Prošlog mjeseca u Crnoj Gori registrovan je jedan slučaj obolijevanja od malarije, bolesti koja širom svijeta godišnje odnese i stotine hiljada života. 

Malarija je, kako za Portal Analitika, objašnjavaju iz Instituta za javno zdravlje, oboljenje koje karakteriše infekcija crvenih krvnih ćelija uzrokovana parazitima iz vrste Plasmodium. Prenosi je zaraženi komarac.

“Nakon što zaraženi komarac ugrize osobu, simptomi bolesti se, obično, pojavljuju u roku od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, ali se mogu pojaviti mjesecima ili čak godinama kasnije”, objašnjavaju iz IJZ-a.

Od 1960. nijedan autohtoni slučaj obolijevanja u CG

Od prvog januara 2023, kako nam je saopšteno iz IJZ-a, zaključno sa 12. julom u Crnoj Gori je registrovan jedan importovani slučaj malarije, u junu. 

“Tokom prethodne godine nije registrovan nijedan slučaj malarije, dok je 2021. registrovan jedan, takođe, importovan slučaj”, kazali su za Portal Analitika iz IJZ-a. 

Od 1960, kako kažu iz IJZ-a, u Crnoj Gori nije registrovan nijedan autohtoni slučaj obolijevanja od malarije. 

“Tokom 20. vijeka, malarija je bila iskorijenjena iz mnogih područja u umjerenom klimatskom pojasu, uključujući EU. Međutim, sa globalnim klimatskim promjenama, potencijal za ponovnu introdukciju malarije u zemljama u kojima je prethodno iskorijenjena raste”, navode iz IJZ. 

Foto: Portal Analitika

S obzirom da je vrijeme odmora i da su česta putovanja, upozoravaju na koje destinacije treba obratiti pažnju kada je riječ o ovoj bolesti. 

“Malarija je endemska bolest u Africi, Indiji, nekim područjima Južne i Jugoistočne Azije, Sjevernoj i Južnoj Koreji, Meksiku, Srednjoj Americi, Haitiju, Dominikanskoj Republici, Južnoj Americi – uključujući i sjeverne dijelove Argentine, na bliskom Istoku – uključujući Tursku, Siriju, Iran i Irak i u centralnu Aziju, tako da svi putnici u međunarodnom saobraćaju treba da budu na oprezu prilikom putovanja u navedena područja”, upozoravaju iz IJZ-a. 

Kako prepoznati bolesti 

Simptomi koji mogu ukazati na malariju su, prema IJZ-u, porast tjelesne temperature (koja se dešava periodično), groznica, intenzivno znojenje, bolovi u čitavom tijelu, glavobolja, umor, hemolitička anemija i uvećanje slezine. 

“Teža forma bolesti se karakteriše pojavom ozbiljnih simptoma kao što su delirijum, zbunjenost, konvulzije, koma, teški problemi sa disanjem, zatajenje bubrega. Dijagnoza se postavlja vizualizacijom parazita u razmazima periferne krvi i brzim dijagnostičkim testovima”, kažu iz IJZ. 

Malarija je, kako navode, jedna od najsmrtonosnijih parazitskih bolesti na svijetu i skoro polovina svjetske populacije je u opasnosti od obolijevanja od malarije.

“Ciklus malarijske infekcije započinje kada ženski komarac ugrize osobu koja boluje od malarije. Na taj način komarac u sebe unosi krv koja sadrži reproduktivne ćelije parazita. Jednom kada je u komarcu, parazit se razmnožava, razvija i migrira u pljuvačne žlijezde komarca”, objašanjavaju iz IJZ.

Kada komarac ugrize drugu osobu, paraziti se, kako dodaju, ubrizgaju zajedno sa salivom komaraca u ugriženu osobu. 

“Unutar novozaražene osobe, paraziti migriraju u jetru i ponovno se razmnožavaju. Obično sazrijevaju tokom jedne do tri sedmice, a zatim napuštaju jetru i napadaju crvene krvne ćelije. Paraziti se opet razmnožavaju u crvenim krvnim ćelijama i na kraju uzrokuju pucanje inficiranih ćelija, oslobađajući parazite kako bi napali druge crvene krvne ćelije”, navode iz IJZ. 

Bolest se, kako pojašnjavaju, ne prenosi sa čovjeka na čovjeka. 

“Bolest ne karakteriše interhumani prijenos. Vrlo rijetko se bolest prenosi sa zaražene majke na fetus, transfuzijom kontaminirane krvi, transplantacijom kontaminiranog organa ili ubodom igle koju je ranije koristila osoba s malarijom”, objašnjavaju iz Instituta za javno zdravlje. 

Opasna i smrtonosna 

Riječ je o bolesti koja godišnje širom svijeta odnese stotine hiljada života. Ipak je, kako kažu iz IJZ, izlječiva. 

“Budući da je malarija potencijalno opasna po život, liječenje se započinje odmah nakon potvrde bolesti. Većina slučajeva malarije može se liječiti oralnim ljekovima – antimalaricima. Kod osoba koje ne mogu uzimati lijek na usta, antimalarik se može davati intravenski. U 2021. godini procijenjeno je da je 247 miliona ljudi, u 85 zemalja, bilo zaraženo ovom bolešću. Iste godine bolest je odnijela oko 619.000 života.

Malarija je izlječiva bolest ako se na vrijeme prepozna i dijagnostikuje”, poručuju iz IJZ. 

Kako se zaštiti

Iz Instituta za javno zdravlje objašnjavaju i šta je prevencija u slučaju ove bolesti. 

“Prevencija uključuje kontrolu komaraca, izbjegavanje ugriza komaraca i uzimanje prevenirajućih ljekova (profilaksa malarije). Kontrola komaraca podrazumijeva sprovođenje određenih procedura koje će spriječiti njihovo razmnožavanje, kao i eliminaciju područja za razmnožavanje kao i ubijanje njihovih larvi u stajaćim vodama”, navode iz IJZ. 

Mjere opreza koje mogu sprovesti ljudi kako bi ograničili izloženost komarcima su, kako kažu, korištenje repelenata pri boravku na otvorenom, postavljanje mreža na vrata i prozore, nošenje garderobe dugih rukava – naročito u periodu između sumraka i zore.

“Kako bi se smanjio rizik zaraze malarijom prilikom putovanja u područja u kojima se malarija registruje potrebno je preventivno uzimati ljekove – antimalarike. S uzimanjem preventivnog lijeka se započinje prije početka putovanja, nastavlja se tokom boravka u rizičnom području i produžava se neko vrijeme (koje varira za svaki lijek) nakon što osoba napusti malarično područje. Preventivni ljekovi smanjuju, ali ne eliminišu rizik od obolijevanja od malarije”, zaključuju iz IJZ, poručujući da postoji nekoliko ljekova koji se mogu koristiti za prevenciju i liječenje malarije.