To je u razgovoru za Pobjedu naglasio Nebojša Todorović, bivši otpravnik poslova ambasade naše zemlje u Vašingtonu, te dodao kako smo „mnogo stvari propustili“.

“Priča diplomata starog kova oko slanja karijernih diplomata u ambasade, više ne funkcioniše. Makar ne u SAD. Moramo da naučimo da isporučimo ono što ih interesuje, da budemo proaktivni, a ne samo da zakazujemo i tražimo sastanke”, dodao je on.

Nekadašnji diplomatski predstavnik Crne Gore u SAD, iskustvo je sticao sa završenim master studijama vanjske politike i diplomatije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Danas je gostujući predavač na Internacionalnom univerzitetu „Libertas“, takođe u glavnom gradu Hrvatske.

PRIORITETI

U razgovoru za Pobjedu, on se osvrnuo na javno saslušanje kandidata za novog ambasadora SAD u Podgorici Pitera Mekoja koje je prije dva dana održano pred američkim Senatom.

“On je čovjek blizak administraciji aktuelnog predsjednika Donalda Trampa. Nije karijerni diplomata, već advokat iz Južne Karoline, bivši član Predstavničkog doma u toj državi, savezni tužilac i čovjek koji je vodio velike i važne institucije. U Podgoricu stiže neko ko zna da sklapa poslove i pokreće projekte, što je dobra vijest za nas”, ukazao je Todorović.

Kako je naveo, Mekoj će sprovoditi politiku „Amerika na prvom mjestu“ (America First), uz tri prioriteta koji „pokazuju u kom pravcu i oblastima američki i crnogorski interesi mogu prirodno da se poklope“.

“Smatram da je ključno jače prisustvo SAD u Crnoj Gori u ekonomskom smislu. S tim ciljem je i potpisan Sporazum između crnogorske i američke vlade o saradnji u implementaciji strateških projekata, koji je nedavno potvrđen i usvajanjem zakona u Skupštini Crne Gore. To je važna stvar za Crnu Goru kojom SAD žele da balansiraju tuđe pritiske, kao puzajući finansijski uticaj Kine, te politički ili bezbjednosni uticaj Rusije”, rekao je Todorović, te dodao da je sporazum „dobra osnova da naša zemlja poradi na ovim pitanjima“.

INFRASTRUKTURA

On je podsjetio da se to posebno odnosi na širenje američkog prisustva kroz infrastrukturu, energetiku i tehnologiju.

“Time Crna Gora u SAD ima saveznika koji donosi kapital, standarde i sigurnost. Što su SAD više i ozbiljnije uključene u našu ekonomiju, to ćemo biti otporniji na pritiske onih koji našu stabilnost vide kao smetnju”, dodao je.

Samo potpisivanje Sporazuma tek je otvaranje vrata američkim kompanijama za dolazak u Crnu Goru, ali je odlučujući korak na našoj administraciji. Konkretno, moramo što prije ponuditi prave projekte koji će zainteresovati ozbiljne ulagače. Ključno mjesto zauzima Jadransko-jonski koridor, pozamašna infrastruktura između granica sa Hrvatskom i Albanijom, a za koji Todorović navodi da je Crna Gora „ostala nedorečena“. Naime, mjesec prije zaključivanja Sporazuma sa SAD, Monteput je potpisao Memorandum o razumijevanju sa francuskom kompanijom „Bouygues Travaux Publics“ o izgradnji dionice tog puta.

“Taj potez je sa razlogom iznenadio Vašington. Međutim, međudržavni sporazum koji ima formu zakona većeg je prioriteta od memoranduma. Ipak, ostaje određeni znak pitanja, jer se savezništvo gradi i dosljednošću, a ne samo potpisima na određenim dokumentima. Zato treba zgrabiti priliku koja nam se pruža da dobijemo SAD za važnog partnera koji će ostati”, dodao je on.

Ne manje značajno je i uključivanje SAD u energetski sektor kroz postrojenja za skladištenje i distribuciju tečnog gasa (LNG). Time bi, ističe Todorović, Crna Gora postala jedan od najznačajnijih partnera u regionu. No, i ovdje je polazna situacija slična kao sa putnom infrastrukturom, pošto je Vlada Crne Gore prije nepunu godinu potpisala Memorandum o razumijevanju sa japanskom kompanijom JERA o mogućnosti izgradnje gasne elektrane.

“Sa razvojem LNG sistema, gdje bi imali američku tehnologiju, postali bi najvažniji igrač u regionu, jer bi diverzifikovali nabavku energenata i onemogućili Rusiji da ucjenjuje sve okolne zemlje. Moje mišljenje je da tome treba da težimo, ali hoće li se ići u tom pravcu – nijesam siguran”, rekao je Todorović.

U istom paketu je i tehnologija, iako sporazumom nije definisano u kom smislu. Todorović smatra da se to ne odnosi samo na izgradnju velikih data-centara ili sličnih postrojenja, već se može govoriti i o drugim projektima poput postkvantne zaštite – specifičnog oblika sajber bezbjednosti koji bi i našu zemlju učinilo sigurnijom i otpornijom. U prilog tome ide činjenica da administracija SAD u januaru 2027. godine u potpunosti prelazi na postkvantni način zaštite podataka.

KRIMINAL

Treći prioritet odnosi se na korupciju i borbu protiv organizovanog kriminala. Todorović smatra da su pitanja senatora upućena Mekoju u vezi sa korupcijom posljedica uopštene percepcije o našoj zemlji koja, evidentno, i dalje postoji u Senatu.

“Naše diplomatsko predstavništvo u SAD očigledno nije preuzelo potrebno, niti uspjelo to da promijeni. Upravo bi oni morali biti aktivniji i misiju shvatiti ne samo kao puko prenošenje informacija, nego kao intenzivan rad na svim poljima da takva percepcija ne bi opstajala”, ukazao je naš sagovornik.

Uz to, skrenuta je pažnja na naše pripadnike multinacionalnih klanova. Politika „America First“ definisala je borbu protiv narkokartela kao jednu od ključnih ciljeva, gdje su latinoamerički klanovi definisani kao prijetnja, ugrožavanje države i njenih finansija. S obzirom na veze određenih crnogorskih klanova sa latinoameričkim, smatraju da je borba protiv ovih organizacija ujedno doprinos borbi na međunarodnom nivou.

“No, stav Mekoja da bi „volio da ima još jednog, dva, tri, četiri ili pet agenata u Crnoj Gori“ smatram da predstavlja politički manevar između republikanaca i demokrata. Jer za takve akcije na terenu moraju se obezbijediti veća sredstva iz budžeta SAD, što bi značilo jaču podršku INL projektu koji se već sprovodi u Crnoj Gori i na koji su SAD jako ponosne”, dodao je Todorović u razgovoru za Pobjedu, te precizirao da je riječ o specifičnoj saradnji između Biroa za međunarodne narkotike i poslove sprovođenja zakona Stejt dipartmenta i naše zemlje na suzbijanju međunarodnog kriminala i trgovine narkoticima.

Da li je Mekoj uspio adekvatno da se predstavi odgovorima na sva pitanja senatora i dobije „zeleno svijetlo“ za najvišu diplomatsku poziciju u Crnoj Gori, znaće se najranije u septembru.

Diplomatska pasivnost

Todorović smatra da crnogorskoj diplomatiji nedostaje osjećaj za posao i obaveze koje su u njihovoj nadležnosti, a to se pokazalo i na saslušanju Mekoja u Senatu koje je bilo javno.

“Partnerstvo sa drugom državom ne počinje dolaskom ambasadora, nego kontinuiranom pažnjom. Upravo zato naša diplomatija mora da bude budnija. Praćenje saslušanja bilo bi jednostavan znak da nam je stalo do naših odnosa. Znači, neko iz našeg diplomatskog predstavništva u Vašingtonu trebalo je da bude prisutan”, kazao je on, ali i dodao kako nije riječ o striktnoj propisanoj obavezi.

Još jedan pokazatelj nebrige za odnose sa SAD vidi i u činjenici da crnogorske vlasti od proljeća na stolu imaju „Artemis ugovore“ – sporazum u čijoj je osnovi saradnja američkog Stejt dipartmenta sa svemirskom agencijom NASA.

“Riječ je o skupu načela pretočenom sporazum za mirno istraživanje svemira, koji je do sada potpisalo 70 država, uključujući Srbiju i Mauricijus. Potpisivanje tog dokumenta nas ništa ne košta, a jasno nas svrstava u zapadni blok”; precizirao je on, te pojasnio da time gubimo jeftinu priliku za zbližavanje.