Video
Šef države Jakov Milatović prisustvovaće sahrani pape Franja, zakazanoj za subotu, u Rimu – rečeno je ‘’Vijestima’’ iz kabineta predsjednika Crne Gore.
Ceremonija sahrane pape Franja, koji je preminuo u ponedjeljak u 88. godini, počeće u subotu na Trgu Svetog Petra u Vatikanu, a kovčeg će potom biti prebačen u Baziliku Svete Marije Velike u centru Rima, gdje će se obaviti sahrana, piše u saopštenju Vatikana.
Franjo je testamentom izrazio želju da bude sahranjen u rimskoj Bazilici Svete Marije Velike, a ne u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu, kao mnogi njegovi prethodnici.
Papa je preminuo nakon višemjesečne borbe s bolešću. Prema navodima ljekara iz Vatikana, uzrok smrti bio je moždani udar.
Iz Vlade “Vijestima” nijesu odgovorili da li će neko iz izvršne vlasti ići na sahranu. Prema nezvaničnim informacijama lista, nije isključeno da u Rim neće ići niko iz izvršne vlasti, jer je premijer Milojko Spajić u zvaničnoj posjeti Vašingtonu do 28. aprila, a potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović zakazao je zvaničnu posjetu Sjevernoj Makedoniji od danas do 26. aprila.
Na pitanje ‘’Vijesti’’ da li će neko ići na sahranu pape Franja, nijesu odgovorili ni iz Skupštine. Međutim, jedan od njenih potpredsjednika, Nikola Camaj (Albanski forum), kazao je listu da će svakako neko iz najvišeg zakonodavnog doma otputovati u Rim.
Sahrani će, prema najavama, prisustvovati najviši svjetski lideri, uključujući prvog čovjeka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen i čelnika Evropskog savjeta Antonija Koštu.
Na sahranu će doći italijanska premijerka Đorđa Meloni, predsjednik Francuske Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer i princ od Velsa Vilijem, predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer i odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc, a kako su prenijeli svjetski mediji, očekuje se dolazak i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Dolazak su najavili i argentinski predsednik Havijer Milej i predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva, zatim, kako prenosi N1, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, španski kralj Felipe VI i kraljica Leticija, belgijski kralj Filip i kraljica Matilda, princ Monaka Albert Drugi i njegova supruga Šarlin…
Iz regiona, prisustvo sahrani zasada su najavili predsjednik i premijer Hrvatske, Zoran Milanović i Andrej Plenković, kao i predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar i tamošnji premijer Robert Golob.
Odbor za javni red i bezbjednost prefekture Rima je na sjednici kojom je predsjedavao italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Piantedosi, procijenio da će u subotu ujutro više od 200.000 ljudi biti na Trgu Svetog Petra u Vatikanu na sahrani pape Franja.
Prvi papa iz Latinske Amerike, nije oklijevao da se suoči s problemima
Franjo je rođen kao Horhe Mario Bergoljo 17. decembra 1936. godine u radničkoj četvrti Flores u Buenos Ajresu, od oca italijanskog imigranta i majke italijanskog porijekla. Bio je prvi papa iz Latinske Amerike i zapadne hemisfere, ali i prvi neevropski pontif od Grgura III, rođenog u Siriji, koji je vladao između 731. i 741. godine.
U tom smislu, njegov dolazak na čelo Svete stolice 13. marta 2013. bio je odraz preusmjeravanja rimokatolicizma u savremenom dobu iz njegovog istorijskog uporišta u Evropi ka Americi, podsaharskoj Africi i Aziji, navodi “Fajnenšel tajms”.
Kao i njegov njemački prethodnik Benedikt XVI, Franjo se neprekidno borio s nasljeđem Jovana Pavla II (1978–2005), drugog najdugovječnijeg pape u više od 2.000 godina dugoj istoriji Rimokatoličke crkve. Tokom Jovanove vladavine nagomilali su se brojni problemi – od finansijskih skandala i seksualnog zlostavljanja u crkvenim redovima do sukoba oko doktrine, i prema riječima kritičara, prekomjerne centralizacije Crkve pod poljskim pontifom.
Franjo, poznat po skromnom načinu života, izabrao je svoje papinsko ime kako bi podsjetio na poniznost svetog Franja Asiškog. Ipak, nikada nije oklijevao da se suoči s protivnicima i snažno istupi po pitanju gorućih tema svoga vremena, ističe britanski list.
U posljednjim mjesecima svog pontifikata, Franjo je oštro kritikovao planove administracije Donalda Trampa za “masovne deportacije” migranata. U pismu američkim biskupima, koje su neki komentatori tumačili kao implicitnu kritiku na račun Džej Di Vensa, Trampovog katoličkog potpredsjednika, papa je osudio mjere koje “nelegalni status nekih migranata dovode u vezu s kriminalom”. Papa je Vensa primio u kratku privatnu audijenciju uoči svoje smrti na uskršnji ponedjeljak. Potpredsjednik SAD takođe se sastao s visokim crkvenim zvaničnicima koji su prenijeli zabrinutost Vatikana u vezi s imigracionim politikama Vašingtona.
Preporučeno
U pokušaju da zacijeli podjele i postavi dugoročan pravac za budućnost, Franjo je sazvao sinod visokih prelata i laika u oktobru 2023, kako bi se razgovaralo o najvažnijim pitanjima s kojima se suočavaju Crkva i njeni vjernici širom svijeta kojih je, prema procjeni Vatikana, bilo oko 1,39 milijardi 2022. Najsnažniji predlog iz završnih dokumenata sinoda bio je poziv na veće učešće žena u upravljačkim pozicijama Crkve. Međutim, to je ostalo samo na nivou preporuke za papino razmatranje.
