti, dosljedna i profesionalna primjena policijskih ovlašćenja, na tako masovnoj sahrani, vodila bi, neminovno, i upotrebi sredstava prinude prema značajnom broju osoba. To sa aspekta ljudskih prava nije dobro.
Uvjeren sam da su brojni politički faktori u Crnoj Gori i van nje priželjkivali takav scenario kako bi se nastavila kompromitacija crnogorske policije i ljudsko-pravaških institucija započeta tokom trajanja političkog projekta „Ne damo svetinje”.
Preporučeno
Srpska pravoslavna crkva je nedvosmisleno stala iza organizacije sahrane i ponovo snažno demonstrirala da želi biti iznad Crne Gore i da faktički ne priznaje njene zakone i institucije. Pokazuje da zapravo i dalje neprikosnoveno vlada atmosferom koju je i sama kreirala svojom izbornom pobjedom pri čemu je svaka kritika tog privilegovanog statusa i nemarnosti za javno zdravlje nepoželjna i neprihvatljiva. Danas, bez sumnje, svjedočimo da je SPC postala ne samo noćna mora novih vlasti već, svojim ukupnim ponašanjem, ozbiljan teret cijelog društva”, zaključuje Zeković.
